Istarsko narodno kazalište u sklopu programa Predikat ugostilo je na Maloj sceni Dana Okija, multimedijalnog umjetnika, filmskog autora i sveučilišnog profesora, koji je održao predavanje pod nazivom "Autobiografski kaleidoskop u pokretnoj slici".

Dan Oki studirao je vizualne umjetnosti u Amsterdamu, a njegovo djelovanje već četiri desetljeća nadilazi granice geografije, žanra i forme. Njegov opus karakterizira duboko propitivanje uloge tehnologije, medija i identiteta, uz izraženi senzibilitet za marginalne prostore i perspektive. Od ranih performansa i internetskih pionirskih projekata 90-ih, do igranih filmova koje je režirao pod imenom Slobodan Jokić, Dan Oki ustrajno istražuje napetosti između osobnog i kolektivnog, stvarnog i virtualnog, stvarnosti i njenih reprezentacija.

Umjetnik je publiku poveo na put kroz vlastitu biografiju, ispričanu kroz prizmu medijskih formata koji su obilježili njegovo stvaralaštvo, počevši s filmom "Odsutnost teleprisutnosti" koji mu je poslužio da kroz jednu osobnu priču analizira važnost sredstava komunikacije poput mobitela te se pozabavi medijima i umjetnom inteligencijom. Od kućnih snimaka do televizijskih filmova, od efemernih performansa do muzejske umjetnosti, svaki kadar i svaka slika predstavlja pokušaj rekonstruiranja nečega što je istovremeno duboko osobno i univerzalno izgubljeno.

Nakon filma održao je kratko predavanje i potom odgovarao na pitanja iz publike, a kao baza poslužilo mu je definiranje primarne, sekundarne i tercijarne retencije, čime su se bavili filozofi, a radi se o pojmovima vezanima za objašnjenje ljudskog sjećanja.

- Medijska umjetnost se bavi najviše sjećanjima, konstatirao je Oki, nekoliko puta naglasivši nesigurnost tih sjećanja. "Budućnost dolazi, ali ne znamo kakva će biti. Mislimo da znamo kakva je prošlost, ali nemamo pojma", napomenuo je.

Što se tiče umjetne inteligencije, odnos ljudi prema njoj usporedio je s odnosom prema nuklearnoj energiji - neki je vide kao potencijalnu bombu, a neki kao potencijalni proizvođač energije.

Puno je pričao o važnosti mobitela koje ljudi ne koriste samo za komunikaciju, nego u njima drže sve od brojeva telefona, preko dokumenata i videa, tako da mobiteli ne služe samo za komunikaciju za koju su ljudi spremni (o)dati svoju privatnost.

Govorio je i o ekologiji pažnje, odnosno ljudskoj pažnji koja se smanjuje u ovom novom informacijskom dobu, te je spomenuo selektivni informacijski kapitalizam. Zanimljiva je bila njegova konstatacija da čovjek nije izmislio znanost, koja postoji oduvijek, ali je izmislio religiju, umjetnost, filozofiju...

Povezane vijesti

• Nižu se uspjesi Matije Ferlina
• Uređena pozornica INK-a
• Krtice kao uljezi u četvrtoj ligi