ARHEOLOGIJA
Otkrića iz podmorja otkrivaju prošlost drevnog grada Sipara kraj Umaga
(Osobna arhiva)
Jedno od najslikovitijih arheoloških nalazišta u Istri, drevni grad Sipar, smješten svega nekoliko kilometara sjeverno od Umaga, već godinama je predmet sustavnih arheoloških istraživanja pod vodstvom Muzeja grada Umaga. Lokalitet, koji se za vrijeme oseke pretvara u lako dostupan poluotok, skriva brojne tajne - ne samo na kopnu, već i pod morskom površinom, gdje se nalazi veći dio nekadašnjeg naselja.
Ostaci lukobrana
Upravo tim novim spoznajama i podvodnim nalazima bile su posvećene dvije znanstvene prezentacije održane u Muzeju grada Umaga. Prvo predavanje, "Podvodna arheološka istraživanja južne luke Sipar - uvala Kaštel", održala je Tea Katunarić Kirjakov, viša predavačica s Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, dok je drugo predavanje, "Novi nalaz drvene brodske konstrukcije - brod Sipar", održao Massimo Capulli, docent sa Sveučilišta u Udinama (DIUM – Odsjek za humanističke znanosti i kulturnu baštinu).
Istraživanja provedena u uvali Kaštel donose nova saznanja o strukturi južne luke drevnog Sipara i potvrđuju važnost ovog područja u pomorskom i trgovačkom kontekstu antičkog razdoblja.
- Prije tri godine kolegica Branka Milošević Zakić, koja vodi kopnena istraživanja na Sipru, zamolila me da pogledam podvodni dio lokaliteta. Ubrzo smo, roneći, sustavno pregledali cijelu uvalu i otkrili niz iznimno zanimljivih nalaza, rekla je u uvodnom dijelu predavanja Katunarić Kirjakov.
Među najznačajnijim otkrićima bili su ostaci dvaju lukobrana koji su nekada štitili uvalu te fragmenti umjetno stvorenog otoka na kojem se nalazila veća građevina - za koju su arheolozi pretpostavili da je bila svjetionik. Ovi nalazi ukazuju na visok stupanj organizacije i važnost luke u antičko doba. Arheološki slojevi na kopnu otkrivaju da je naselje na Sipru bilo nastanjeno od 1. stoljeća prije Krista do 9. stoljeća, kada se, prema nalazima, život na lokalitetu gasi. No, zanimljiv obrat predstavlja nalaz broda iz 12. stoljeća, čije otkriće otvara niz novih pitanja.
- U tom pregledu morskog dna oko Sipra uočili smo dva paralelna drvena rebra spojena daskama, što nas je navelo na zaključak da se radi o ostacima potopljenog broda. Uzeli smo mali uzorak drveta i poslali ga na analizu u Institut Ruđer Bošković, gdje je utvrđeno da brod potječe iz 12. stoljeća. Nasukan je na stariju obalu, što je vidljivo jer se more od nulte godine do danas podiglo za otprilike metar i pol, rekla je Katunarić Kirjakov na kraju svog izlaganja.
Predavanje Massima Capullija bilo je posvećeno spomenutom otkriću drvene konstrukcije antičkog broda, rijetkog i dragocjenog nalaza koji dodatno potvrđuje intenzivnu pomorsku aktivnost u siparskoj luci tijekom antike.
Rijetki primjerak broda
Radi se o rijetko sačuvanom primjerku broda iz tog prijelaznog razdoblja između Antike i Srednjeg vijeka, koji pruža izniman uvid u tadašnje brodograđevne tehnike. Nalaz broda, zajedno s provedenim analizama, potvrđuje njegovu dataciju iz 12. stoljeća, što ga čini izuzetno važnim u kontekstu pomorske i kulturne baštine šire regije.
- Proučavanje ostataka drvenog broda, koji je vrlo kompleksno ljudsko ostvarenje, u njegovom izvornom ambijentu pod morem izuzetno je izazovno, ali i vrlo poučno, istaknuo je Capulli.
- Brod je izrađen prvenstveno od drveta i drvenih klinova, no tijekom istraživanja pronađeni su i metalni čavli, što dodatno potvrđuje njegovu složenost. Konstrukcija broda ukazuje na kombinaciju graditeljskih stilova, karakteristike antičkih i srednjovjekovnih tehnika, što dodatno potkrepljuje tezu o njegovom nastanku na prijelazu dvaju povijesnih razdoblja, rekao je talijanski stručnjak.
Dio uzoraka drveta bit će podvrgnut dodatnoj karakterizaciji kako bi se odredilo o kojoj se vrsti drveta radi. To može pomoći u pokušaju identificiranja podrijetla broda, jer različite vrste drva upućuju na moguće regije iz kojih je plovilo poteklo.
Iako postoje pretpostavke o tome kako se brod našao nasukan u siparskoj uvali, one zasad ostaju u domeni nagađanja, sve dok se ne prikupe dodatni arheološki dokazi.
Capullijevo predavanje istaknulo je važnost daljnjih interdisciplinarnih istraživanja koja uključuju i podvodnu arheologiju, a jedinstveni nalaz siparskog broda dodatno potvrđuje značaj lokaliteta Sipar na karti pomorske povijesti Jadrana.
Na pitanje iz publike da li se brodska građa može izvaditi iz mora i izložiti negdje, gosti su odgovorili da je u ovom trenutku to gotovo nemoguće zbog lošeg stanja u kojem se drvo nalazi, ali napretkom tehnologije Tea Katunarić Kirjakov nije isključila mogućnost da će se i to jednog dana uspjeti realizirati. Za sada je brod zaštićen u plićaku nekadašnje antičke luke.
Predavanja su izazvala veliki interes publike među kojom su bili arheološki stručnjaci i ostali ljubitelji stare kulturne baštine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
