Izložbom fotografija umjetnika Fedora Džamonje iz Vrsara otvorena je 24. sezona gradske Galerije Labin. Izložba je prošle godine premijerno postavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, a u Gradskoj galeriji Labin predstavljene su fotografije iz nekoliko ciklusa autorova opusa s motivima prirode. Fotografije su nastajale od 80-ih godina do prošle godine a dio su privatnog vlasništva Fedora Džamonje.

Negativ kao početak

- Motivi su manje-više vezani za prirodu, u detalju, veličini ili svojoj glorifikaciji. Glavni ciklus je "On the lake" koji je nastao početkom 2000.-ih u Belgiji gdje se radi o refleksijama u vodi. Pokušao sam uhvatiti tu igru refleksije drveta u vodi, a glavna poruka je da bi refleksija trebala biti točna preslika onoga što refleksija gleda, a u stvari nije istina jer se razlikuje od svog originala. Mi smo treća točka gledišta a ne druga, znači jedna mala igra fizike i odsjaja. Ono što me uvijek privlačilo je da je fotografija definitivno dokumentarna, medij i poruka, može biti reportažna i jaki statesment politički i socijalni, kazao je Fedor Džamonja i uz ostalo napomenuo da je on fotograf kojemu je negativ samo početak.

- Ja se tek na negativu kada se stavi svjetlo iza njega i papir ispod počinjem igrati i raditi, razvijati s kemijom, nadosvjetljavati i s raznim trikovima ne bi li dobio ono što želim, a u najnovije vrijeme tu su i kompjutori. Ovoga trenutka najviše sam angažiran oko fundacije Džamonja, moga oca i svoje fundacije, ali kao fotograf uvijek je kamera pri ruci, danas makar i na mobitelu. Za mene ne mora biti oprema savršena iako je imam, ali ona ne znači toliko koliko moje ideje i način rada, rekao je Fedor Džamonja.

Netipične autorske osobine

- Za prezentaciju izabranih fotografija iz fotografskog opusa Fedora Džamonje u Gradskoj galeriji Labin ključne su izvjesne netipične autorske osobine koje su konstanta njegovog odnosa prema samom mediju i čine ga specifičnom pojavom unutar danas uobičajenog fotografskog diskursa. Najprije valja istaknuti da Fedorov opus nije obiman, te je čak tematski svediv na tipične fotografske i likovne žanrove kao što su pejzaž i portret. Namjerno smo zaobišli onaj segment opusa s motivom očevih skulptura, jer je intencija izložbe predstaviti Fedorove samostalne likovne interese i njegovu stvaralačku posebnost u korpusu suvremene hrvatske fotografije. Kada se bavi motivima prirode tu je Fedor sasvim svoj, priroda mu odgovara, ostavlja mu tu umjetničku slobodu a fascinantno mi je da kod njega fotografija počinje analogno, u njegovom laboratoriju, digitalno, na kompjutori i sa svim softverskim mogućnostima. Ona ga postupno razvija na način na koji su apstraktni slikari 50-ih godina krenuli u redukciji prirode prema apstraktnoj umjetnosti. Njegova fotografija prelazi u čistu likovnost koja je apstraktna i to smo predstavili na tri etaže labinske galerije kako se to odvijalo u možda 25 godina njegove umjetničke i fotografske prakse, rekao je na otvaranju izložbe Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, kustos izložbe i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Fedor Džamonja rođen je 1955. u Splitu. Studirao je povijest umjetnosti u Zagrebu, a potom nastavio u Londonu studij arhitekture i likovne akademije. Profesionalno se bavi fotografijom od 1982. godine, a ujedno se bavi grafičkim dizajnom. Nakon smrti oca, nastavlja voditi Atelier Džamonja, a 2019. s obitelji osniva Zakladu Džamonja.

Izložba može razgledati do 24. travnja.

Povezane vijesti

• U Gradskoj galeriji Labin izložba "Istočno od raja"
• BANE MILENKOVIĆ: Love plants i Salon cipela
• IZLOŽBA LABIN I GOSTI: Nezaobilazno kulturno bogatstvo Labina