VALTER I PIERO LICUL IZ NEDEŠĆINE

ZLATNA KAPLJICA IZ MORSKIH DUBINA: Vino koje dozrijeva na ikarskim vrujama punije je, harmoničnije i aromatičnije

Temperatura na 23 metra dubine gdje se polaže vino, konstantno je, i zimi i ljeti od 7 do 9 stupnjeva, mrak je, tamno je i tu je velik izvor podzemnih voda koje non-stop udaraju po tim bocama i vino u tim bocama nije mirno kao što bi bilo u podrumu, već se događa još jedan proces u boci. Nakon godinu dana u moru, vino je sasvim drugačije nego u podrumu, dobije više na aromatici, kaže Valter Licul

| Autor: Branko BIOČIĆ
(Snimio Branko BIOČIĆ)

(Snimio Branko BIOČIĆ)


Udruga "Ikarski barkarioli" iz Ike po osmi je put organizirala feštu "Vino i vruja" tijekom koje se u more u kavezima spuštaju buteljke vina koje ondje ostaju godinu dana, a istovremeno iz mora vade se boce koje su već odležale godinu dana, odnosno koje su položene u more na prošlogodišnjoj fešti. Nakon što su godinu dana posložena u kavezima, ova su vina u idealnim uvjetima na izvorima ikarskih vruja dozrijevala na konstantnoj temperaturi koja je približno 12 stupnjeva Celzijevih.

dfce

Vinar Valter Licul kuša prvu otvorenu bocu terana izvađenu iz mora nakon godinu dana (snimio Branko BIOČIĆ)

U ovoj akciji među vinarima koji su iz mora izvadili četiri tisuće boca vina sudjelovali su i istarski vinari Bruno Ferenac i Marino Rossi iz Vižinade, Marino Markežić i Rino Prelac iz Momjana, Marcela Sosich iz Višnjana, Josip Vorić iz Buja i Valter Licul iz Nedešćine. Bili su tu i vinari iz Primorsko-goranske županije te predstavnici Iločkih podruma.

Valter Licul iz Nedešćine (60.), predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine "Trs", sudjelovao je peti put, a iz mora je izvadio 300 boca terana iz 2020. godine vinarije Fuhtar iz OPG-a svoga sina 34-godišnjeg Piera Licula.

vd

Vina Fuhtar iz Nedešćine Valtera i Piera Licula (snimio Branko BIOČIĆ)

- Organizatore smo upoznali na jednom vinskom sajmu, pozvali su nas da sudjelujemo na toj manifestaciji i mi smo to odmah prihvatili jer smo skloni eksperimentima i uvijek težimo k nečem boljem. Prve godine smo položili samo teran, druge godine malvaziju iz berbe 2018. i za nju smo dobili broncu na Dekanteru u Londonu, zatim smo se opet okrenuli crnim vinima, teranu, jer teran puno duže može stajati u podrumu nakon vađenja iz mora. Međutim, kod nas ne stigne dugo odležati jer je velika potražnja. Svake godine ostanemo bez ijedne boce prije nego što izvadimo nove. Ove godine uspjeli smo se s organizatorom dogovoriti da u more spustimo dva kaveza, jedan s malvazijom a drugi s teranom, ukupno nekih 600 boca, govori Valter.

Ističe da su odmah probali izvađeno vino koje u godinu dana u moru puno brže sazrije nego u podrumu. Kaže da takvo vino postaje punije, zaokruženije, harmoničnije, aromatika se mijenja a aftertest je puno duži. O postupku polaganja vina u more i njegovim karakteristikama dodaje:

- Mi smo došli do zaključka da je temperatura na 23 metra dubine, gdje se polaže vino, konstantno, i zimi i ljeti od 7 do 9 stupnjeva, mrak je, tamno je i tu je velik izvor podzemnih voda koje non-stop udaraju po tim bocama i vino u tim bocama nije mirno kao što bi bilo u podrumu, već se događa još jedan proces u boci. Nakon godinu dana u moru, vino je sasvim drugačije nego u podrumu, razlikuje se po punoći i harmoniji i dobije više na aromatici. Nakon vađenja, vina ostaju još par mjeseci u podrumu da odleže i malo se smire i onda idu na tržište. Mi ih prodajemo isključivo na kućnom pragu jer je to limitirana serija, zaliha nema, sve se proda.

vd

Otac i sin Valter i Piero Licul ispred svog vinskog podruma (snimio Branko BIOČIĆ)

Kaže Valter da su i ostali istarski vinari koji polažu uglavnom malvaziju vrlo zadovoljni svojim sudjelovanjem u ovoj akciji, dok će Liculi i dalje više u more polagati teran. O Udruzi vinara i vinogradara Labinštine Trs kojoj je na čelu kaže:

- Naša vinarija krenula je na tržište tek prije sedam godina a prije pet godina smo osnovali Udrugu vinara i vinogradara Labinštine "Trs" jer smo vidjeli da kvalitete i potencijala na Labinštini ima. Tada se na ovaj kraj, nažalost, nije gledalo kao na vinsku mikroregiju u Istri. Svi su pričali samo o zapadnoj i sjevernoj Istri, eventualno o središnjoj. U startu, na osnivačkoj skupštini bilo je 13 vinara, a sada nas ima 27. Moram naglasiti da jedini uvjet za člana skupštine da vinar ima OPG, obrt ili trgovačko društvo. Mi smo bili peta registrirana etiketa na tržištu, a sada ih ima čak 11, prošle i ove godine registrirale su se čak tri nove etikete labinskih vinara. Znači, ubrzali smo taj proces, ljudi su se educirali i pokrenuli, postoji veća komunikacija među članovima, pomažemo jedni drugima, a kvaliteta je daleko bolja nego prije pet godina kada smo startali. I količine su sve veće jer vinari sade nove nasade. Osim toga, pratimo nove tehnologije u proizvodnji vina, organiziramo razne radionice, slušamo savjete stručnjaka i enologa, neki od nas imamo kući i male laboratorije gdje obavljamo osnovne analize, ali za završne analize koristimo i usluge Instituta u Poreču i Vinoartisa iz Višnjana.

vd

Boca koja je odležala godinu dana u moru (snimio Branko BIOČIĆ)

Ističe Valter da na Labinštinu svake godine stiže sve više nagrada i zlatnih medalja s raznih sajmova i Vinistre koja je pojačala svoje kriterije pa za zlato treba čak 90 bodova. Za Vinistru smatra da ako nisi tamo izlagao, kao da ne postojiš kao vinar, nisi nigdje. Što se tiče planova i želja, kaže da svake godine sade nove nasade, ali na malim parcelama.

- Zadnjih godina zasadili smo neke nove vinograde, pa i ove godine, ali nažalost, parcele su male i jedva dolazimo do zemlje. Mi konkretno imamo sedam lokacija na pet kilometara i tu je malo problema oko obrade i rada, ali snalazimo se, mučimo se. Kada nam dođu mladi nasadi na puni rod, radit ćemo nekih 25 tisuća boca i to je ono što sin i ja možemo sami odraditi u vinogradi i u podrumu. Iako imamo novi podrum, cilj nam je napraviti još jedan podrum u kome bismo imali samo crna vina, velike drvene bačve i barik bačve, gdje bi mogli raditi i neke kupaže jer sada nemamo dovoljno prostora. S prostorom se bore svi vinari u Istri, kaže Valter.

vd

Vinograd OPG-a Piera Licula (snimio Branko BIOČIĆ)

Razgovoru se priključuje i njegov sin Piero, nositelj OPG-a Piero Licul, koji najavljuje ovogodišnju berbu.

- Godina je počela izvanredno, s lijepim vremenom u svibnju, ali nažalost, kiše nema i nema. Sve je suho, trsovi jako pate, mi imamo jako puno mladih nasada, nešto uspijevamo polijevati i održavati ih na životu, čisto da nam ne uvenu. Borimo se kako znamo i umijemo. Do berbe je još mjesec dana i jako je teško prognozirati šta će biti. Mislim da će kvaliteta vina biti čak i bolja nego prošle godine jer je jako suho vrijeme i bit će velika količina suhog ekstrakta u moštu pa će punoća vina i tijelo vina na kraju biti vrhunske kakvoće, ali će količine vjerojatno biti nešto manje, smatra Piero.

Potvrđuje očevu želju da se šire i zajedno stignu do 25 tisuća boca, a za potporu lokalne vlasti vinogradarima, vinarima i OPG-ovima nema puno riječi pohvale.

dfce

Vađenje vina iz mora u boxu (snimio Branko BIOČIĆ)

- Jako me smeta da lokalna vlast kod nas još uvijek nije donijela program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Imamo dosta parcela na području općine Sveta Nedjelja koje su zapuštene i neobrađene, jednostavno čekaju da se donese taj plan i da se daju poljoprivrednicima na obradu, da rade. Mi bismo sadili vinograd, netko bi sadio lavandu, netko bi držao koze, parcele bi se obrađivale. To moramo s našom Općinom dogovoriti, to nam je bolna točka. Što se tiče Županije i države, dosta su napravili za nas poljoprivrednike jer se u poljoprivredu jako puno ulaže. Tu je i Europska unija i svi ti europski fondovi iz kojih se povlači novac za poljoprivredu i razne projekte. Ne smijemo tu prigovarati jer ionako neki misle da se previše ulaže u poljoprivredu. Za sada je dobro, zaključio je Piero.

Kaže da bez obzira na sušnu godinu koja ne pogoduje razvoju bolesti, one su ipak prisutne pa je trebalo svejedno prskati i obavljati zaštitu u normalnim intervalima kao prethodnih godina, a posebno je trebalo obrađivati zemlju koja je popucala i otvorila se.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater