UMJETNOST I POLITIKA

Selektirani tematski projekt Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre: UMJETNOST KAO INSTRUMENT POLITIČKE BORBE

| Autor: Vanesa BEGIĆ


Izlažu Branko Kolarić, Vedran Ružić, Tomislav Brajnović, Slavica Marin, Slađan Dragojević, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Ljiljana Barković, Vera Kos-Paliska, Karlo Paliska, Ivica Nikolac, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Ivana Bajcer, Ivan Midžić, Davor Rapaić, Branka Popov Ostojić, Andrej Zbašnik, Anja Jelaska, Branko Gulin i Aida Hebib Raguž

Sve u skladu s epidemiološkim mjerama, u galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebačkoj ulici u petak navečer otvoren je selektirani tematski projekt HDLU-a Istre "Umjetnost i politika - Politika u umjetnosti i umjetnost u politici".

(Dejan ŠTIFANIĆ)

Izlažu Branko Kolarić, Vedran Ružić, Tomislav Brajnović, Slavica Marin, Slađan Dragojević, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Ljiljana Barković, Vera Kos-Paliska, Karlo Paliska, Ivica Nikolac, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Ivana Bajcer, Ivan Midžić, Davor Rapaić, Branka Popov Ostojić, Andrej Zbašnik, Anja Jelaska, Branko Gulin i Aida Hebib Raguž.

Heterogenost

- Nakon tri mjeseca prisilnog zatišja zbog dobro poznatih okolnosti, napokon, u skladu s epidemiološkim mjerama, nastavljamo s našim aktivnostima te premda nam je proračun tanji, realizirat ćemo sve što je bilo predviđeno, kazao je predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin.

(Dejan ŠTIFANIĆ)

- Dionici selektiranog tematskog projekta HDLU-a Istre "Umjetnost i politika" jesu 20 autora čiji radovi čine izložbeni postav u galeriji HDLU-a Istre. Heterogenost, koja je jedna od determinanti suvremenog vizualnog izričaja, karakteristika je i ove izložbe, kako po izboru medija tako i po svakom pojedinačnom pristupu zadanoj temi. U ovom, možemo slobodno reći, spektru autorskih djela izloženi su radovi u tehnici akrilika ili ulja na platnu, preko kolaža, reljefa, digitalne grafike, crteža, skulpture, objet trouvea (nađeni predmet), fotografije do video-uradaka, koji u tematskom smislu odgovaraju zadanom, na originalan i jedinstven način, upravo onako kako to jedino umjetnost zna i može, kazao je Marin.

Kako je objasnio "Crtež u tehnici ugljena na papiru Karla Paliske snažna je ekspresivna figuracija koja svojim arhaičnim i jednostavnim formama daje monumentalnost djelu relativno malih dimenzija". Potom je tu prepoznatljiv rad autorice Silvane Konjevoda, koji karakterizira bogatstvo prigušenih tonova, a poliptih Davora Rapaića od različito nijansiranih plavih pravokutnika organiziranih u kvadratnu formu na sivoj podlozi djelo je izrazito kontemplativnog karaktera.

(Dejan ŠTIFANIĆ)

- "Skarabej" Slavice Marin skulptura je objekt trouvea s minimalnim intervencijama autorice. Intrigantni naslov otvara prostor novog viđenja objekta, u posve novom svjetlu i izvan prvobitne utilitarne funkcije, dajući mu ritualno značenje egipatskog božanstva. Majstor fotografije Slađan Dragojević u ovom se projektu predstavlja publici fotografijom derutnog zida nekadašnje učionice ili možda čak učionice koja još uvijek ima nekakvu socijalnu funkciju, navodi Marin ističući da se isto može reći i za Ivicu Nikolca, fotografa koji nepogrešivo pronalazi motive među onim detaljima koje oko običnog promatrača jednostavno zanemaruje.

Fotografija Mirande Legović u znaku je snažne metafore stada, a Marin ističe da "na sebi svojstven način Ivan Midžić, aludirajući tehnikom na primitivne uratke populacija izvan našeg civilizacijskog kruga, sadržajem usmjerava svoju kritiku na snagu medija te njihovu podaničku ulogu u odnosu na centre moći".

Ljiljana Barković u svom djelu u tehnici akrilika na platnu "Amerika", direktno apostrofira problem sile kao dominantnog čimbenika u svjetskoj politici. Rad Vere Kos-Paliska crtež je u tehnici sepije, gdje tematizira o ulozi kuratora i likovnih kritičara.

Dva crteža Ivane Bajcer sadržajno aludiraju na trenutnu krizu civilnog društva, dok je za diptih Anje Jelaska Marin rekao da "nedvojbeno podsjeća na metafizička djela Giorgia de Chirica".

Triptih

- Branka Popov Ostojić svojom zidnom instalacijom urađenom na dva platna i korištenjem različitih materijala, akrilne boje, ljepila, špage, spreja i slično, progovara o pitanjima elementarne ljudske slobode, ističe Marin. Triptih Vedrana Ružića jesu tri platna malog formata urađena u tehnici ulja na platnu.

- Na digitalnoj grafici Andreja Zbašnika ulično je ogledalo na kojem su, osim zrcaljene pojavnosti, aplicirani ljudski kosturi. Kao simboli, kostur i ogledalo česti su elementi likovnog izraza. Suptilni rad Branka Gulina urađen olovkom na papiru naslova "Vukovar" tematizira rat koji se može tumačiti kao posljedica krive politike, a okrutno je poguban za narode uključene u takvu vrstu sukoba, navodi Marin.

(Dejan ŠTIFANIĆ)

Branko Kolarić predstavlja se radom u kombiniranoj tehnici na platnu veličine 110 x 85 cm. Na sivoj platnenoj podlozi integrirana je metalna pločica s gravurom (obrnuto pismo), a Marin ističe da naslovom bez naslova autor dodatno mistificira djelo. Rad Aide Hebib Raguž je reljef u kombiniranoj tehnici, gdje autorica korištenjem mrežice kao armature i gipsa kao vezivnog materijala modelira portret s jednim okom.

- U suvremenom smislu pojam "umjetnost i politika" podrazumijeva ne samo usko djelovanje političke umjetnosti kao žanra, nego ukupan dinamički odnos politike i umjetnosti u stvarnom životu, njegov aktivan odnos u neoliberalnom kapitalizmu i svim segmentima društvene zajednice. Za razliku od predmodernističke umjetničke prakse, koja je egzistirala kao političko sredstvo feudalne elite i klera, u modernizmu novostvoreno građansko društvo prepoznaje umjetnost kao mogućnost vlastite afirmativne snage te u skladu s tim estetika modernizma postaje prostor klasne i političke borbe rastuće buržoazije i građanskog društva. Izgradnjom cijelog umjetničkog sistema, infrastrukturom odvojenom od feudalnih i crkvenih utjecaja, umjetnost postaje instrument političke borbe i u njenoj autonomnosti prepoznajemo težnju građanskog društva koje svoju narastajuću ekonomsku moć želi učvrstiti kao političku snagu neovisnu od patronata države i crkve. Dakle, modernizmom počinje politizacija umjetnosti ne više samo u smislu teme i forme, nego i organizacije i umrežavanja umjetnosti u institucionalni okvir, pod kojim podrazumijevamo sav taj novi prostor - od muzeja, galerija, ateljea, sajmova do kustosa, kuratora i umjetničke kritike, zapisao je Milan Marin.

Izložba se može razgledati do sredine srpnja radnim danima od 9 do 15 sati.

(Dejan ŠTIFANIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom