(Snimila Vanesa Begić)
Prva ovogodišnja izložba u Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre otvorena je u petak navečer i predstavio se Tomislav Brajnović radovima pod naslovom "Ljepota istine".
Kako je prilikom otvorenja rekao predsjednik HDLU-a Istre, Milan Marin "evo nas na početku još jedne izložbene godine tijekom koje ćemo predstavljati samostalne izložbe, one skupne te tematski selektirane projekte. Hvala i Gradu Puli - Upravnom odjelu za kulturu i civilno društvo, Turističkoj zajednici Grada Pule, Istarskoj županiji, Ministarstvu kulture i medija na pomoći. Tomislav Brajnović ovom prilikom donosi zanimljiv postav, vidimo tu veliko znanje, maštu, društveni angažman te raznoliki pristup radovima i umjetnosti". Marin se osvrnuo ukratko i na razne umjetničke promjene tijekom dvadesetog stoljeća, od sve veće pojave apstraktne umjetnosti, kolorita, mašte, kao i odmaka od tendencija koje su prije bile nezaobilazne, ističući da je potrebno određeno znanje prema umjetnosti shvaćenoj u širem smislu, kao i odnos prema umjetnosti, da bi se suvremenu umjetnost percipiralo na najbolji mogući način.
(Snimila Vanesa Begić)
Sam se Brajnović osvrnuo na činjenicu da je prije desetak godina počeo osvješćivati promjenu okruženja ili konteksta u kojem nastaje umjetnost.
- Zajedničko većini izloženih radova jest što se u nekom obliku pojavljuje tekst, pisanom, lijevanom, utisnutom, sprejanom tehnikom ili unutar fotografije, videa, audija, naveo je ističući da je poveznica između svih predstavljenih radova u biti ono ostvarenje u kojem je u olovo utisnuta njegova Facebook adresa, upućujući na (subverzivnu) aktivnost korištenja te društvene platforme, javnog prostora koji omogućuje djelovanje u realnom vremenu.
U svome obraćanju publici, govorio je i o djelovanju u prostoru i u vremenu, utjecaju umjetne inteligencije na umjetnost.
(Snimila Vanesa Begić)
Osvrnuo se i na pitanje etike i estetike, koje je ponovno aktualizirano, "kao da se zbiva proces istovjetan onome u društvenim kretanjima, politici, prizivanje povratka 'izgubljenim ili napuštenim vrijednostima', 'kanonima', nakon globalizirane suvremenosti. Kao da kriza umjetnosti proizlazi iz kustoski programiranih tema, didaktičkih radova i izložbi, a ne iz suštinske krize istine koja se onda reflektira na područje ljudskog duha koji uključuje i umjetnost".
Govoreći o umjetnoj inteligenciji, kazao je da sada nerijetko preuzima narativ nudeći sintetizirani, 'objektivni' odgovor koji sve više reducira istraživanje i donošenje vlastitog zaključka, "što direktno utječe na umjetnost i ukidanje njezine relevantnosti u odnosu na zbivanja".
- Na tom tragu nastao je manifest "Smrt publike" (2018.) koji progovara o izjednačavanju onoga koji izvodi i onoga koji 'gleda' jer su oboje ugroženi, oboje su u mediju, medijska vijest.
Dio izložbe su i boce vina, na što je naveo da je to umjetnički izbor, a te boce donose originalne etikete s nazivom "Reset", što poziva na potpuni reset. Postav čine objekti, printevi, te audio i vide-radovi.
Nazivi poput "Golotinja je stanje duha", "World civil war", "Diktatura ljubavi", te "Inteligencija zla", Baudrillardova, postala je, uz dodatak naljepnice "(Umjetna) inteligencija zla".
- Zanimljivost tih etiketa i vina je što ih je proizveo 'čovjek s iskustvom umjetnika' proširivši time područje djelovanja. Uz "Reset" tu je i boca crnog vina pod nazivom "Armagedon 7.0" napravljeno od grožđa koje raste na Golom Brdu u blizini umjetničkog studija. Na etiketu tog vina sam u jednom trenutku dodao točku i nulu referirajući se na numeraciju 'digitalnih' programa i modela, netko me tada pitao koliko će 'godina' tog vina ukupno biti, rekao sam sedam. Mogu zaključiti da su izloženi radovi manje 'umjetnički' u smislu 'postavljanja pitanja' u duhu eseja "Smrt autora" Rolanda Barthesa iz 1967. godine koji na neki način definira paradigmu suvremenosti, a više 'didaktički' u smislu preuzimanja autorstva, davanja jasnog odgovora, poruke kao radikalnog medija i njezine eksplicitnosti koja je u sukobu s navedenom suvremenom umjetničkom paradigmom.
Izložba se može razgledati u prostorima Galerije Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre sve do 4. veljače radnim danima od 9 do 15 sati.