IZLOŽBA

CRTEŽ JE POČETAK SVIH POČETAKA: Prvi Otvoreni pulski bijenale crteža otvoren u Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre

Umjetnički savjet je za bijenale odabrao radove 97 autora, najviše iz Hrvatske, ali i zemalja u okruženju. Tako su na izložbi zastupljeni autori i iz Grčke, s Kosova, iz Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a autori su imali potpunu slobodu odabira teme

| Autor: Mladen RADIĆ


Prvi Otvoreni pulski bijenale crteža otvoren je preksinoć u galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre. Prema riječima Milana Marina, predsjednika HDLU-a Istre prvo je to bijenale koje je organizirala ova udruga.

- Smatramo da je Pula grad umjetnosti koji zaslužuje jednu tako veliku manifestaciju kao što je Otvoreni pulski bijenale crteža. Manifestacija će vjerojatno prerasti u nešto veće što znači da će se narednih godina kada se bude održavao bijenale, a to znači svake druge godine, biti sve više sudionika te ćemo izložbu onda rasporediti i po drugim prostorima, rekao je Marin otvarajući bijenale.

Sve generacije

Umjetnički savjet je za bijenale odabrao radove 97 autora, najviše iz Hrvatske, ali i zemalja u okruženju pa su na izložbi zastupljeni autori i iz Grčke, s Kosova, iz Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a autori su imali potpunu slobodu odabira teme. Autori čiji su radovi zastupljeni na izložbi su: Tanja Pećanić, Aleksandra Đukić, Andrea Pavetić, Adriana Nimani Kutllovci, Ingrid Kuris, Dimitrij Goriachkin, Nikola Dimitrović, Jasna Gulan Ružić, Ivan Midžić, Ljiljana Vlačić, Josip Kanis, Branka Dubovac, Ivica Malčić, Iris Poljan, Svebor Vidmar, Tijana Tomić, Andrej Zbašnik, Igor Gustini, Aleksandra Rotar, Lea Čepić, Branko Kolarić, Alenka Tominac, Irena Frantal, Mirko Rafaj, Nini Cinotti, Daria Dolanski Majdak. Potom su tu Tin Samaržija, Mladen Milotić, Vedran Šilipetar, Lorena Milković, Iva Štefanac, Sandra Ban, Jadranka Ostić, Meta Šolar, Jana Stojaković, Martina Marenčič, Mirna Sišul, Elvis Kmet, Sanja Pribić, Jelena Minić, Mirta Savani Profeta, Tereza Vukić, Irena Jeras Dimovska, Ivna Bruck, Jana Seliškar, Jelena Sokić, Goran Kujundžić, Kate Erceg Mandarić, Vedran Urličić, Ivan Spinčić, Stanka Pinjuh, Valter Smoković, Rudi Stopar, Silvana Konjevoda, Slavica Marin, Vesna Šantak, Barbara Cetina, Saša Jantolek i Celestina Vičević. Nadalje, radove izlažu i Irena Čuljak, Irena Podvorac, Karlo Paliska, Vera Kos Paliska, Katarina Galić, Kristina Rismondo, Lea Jerlagić, Marija Lovrić,

(Snimio Dejan Štifanić)

Nina Bešlić, Gligor Sazdovski, Heda Gärtner, Selma Đulizarević Karanović, Đorđe Slavković, Jovana Filipović, Jasna Nikolić, Tatjana Janković Nedelko, Sanja Solunac, Aleksandar Đorđević, Marija Milinković, Živka Suvić, Marija Čolić, Anđela Micić, Teodora Micić, Tatjana Šogorov, Marija Jevtić Dajić, Mia Kešelj, Sara Milojević, Jana Bonačić, Boge Dimovski, Dalibor Milojković, Kristina Krpan, Marina Popović, Dragana B. Stevanović, Tamara Agić, Vedran Ružić, Sanja Pereša Macuka, Mark Šircel i Milan Marin.

- Kad gledamo pristup svakog autora vidimo da je to jedan raskošan pristup, s puno mašte, kaže Marin koji bijenale vidi kao mjesto gdje će se pokazati sve ono što se događa u vizualnoj umjetnosti, a crtež je, kako kaže, "početak svih početaka".

Univerzalno izražavanje

Kako je objasnio u predgovoru izložbi, citirajući natuknicu iz Enciklopedije likovnih umjetnosti, crtež (engl. drawing, franc. dessin, njem. Zeichnung, tal. disegno) je grafički prikaz oblika na nekoj površini. U širem smislu slika predmeta ili pojava, rađena pomoću grafičkih sredstava linijom, znakom, mrljom. Kombiniranjem čistih linija, spajanjem crta i mrlja, kontrastom crnog i bijelog, efektom svjetla i sjene postiže se linearnost, odnosno plastičnost crteža. Upotrebljava se uglavnom jedna boja, no nisu rijetki crteži u različitim bojama. Crtež je način univerzalnog izražavanja i stariji je od pisane riječi. Razvijao se između utilitarnih primjena s jedne strane i čiste fantazije s druge, dok nije postao bitan faktor figuralne umjetnosti.

(Snimio Dejan Štifanić)

"Nula dies sine linea" - poznata je sintagma grčkog slikara Apellesa iz Kolofona (IV. stoljeće pr. Kr.). Veliki crtač i dvorski slikar Aleksandra Velikog, čije riječi i anegdote o njemu navodi Plinije Stariji u svom djelu 'Naturalis historia', smatrao je da je kontinuitet u likovnom stvaralaštvu, ili drugim riječima svakodnevno crtanje i slikanje, osnova umjetničkog obrazovanja.

Likovne discipline ne mogu se zamisliti bez crteža kao osnove, početka, bilo u slikarstvu, kiparstvu, grafici ili arhitekturi.

Umjetnički crtež može biti početna studija ili završeno djelo.

(Snimio Dejan Štifanić)

Materijali koji se koriste kao podloga za crtež raznovrsni su. U paleolitiku je prva podloga bila kamen, stijena pećinskog čovjeka, danas u svijetu suvremenog umjetničkog izraza medij za crtež može biti gotovo sve: kamen, opeka, kosti, drvo, bakar, željezo, sve vrste metala, svila, bilo koje platno, papir, voda, svjetlo itd. Likovna sredstva crteža su kontura, volumen i mrlja. Konturom, čistom linijom, umjetnici se služe od antike do danas (linearni crtež). Volumen se postiže kontrastima, svjetlom i sjenom, to je takozvana crtačka modelacija. Načini modeliranja crteža su šrafurom (grafika), plohama (ugljen i meka guma) i sl. Nježniji tonovi postižu se tekućim crtačkim materijalima (lavirani tuš, graduiranjem jedne boje - grisaille). Prijelaz s linearnog i plastičnog crtanja na tonsko izvodi se tehnikom sfumato. Mrljama su rađeni oni crteži kojima je osnova boja ili ton", piše uz izložbu Marin.

Prvi Otvoreni pulski bijenale crteža može se razgledati do 6. listopada.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater