Orašar u INK
FOTO / Jedno od najljepših djela klasične baletne literature izvedeno pred pulskom publikom
(Snimila Darja Stravs Tisu)
Balet "Orašar" postao je već nekoliko godina nezaobilazan kulturni događaj u Puli u predbožićno vrijeme. Vidjeli smo ga u najraznijim varijantama - na ledu, u suradnji s malim pulskim plesači(ca)ma, u nešto modernijoj verziji, te onaj klasičan. Poput prošle godine, i ove je godine omiljeni božićni balet gostovao u izvedbi Ukrajinskog klasičnog baleta.
Sama atemporalna, snažna, upečatljiva, nježna, razigrana, lako pamtljiva glazba P. I. Čajkovskog dovoljna je da se stvori savršeni blagdanski ugođaj, a kada se tome dodaju sugestivni pokreti gostujućih plesača, tada je čarolija stvorena.
Publika na taj način biva uronjena u čarobni svijet Klare, djevojčice koja ispod božićnog drvca otkriva izvanredan dar – drvenu lutku Orašara – te kreće na čudesne avanture uz bezvremensku glazbu Čajkovskog.
"Orašar i kralj miševa" priča je koju je davne 1816. godine napisao njemački autor Ernest Theodor Amamdeus Hoffmann, a potom, godinama kasnije, ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski, veliki koreograf Carskih ruskih kazališta Marius Petipa i njegov asistent Lev Ivanov pretvorili su sve to u prekrasan balet idealan za ovo doba godine, podjednako narativan u pokretima plesača, koliko i deskriptivan u ljepoti pokreta. Ne čudi, uzevši sve to u obzir, da je to danas jedno od najljepših djela klasične baletne literature.
Priča je svima dobro poznata, ali ljubitelje klasike uvijek raduje ponovno pogledati taj poznati balet, uživati u kretnjama njegovih protagonista, u toj priči koja je razumljiva i jasna i samo gledajući baletni dio, u njegovoj lirskoj ljepoti, čistoći pokreta i bezvremenskoj glazbi.
Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, povede glavnu protagonistkinju, djevojčicu Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova. Klara se u nekim varijantama zove i drukčije, no fabula je uvijek ista.
Trupa, sastavljena od međunarodnih plesača i solista koji su prvaci prestižnih europskih kazališta, samo u posljednje dvije plesne sezone održala je više od 200 baletnih predstava, a u prošloj je godini "Orašara" diljem Europe pogledalo više od 50.000 gledatelja.
Stoga ne čudi veliki interes u pulskoj kazališnoj kući, gdje je brojna publika svih generacija htjela pogledati ovu baletnu bajku. "Valcer cvijeća", "Ruski ples (Teprak)" i "Ples Šećerne vile", samo su neke od poznatih melodija iz ovoga baleta, a koje se, mala digresija, nerijetko koriste kao primjeri za tempo, dinamiku i važnost melodije u nastavi glazbene kulture, upravo zbog snage koja iz njih izvire.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
