(D. MEMEDOVIĆ)
Tematska izložba "Staklene svjetiljke kroz vrijeme – staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća" otvorena je u petak u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre. Izložba se temelji na prikazu razvoja tipologije staklenih svjetiljki koje su u širokom povijesnom razdoblju od gotovo dva tisućljeća bile u primjeni na području današnje Hrvatske.
Posebna atmosfera
Osim samih artefakata važan segment izložbe kojim se posebno dočarava praktična primjena svjetiljki u svakodnevnom životu čine rekonstrukcije metalnih nosača ovješenih u prostoru zajedno s replikama povijesnih formi svjetiljki. Ispunjene vodom i uljem upaljene svjetiljke stvarale su posebnu atmosferu u prostoru što je također djelomično prezentirano na izložbi.
- Riječ je o zanimljivom postavu Muzeja antičkog stakla iz Zadra, koji je i najmlađi muzej, i izuzetno nas veseli ta suradnja. Ovdje je izložena i svjetiljka iz Muzeja grada Umaga, pa mi je posebno drago da je i Istra dala doprinos ovome postavu koji će se moći razgledati sve do 3. svibnja od 9 do 21 sat, a raduje me da izložba donekle korespondira i s izlogom u Galeriji C4, gdje je također izložena svjetiljka, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.
Izložba, čiji su autori dr. Vedrana Jović Gazić i dr. Berislav Štefanec je prvi put predstavljena javnosti u Muzeju antičkog stakla u Zadru. Realizaciju izložbe omogućili su brojni hrvatski muzeji ustupanjem odabranog materijala iz vlastita fundusa: Muzej grada Umaga, Muzej grada Šibenika, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dubrovački muzeji – Pomorski muzej, Gradski muzej Požega, Muzej Đakovštine Đakovo, Arheološki muzej Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Muzej antičkog stakla u Zadru, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru te Srećko Tolja, materijalom iz privatne kolekcije.
- Početci osvjetljavanja staklenim svjetiljkama mogu se pratiti od antike, točnije rimskog ranocarskog razdoblja. Njihova primjena najintenzivnija je u razdoblju od druge polovine 1. do 3. stoljeća, usporedo s gorućim bakljama, uljanicama od terakote i metala čiji su se oblici ponavljali i u izradi staklenih inačica. Tijekom kasnoantičkog razdoblja staklarstvo je bilo obilježeno visokim tehnološkim i estetskim ostvarenjima što se odrazilo i na izradu staklenih svjetiljki. Primjena staklenih svjetiljki na izmaku srednjeg vijeka ponajviše je vezana uz sakralne prostore, no upravo u tom razdoblju raste i broj podataka o njihovoj uporabi u profanim prostorima te zgradama javne i privatne namjene, vele autori.
Česta primjena
Primjena staklenih svjetiljki u prošlosti bila je česta, a riječ je o sveprisutnom uporabnom predmetu čiji su oblici nastali u skladu s načinima praktične primjene i funkcionalnosti, odnosno čovjekove potrebe za osvjetljavanjem prostora.