Postavljen je sustav za automatski nadzor mikrobiološkog opterećenja vode te je u potpunosti testiran na lokaciji, kaže voditeljica projekta Vedrana Špada dodajući da ih dojavni sustav sada može odmah alarmirati ako bi došlo do onečišćenja uzrokovanog bakterijama te je funkcionalan za ovogodišnju kupališnu sezonu

U sklopu projekta Watercare, Metris, županijska ustanova za istraživanje materijala, tijekom ožujka je uspješno instalirala opremu za automatsko uzorkovanje, senzorski set (morsku sondu) i meteorološku stanicu na lokaciji crpne stanice Štalije na ušću rijeke Raše.

Europski projekt Watercare (Rješenja upravljanja vodama s ciljem smanjenja utjecaja mikroba na okoliš u obalnim područjima) ima za cilj realizaciju pilot postrojenja koje obrađuje emisije otpadnih voda pri opterećenju oborinama kako bi se smanjila mikrobna kontaminacija okoliša jadranskog područja, a koje je osobito ranjivo prema posljedicama klimatskih promjena, što je i dokazano brojnim istraživanjima.

Kontrola vode potoka Krapanj

- Još je u prosincu dovršen postupak javne nabave putem kojeg je Metris nabavio sustav za automatski nadzor mikrobiološkog opterećenja vode (oprema, senzori) te ga je u potpunosti testirao na lokaciji, kaže voditeljica projekta Vedrana Špada dodajući da ih dojavni sustav sada može odmah alarmirati ako bi došlo do onečišćenja uzrokovanog bakterijama te je funkcionalan za ovogodišnju kupališnu sezonu.

Osim same instalacije, znatno veći izazov je predstavljalo podešavanje parametara, odnosno daljinsko spajanje senzora kako bi podaci pravovremeno i kontinuirano dolazili u laboratorij pa su prvi pristigli podaci, nakon početnih poteškoća, napokon bili online. Nakon ovih početnih aktivnosti, u planu je izmještanje sonde i automatskog uzorkivača nizvodno od crpne stanice Štalije prema ušću, po uputi Hrvatskih voda koje su također partner u ovom projektu, kako bi se obuhvatile analizom i vode potoka Krapanj koji je znatno opterećeniji u smislu zagađenja nego rijeka Raša. Na taj način dobiti će se još bolji uvid u kakvoću mora za kupanje radi mikrobiološkog onečišćenja (fekalnih i kemijskih) koje u Raški zaljev dovodi rijeka Raša za vrijeme obilnih kiša odnosno visokih vodostaja.

Stiže i sonda za naftu

Upravo je podizanje razine vode ključan trenutak koji se želi "uhvatiti", odnosno želi se matematičkim modelom dobiti podatak smije li se ili ne, i gdje se smije, odnosno ne smije kupati u Raškom zaljevu nakon kišnog perioda i to u realnom vremenu. Sondu koja će detektirati onečišćenja uzrokovana naftom instalirat će se tijekom ovog mjeseca u luci Raša kako bi se onečišćenje detektiralo odmah na izvoru, a ne kada i ako doputuje na drugu obalu, te iz sigurnosnih razloga budući će se tako vrijedna oprema nalaziti u ograđenoj luci pod videonadzorom i s ograničenim pristupom.

Takav sustav je namijenjen sprečavanju, odnosno pravovremenoj intervenciji u slučaju onečišćenja mora naftom ili derivatima, kako se ne bi ponovila ekološka katastrofa od prije dvije godine. S obzirom da je tamo luka opasnost uvijek postoji i ovakvi senzori za detekciju u realnom vremenu su jedino rješenje.

Matematički model širenja onečišćenja u Raškom zaljevu je u tijeku izrade i temeljem automatskog uzorkovanja i analize te dostave pravovremenih podataka moći će se osigurati sustav dojave o kakvoći mora na pojedinim lokacijama (plažama) u Raškom zaljevu, a dobit će se i vrijedni parametri o onečišćenju Krapnja i Raše. Instalacija i edukacija bit će odrađena uz suradnju s partnerom, Dubrovačko-neretvanskom županijom, unutar sljedećih mjesec dana, kako bi se automatsko uzorkovanje moglo izvršiti kada razina rijeke poraste i aktivira uređaje nakon prve kiše u svibnju, kada službeno počinje sezona kupanja. Vodeći partner dvoipolgodišnjeg projekta je Institut za istraživanje mora iz Venecije, a na Metris otpada 206 tisuća eura.

Očuvanje zaliha pitke vode

- Osim ovog Centar za istraživanje materijala Istarske županije trenutno ima u provedbi ukupno šest projekata, od čega tri projekta prekograničnog programa Interreg Italija – Hrvatska koji se odnose na očuvanje kvalitete mora i zaliha pitke vode od štetnog zagađenja. Metris sudjeluje kao projektni partner s budžetom od 430 tisuća eura, uz europsko sufinanciranje od 85 posto, kaže ravnatelj Metrisa Daglas Koraca. S Watercare projektom povezana su i još dva projekta Asteris i Adswim. Projekt Asteris (Prilagođavanje ulasku slane vode u scenariju podizanja razine mora) vodi Sveučilište "Carlo Bo" u Urbinu, a na Metris se odnosi 156 tisuća eura.

U dvogodišnjem razdoblju trajanja projekta, Metris je vodeći partner za komunikacijske aktivnosti, a između ostalih zadataka bit će zadužen i za izradu karte osjetljivosti na intruziju morske vode u obalnim vodonosnicima na makroregionalnoj razini (Jadran) koja će se temeljiti na budućim scenarijima porasta razine mora i hidrologijskog ciklusa. Također, definirat će se najbolje prakse i dati jasne smjernice za upravljanje ranjivim vodonosnicima kroz provedbu analiza u Italiji i Hrvatskoj.

Analiza teških metala

Vodeći partner projekt Adswim (Upravljanje pročišćenim gradskim otpadnim vodama za kvalitetu Jadranskog mora) je Sveučilište u Udinama, a na Metris se odnosi 66 tisuće eura. Tijekom projekta, Metris će dvije godine provoditi analize kemijskih i mikrobioloških onečišćenja na lokacijama ispusta u more i u odabranim postrojenjima za obradu otpadnih voda. U svrhu laboratorijske optimizacije procesa biološke obrade otpadnih voda, Metris će razviti granularnu biomasu s ciljem smanjenja onečišćenja te biosenzore koji će omogućiti bržu i kvalitetniju analizu teških metala.

Konačni cilj je očuvanje i poboljšanje kvalitete morske vode u kemijskom i mikrobiološkom smislu te očuvanje ekološkog statusa Jadranskog mora. Provedba ovih projekata itekako je važna za razvoj turizma i očuvanje prirode, a nabava vrijedne opreme i njezina instalacija i upotreba opipljiva su i dugotrajna investicija za opće dobro i ulog u dobrobit naše lokalne i šire zajednice.

Povezane vijesti

• Metrisu pola milijuna kuna iz proračuna
• Osnovana ustanova za regionalni razvoj i EU projekte
• Poreč ugovorio 52 milijuna eura investicija