ZRCALO VREMENA

ZABRANJENA ISTARSKA DANICA 1972.: Obljubljeni kalendar ugledao svjetlo dana pa ga dohvatile MRAČNE SILE JEDNOUMLJA

Istarska Danica za 1972. godinu, zbog nekoliko bezazlenih tekstova nije prošla cenzuru, ugašena je zajedno s Hrvatskim proljećem. Spor oko nje vodio se na sudu u Puli, gdje je konačno bila i zabranjena, ali je prije toga već bila kod čitalaca te je cenzura zapravo nije ni dohvatila

| Autor: Robert BURŠIĆ
Istarska Danica iz 1972. godine

Istarska Danica iz 1972. godine


Pazinski nakladnici „Josip Turčinović“ i IKD „Juraj Dobrila“ tiskali su kalendar Istarsku Danicu 2022., koji na naslovnici ima brojku 50. Riječ je o pedesetom godištu, odnosno o 50 godina otkako je zabranjena Istarska Danica 1972. godine.

Tu su zabranjenu Danicu tiskali Društvo sv. Ćirila i Metoda iz Pazina i Kršćanska sadašnjost, Centar za koncilska istraživanja i dokumentaciju iz Zagreba.

Glavni urednik Antun Hek

Glavni i odgovorni urednik bio je Antun Hek (1994.-2014.), svećenik, koji je tada u Zagrebu studirao hrvatski jezik, grčki i latinski. U kontekstu postkoncilskih promjena unutar Crkve mons. Hek je zastupao stav naglašene otvorenosti prema laicima, njihova većeg angažman te posebno bolju i otvoreniju komunikaciju između klera i laika. Kao mlad svećenik i student u Zagrebu okupio je tadašnje studente iz Istre. U Kršćanskoj sadašnjosti i dr. Josipu Turčinoviću pronašao je vrijedne partnere za svoje planove: okuplja mlade intelektualce i potiče suradnju na nastavku izdavanja Istarske Danice. Akademik Josip Bratulić piše: „Kada se ukazala prilika da nakon mnogo godine za 1972. godinu izađe ponovno Istarska Danica, posao je krenut poletno i zauzeto u prostorijama Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu... Antun Hek okupio je nekoliko studenata, ali i starijih autora, a među njima se svojim raznovrsnim i poletnim idejama isticao Branko Fučić koji je knjigu vidio i prije nego što je napisan i jedan tekst. Sa špiglom zajedno s Hekom krenuo je u Pulu, u gradsku tiskaru, kamo smo mi slali dogovorene priloge. Knjiga je bila uređena na jedinstveno lijep način, ali je doživjela i svoju neobičnu sudbinu - bila je zabranjena. Istarska Danica za 1972. godinu zbog nekoliko bezazlenih tekstova nije prošla cenzuru, ugašena je zajedno s Hrvatskim proljećem. Spor oko nje vodio se na sudu u Puli, gdje je konačno bila i zabranjena, ali je prije toga već bila kod čitalaca te je cenzura zapravo nije ni dohvatila“.

Sporni tekstovi

Zašto je Istarska Danica 1972 zabranjena? Danica je zabranjena zbog članka “Mladi u Crkvi”, piše Miroslav Akmadža, u kojem se kritizira omladinska organizacija, nazivajući je čvrstom, krutom i netolerantnom, prožetom mržnjom i nehumanošću. Zabrana je izrečena i zbog članka, odnosno prenesenog govora Ive Frangeša “Istra i Hrvatska jedno su”, s obrazloženjem da je napadao bratstvo i jedinstvo i zajedničku borbu za oslobođenje. Taj dio sudske odluke Vrhovni sud SR Hrvatske, nakon žalbe Kršćanske sadašnjosti i Istarskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda, poslije je poništio. Ivo Frangeš (1920.-2003.) je govor održao na akademiji u HNK-a u Zagrebu, 3. travnja 1971. godine, prigodom akcije za prokopavanje tunela kroz Učku. U cijelosti je više puta objavljivan u raznim novinama, pa tako i u riječkom Novom listu od 5. travnja 1971. godine, ali nisu uslijedile nikakve zabrane. Frangeš je, među ostalim, napisao/rekao: „Evo Istre, koja je stoljećima čekala zagrljaj majke domovine, evo je gdje se i ona, u isti čas kad i Dalmacija, povezuje sa Zagrebom, da bude jedno Istra i Slavonija, Zagorje i Konavje, Dalmacija i Lika, Zagreb, srce domovine kuca, kao i uvijek, za nju. Dvije usporedne akcije, tunel kroz Učku i put u Dalmaciju, pokazuju tako da su samo dva momenta jedne iste, jedinstvene zamisli: kulturne, gospodarske i političke integracije Hrvatske“.

Članak „Mladi u Crkvi“ potpisan je pseudonimom „mas“ iza kojeg se krije dr. Mario Sošić, rođen u Brajkovićima kod Kanfanara, znanstvenik, politolog. Nedavno je, nažalost, obolio, ali se postupno oporavlja. Mas je napisao još jedan članak, Istarska pitanja.

U obrani istarskih posebnosti

Istranin, riječki nadbiskup Josip Pavlišić (1914.-2005.), razgovarao je 25. siječnja 1972. godine s predsjednikom hrvatske Vjerske komisije Zlatkom Fridom i tajnikom Ivanom Lazićem. Rekao je da su političke promjene koje su provedene u Hrvatskoj bile nužne jer je izražavanje hrvatskog nacionalizma s vremenom prevršilo mjeru, što je stvaralo neraspoloženje kod građana drugih nacionalnosti. No, s obzirom na posebnost istarskog područja i njegova hrvatskog življa, ustvrdio je da zabrana Danice u novonastalim prilikama nije bila ispravan politički potez, to je izazvalo negodovanje hrvatskog stanovništva u Istri, posebno zato što je zabrana temeljena na prenesenom govoru Ive Frangeša.

Nadbiskup Pavlišić je o zabrani Danice izvijestio biskupe na zasjedanju Biskupske konferencije u Dubrovniku 7. veljače 1972. godine: opće stanje u Istri je pogoršano, govori se da Istra nije hrvatska zemlja, đacima u autobusu psuje se ustaška mati, a profesori se otpuštaju zbog toga što su vjernici.

Protiv zabrane je prosvjedovao i Božo Milanović (1890.-1980.) u razgovoru s Dušanom Dekanićem i Dušanom Jardasom 9. veljače 1972. godine, kada je, među ostalim, rekao: “Mi u Istri smo uvijek bili svjesni činjenice da van zajednice jugoslavenskih naroda za nas nema slobode. Njegovanje svijesti po nacionalnoj pripadnosti na ovom području bitni je elemenat odhrvavanju utjecajima sa onu stranu granice i smatram kad ne bi imali hrvatsku nacionalnu pripadnost i svijest, da bi morali izmisliti neku drugu. Jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Istri ne ugrožava nego jača integritet Jugoslavije i kao takvu trebalo bi je valorizirati”.

Neki su autori, čiji su članci objavljeni u zabranjenoj Danici 1972. imali problema u svojim radnim zajednicama, primjerice Ive Rudan i Miroslav Bertoša. Prvi zbog zapisa „Uskrsno jaje“, drugi zbog članka „Pokret proštinskih seljaka 1921“.

Usto, u Danici su objavljene pjesme Vazmena nedilja (Mate Balota), Četiri sina (Milan Rakovac), Jušta balota (Tugomil Ujčić), te članak „Kroz Učku u novo razdoblje“ (dr. Josip Roglić), „Dr. Ivan Matijašić: Sjećanja iz moje prošlosti“ (razgovarali A. Hek i dr. Klaudio Benazić), „Mogućnost oživljavanja istarskog sela“ (Petar Radovan), i dr. Nije pretjerano zaključiti da je u akcijama zatiranja Hrvatskog proljeća i u Istri trebalo naći „žrtveno janje“, tzv. državnog neprijatelja. Batina čuvara bratstva i jedinstva dohvatila je bezazlenu Istarsku Danicu, koja je dostupna i to je moguće provjeriti.

Zašto Ponovno Istarska Danica?

Priređivači Istarske Danice 1972. odgovaraju na pitanje zašto, nakon osamnaest godina, je ponovno u tisku." Znamo da će mnoge to obradovati, ali da će biti i prigovora. Za Istru, koja je prostorno i duhovno odvojena od ostale Hrvatske više nego bilo koja druga pokrajina, za nju je ne samo najbolji nego i jedini pravi put da se poveže s ostalim nacionalnim prostorom spoznati svoju vrijednost i mogućnost da se ravnopravno udruži s ostalim sunarodnjacima - da bismo svi zajedno lakše i brže išli dalje. Ako Istra sama ne oživi, ona će, ma kakvu pomoć primila, uvijek ostati sirotica. Ako Danica bude dobra, neće biti suvišna. A o čemu pisati? Stvarno nije lako odrediti. Najidealnije je da to život i njegove potrebe odrede, a život je neiscrpljiv. Željeli smo da i Danica bude jedan izdanak tog života i za taj život, da bude korisno štivo, koje će poticati zajedničke pozitivne napore, koji su u posljednje vrijeme sve češći."

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater