(Arhiva Novog lista)
Otvorenje izložbe Tomislava Brajnovića pod naslovom "Ljepota istine" održat će se večeras s početkom u 19 sati u Galeriji HDLU-a Istre. Riječ je o poznatom umjetniku, kao i o prvoj ovogodišnjoj izložbi u prostorima ovog vrlo aktivnog Društva.
- Prije desetak godina počeo sam osvješćivati promjenu okruženja ili konteksta u kojem nastaje umjetnost. Proglasio sam se 'čovjekom s iskustvom umjetnika' da bih naglasio nužnost šireg odgovora od onog umjetničkog, pogotovo u situaciji kad je 'odgovor' 'pitanje' kojemu konačno značenje daje publika. Kretao sam se u smjeru teksta i slike kao teksta, davši prednost sadržaju, onome 'što je umjetnik želio reći', izgovarajući to direktno bez posrednika, sa što manje rebusa, impliciranja i 'skrivanja' iza medija.
Zajedničko većini izloženih radova jest što se u nekom obliku pojavljuje tekst, pisanom, lijevanom, utisnutom, sprejanom ili unutar fotografije, videa, audia. 'Lajtmotiv' predstavlja rad u kojem je u olovo utisnuta moja Facebook adresa, upućujući na (subverzivnu) aktivnost korištenja te društvene platforme, javnog prostora koji omogućuje djelovanje u realnom vremenu. Učinio mi se zanimljivim taj prijevod digitalnog, nematerijalnog prostora u formu, teško, materijalno olovo. Jer uvjerenja sam da se relevantna umjetnost, da budem precizniji, relevantan govor danas zbiva u vremenu, kazao je Brajnović za svoje radove.
Pitanje etike i estetike je ponovno aktualizirano, kao da se zbiva proces istovjetan onome u društvenim kretanjima, politici, prizivanje povratka 'izgubljenim ili napuštenim vrijednostima', 'kanonima', nakon globalizirane suvremenosti.
Tomislav Brajnović rođen je 1965. godine u Zagrebu. Prvu godinu Likovne akademije završio na KABK u Den Haagu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. u klasi prof. Đure Sedera, a 2003. završio je MA Fine Art na Central St Martins College of Art & Design u Londonu.
Djeluje 'u vremenu' naglašavajući nužnost aktivnosti na društvenim mrežama, prvenstveno Facebooku. Izložbama "Puzajući Armagedon" i "Direct Link" te radovima "Smrt publike" i "Rat nije prirodno stanje čovječanstva" radi zaokret u kojem se proglašava 'čovjekom s iskustvom umjetnika' kao reakcije na promjenu umjetničke paradigme eksponencijalnim rastom umjetne inteligencije koja kreira simulaciju stvarnosti utječući na premise koje oblikuju subjektivnost.