"Before the Road"
Trenutak ideje, nacrta i zamišljanja prostora: Otvorena izložba iz Arhive Mediteranskog kiparskog simpozija o Bijeloj cesti
(Foto: Branko Biočić)
U prostoru Informativnog centra Kocka na Dubrovi otvorena je izložba "Before the Road", prva izložba iz ciklusa koji javnosti otvara arhiv Mediteranskog kiparskog simpozija.
Otvoreni arhiv
Izložba je posvećena jednoj od važnih epizoda u povijesti Simpozija, nastanku Bijele ceste, projekta pokojnog labinskog umjetnika Josipa Diminića, te istražuje trenutak koji prethodi njezinoj fizičkoj realizaciji, trenutak ideje, nacrta i zamišljanja prostora. Bijela cesta nalazi se u Parku skulptura na Dubrovi, duga je 800 metara i sadrži 25 dionica različitih istaknutih autora. U središtu izložbe nalazi se nacrt treće dionice Bijele ceste Ivana Briskog iz 1999. godine, ali prve po redoslijedu šetanja, koja je djelomično izvedena, bez predviđenog hortikulturnog uređenja.
Uz Briskijev nacrt predstavljeni su i materijali koji otvaraju širi kontekst nastanka Bijele ceste – koncept prema zamisli Josipa Diminića i arhitekta Slavena Cetine, uz kipara Kuzmu Kovačića, arhivske fotografije procesa nastanka dionice Ivana Briskog, plakat Simpozija iz 1999. godine, dokumentarni video nastanka dionice te minijatura skulpture koja prati dionicu. Postav izložbe zamišljen je kao susret arhivske građe i publike.
Materijali nisu predstavljeni klasičnim galerijskim nizom, već su raspoređeni na stolovima i kubusima, čime se stvara svojevrsni otvoreni arhiv, prostor u kojem posjetitelj može promatrati, povezivati i ponovno čitati dokumente, fotografije, nacrte i predmete. Autorica koncepta izložbe je Nicole Golja, studentica Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta u Puli, smjer Kultura i turizam, koja je izložbu pripremila u sklopu stručne prakse, uz mentorstvo Stephanie Peršić, diplomirane povjesničarke umjetnosti i potpredsjednice Udruge Mediteranski kiparski simpozij.
"Dok smo prolazile kroz velik i bogat arhiv Mediteranskog kiparskog simpozija, tražile smo materijale koje bismo mogle izdvojiti i pokazati publici. Najviše su nas privukli nacrti, fotografije i ostala građa koja do sada nije bila izlagana. Bilo nam je zanimljivo pokazati ono što inače ostaje skriveno, cijeli proces koji prethodi završenom umjetničkom djelu. Od prve ideje i nacrta, preko promišljanja i samog rada, pa sve do konačne izvedbe. Kada usporedimo početnu zamisao s onime što je na kraju zaista nastalo u prostoru, često vidimo koliko se umjetničko djelo tijekom tog procesa može promijeniti. Upravo je iz toga nastao "Before the Road", iz želje da pokažemo što je postojalo prije ceste kakvu danas poznajemo.
Prvi put kada sam se susrela s arhivom Mediteranskog kiparskog simpozija, trebalo mi je dosta vremena da mi ideja legne. Arhiva je ogromna, slojevita i na početku je bilo teško pronaći vlastiti pogled na nju. Onda sam se počela vraćati nacrtima, fotografijama i materijalima vezanim uz Bijelu cestu i počela razmišljati o onome što postoji prije nego što nešto postane stvarni prostor", rekla je autorica koncepta Nicole Golja.
Otvaranje arhiva prema javnosti važno je ne samo zbog očuvanja dokumentacije, već i zbog mogućnosti njezina novog čitanja. Arhivski materijali omogućuju da se kulturna baština promatra iz različitih perspektiva, kroz umjetničke ideje, procese rada, ljude koji su u njima sudjelovali, promjene prostora i društveni kontekst u kojem su nastajali.
Prvi korak
"Za nas je otvaranje izložbe i arhive iznimno važno. Imali smo prilike posuditi građu za netom otvorenu izložbu o Bogdanu Bogdanoviću u Društvu arhitekata Istre u Puli, a ovog vikenda producirali smo i vlastitu izložbu. Arhiva Mediteranskog kiparskog simpozija dugo je bila svojevrsno skriveno mjesto, čuvala je vrijedne tragove jednog važnog umjetničkog i kulturnog procesa, ali ti tragovi nisu bili dovoljno dostupni široj javnosti.
Smatram da arhiv svoju punu vrijednost dobiva tek kada se iz njega ponovno počne čitati, istraživati i razgovarati. Ovom izložbom želimo napraviti upravo taj prvi korak, iznijeti arhiv iz zatvorenog prostora i omogućiti publici da ga vidi, interpretira i doživi kao dio vlastite kulturne baštine", dodala je predsjednica Udruge Mediteranski kiparski simpozij i voditeljica projekta Renata Kiršić Veselica.
Izložbu je moguće razgledati do 25. rujna.
