Juriš kolači
Pula se prisjetila Mladena Stilinovića, umjetnika koji je propitivao novac, rad i politiku
(Snimio Mladen Radić)
U Kinu Valli u četvrtak navečer otvorena je izložba "Juriš kolači" posvećena jednom od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnika Mladenu Stilinoviću (1947.-2016.) nakon čega je prikazan dokumentarni film.
Ironija, paradoks i manipulacija
Izložbu su zamislile Branka Stipančić i Dorina Vlakančić, a Stipančić je naglasila da nije slučajno odabrano Kino Valli.
- Mladen je počeo kao filmski stvaralac, Pula i pulski festival njemu su puno značili i u svijet umjetnosti on je ušao kao čovjek koji je radio eksperimentalne filmove u početku 70-ih i prikazivao ih je između ostalim na maloj Puli. Mi smo odlučili napraviti malu izložbu u ovom lijepom foajeu s izborom fotografija i fotoserija koje su na neki način povezane s filmom, kao i izbor od pet eksperimentalnih filmova koji su nedavno restorirani i prikazuju se ovdje na plazma talevizoru. Dodali smo i jednu instalaciju sa kruhom, kolačima i kamenim kockama da vas malo razveselimo, objasnila je Stipančić koja je sticajem životnih okolosti ostala njegova kustosica.
Film "Juriš kolači", sjećanje na Stilinovića koji je snimljen u Zagrebačkom kazalištu mladih 2016. godine.
- U želji da organiziramo jedno opušteno kolaborativno događanje u skladu sa osobnošću i duhom Mladena Stilinovića, Kustovski kolektiv VHV - što kako i za koga, i ja pozvali smo tada prijatelje umjetnike kustose i zemlje i inozemstva da se na svoj način sjete Mladena. Događanje je bilo prožeto zaigranošću, humorom i anarhijom posvećeno Stilinovićovom životu i njegovoj umjetničkoj praksi. Više od 40 sudionika tada je govorilo je, izvodilo performanse i poslalo svoje video priloge, podsjetila je Stipančić. Događaj su snimili Matija Kralj i Sonja Ratković, Kralj je montirao film a Stipančić ga je producirala.
Stipančić je podsjetila da se Stilinović rodio u Beogradu, umro u Puli, a cijeli život živio u Zagrebu i bio je neokonceptalni umjetnik, jedan od vodećih predstavnika Nove umjetničke prakse u Jugoslaviji.
Često je izlagao sa grupom Šestorice na ulicama grada Zagreba. Sredinom 1970-ih godina počeo je koristiti druge medije, uključujući kolaž, fotografiju, umjetničke knjige, slikarstvo, instalaciju, akciju, istražujući ideološke znakove i njihove društvene aspekte. Njegov rad često je kritički propitivao jezik umjetnosti i politike, te ulogu novca i rada u društvu, služeći sa ironijom, paradoksom, manipulacijom kao osnovnim umjetničkim postupcima.
Premda je ranih 1970-ih bio aktivan u lokalnoj sceni i povremeno je izlagao u inozemstvu. On je zasluženo međunarodno priznanje stekao tek mnogo godina kasnije kad je njegova profesionalna karijera afirmiranog umjetnika zapravo počela. Nakon promjena u Istočnoj Evropi kao se veći interes za tu regiju pokazao.
Od tada je izlagao na svim većim bijenalima od Sydneyja do Venecije i do Istanbula i njegovi radovi su u raznim kolekcijama, uključujući MOMA-u u New Yorku.
- Obilježavamo rad jednog istinskog i sjajnog umjetnika kojeg sam imala čast upoznati 2014. godine kad smo radili veliku izložbu u Galeriji Luka. Hvala ti Branka, hvala svima što ste ovdje i hvala Kinu Vali što nas je ovako toplo ugostio. Hvala vama što ste došli u ovakvim prilikama, rekla je Vlakančić i pozvala sve da pogledaju film, uz napomenu da ne trebaju ostati do kraja, može se izaći, može se ući... "To je potpuno neformalna projekcija, a imat ćemo prilike vjerojatno ponedjeljkom pogledati taj isti film ovdje na ovom plazma televizoru", rekla je Vlakančić.
Bolesni od rada
Ravnateljica Javne ustanove Pula film festival Vlatka Kolarović zahvalila se prustnima koji su u ovom "cunamiju" kulturnih događaja našli vremena doći na izložbu i projekciju.
- Bojali smo se da možda neće biti ljudi, ali vidimo da ste stigli. Meni je čast da imam priliku vidjeti radove koje evo mi u našom odrastanju zapravo nismo vidjeli. Tek smo se u Zagrebu prvi put upoznali sa Stilinovićem, tako da mi je drago da ste došli, da ste zainteresirani, da ćemo se družiti. Ipak su ovi radovi na neki način i vizionarski ja bih rekla da danas su možda aktualniji nego ikada ranije, rekla je Kolarović.
Paola Orlić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Grada Pule, a inače i povjesničarka umjetnosti, istaknula je da jedna kategorija koja nam strašno nedostaje svih ovih dana je humor, a one su stale ispod natpisa "Rad je bolest" (inače citata Karla Marxa).
- Mogli bismo reći da smo mi u ovom kulturnom sektoru dosta oboljeli i bolesni, pa da budemo u toj kategoriji humora zdravog humora, ljekovitog humora, nevjerojatno nam je potreban i time izuzetno značajan i drag i srcu prirastao Stilinovićev rad, zaključila je pročelnica.
