VREMENSKI EKSTREMI

ZALEĐENO MORE, -10 U PULI, U MOTOVUNU VIŠE OD POLA METRA SNIJEGA… Prijeti li nam zaista nova ledena 1929. godina?

| Autor: Glas Istre
(Foto EPA)

(Foto EPA)


Godine 1929. naš je dio Europe pogodila strašna zima koja se s razlogom naziva i zimom stoljeća. Zaledilo se Jadransko more, svi istarski gradovi bili su doslovno zaleđeni, a čak je i Pula imala šest ledenih dana kada se temperatura zraka snizila ispod -10 °C. Prema povijesnim podacima, u Motovunu je tada izmjeren 60 cm debeo pokrivač. Bio je to ekstrem koji je uzrokovao ogromne štete u poljoprivredi, oporavljala se desetljećima, a te se zime javila glad i bolesti.

Snijeg nije poštedio ni Dubrovnik gdje ga je palo 20 cm, dok je Gospiću 4. veljače izmjereno -36 °C, što je najniža temperatura zraka ikad izmjerena u Hrvatskoj. Bila je to zima kakva se događa jednom u stoljeću. Iz ovih kratkih navoda jasno je gdje je problem kada se ovogodišnja, poprilično kilava ili meka zima uspoređuje sa zimom stoljeća 1929., a upravo to je napravio portal Severe Weather Europe kojeg samo na Facebooku prati gotovo 900.000 ljudi, a česta je i referenca domaćih mainstream portala. Usporedba ove zime s 1929. je meteohuljenje, piše Petar Radovan za svoj portal Istramet.

Treba jasno reći kako usporedba s 1929. godinom nema nikakvog smisla. Niti jedan ozbiljan meteorolog, bio on profesionalac ili hobist ne može si dopustiti s ovakvim izjavama izlaziti u javni prostor, naročito ako je riječ o publici koja broji gotovo milijun ljudi.

foto

Najhladnija zima stoljeća - 1929. u Senju (Foto Istramet)

Ako tekst sadrži puno stručnih pojmova i mapa kao u spomenutom slučaju, ne znači da on ima smisla. Zašto baš usporedba s 1929. godinom, osim ako nisu cilj samo klikovi, jer iz znanstvenog pogleda to nema nikakvog smisla. Da je do znanosti, mogla se napraviti kvalitetna usporedba s 2012. godinom (iako ni to ne bi imalo smisla) kada smo imali izražen stratwarming uz pucanje polarnog vrloga i dolazak polarne zračne mase, no tada bi možda bilo teže prodati priču o zimi stoljeća.

Veljača 2012. godine bila je ekstremno hladna, a u dijelu Dalmacije pao je najveći snijeg od 1956. godine uz brojne temperaturne rekorde. Tada smo i na Istrametu pisali kako ćemo osjetiti dašak zime 1929. godine, ali samo dašak! No i tada se još u siječnju vidjelo da će doći do prodora hladnog zraka i ekstremne hladnoće, za razliku od ove godine kada na meteorološkim kartama “do daljnjeg” vidimo poprilično blago vrijeme koje će povremeno prekidati hladne fronte. Pritom treba napomenuti kako je siječanj 2012. godine bio daleko hladniji od ovogodišnjeg, temperature su s lakoćom u unutrašnjosti Istre padale do -10 °C, a Zarečki krov kod Pazina na današnji dan bio je poprilično zaleđen.

Pitanje koje se nameće je što je s tzv. stratwarmingom i polarnim vrtlogom ove zime? U veljači su moguća jača zahlađenja, zašto ne? Veljača je ipak pravi zimski mjesec kada valja očekivati i turbulentnije ciklone uz snijeg sve do mora. Prema svemu sudeći nakon toplog prosinca, čak će i siječanj vjerojatno završiti kao nešto topliji od prosjeka, stoga o reprizama “zima stoljeća” svakako ne možemo govoriti. Možemo se nadati možda kojem centimetru snijega – u Pazinu, piše Petar Radovan za Istramet.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter