NA DANAŠNJI DAN U GLASU ISTRE, GODINA JE 1974.
VREMEPLOV: Bogata privreda Raše predstavljena na Zagrebačkom velesajmu. Prvi put kao novost pojavljuje se i čamac "Istranka"
Vremeplov, 12 rujna 1974.
Prije gotovo pet desetljeća, na današnji dan, Glas Istre pisao je o bogatoj raškoj privredi koja je predstavljena na Jesenskom zagrebačkom velesajmu 1974. godine. Tvornica alatnih strojeva "Prvomajska" i OOUR "Raša" predstavili su pet alatnih strojeva, a tvornica čamaca "Kvarnerplastika" izložila je sedam tipova čamaca i glisera među kojima se prvi put kao novost pojavljuje čamac "Istranka", kojeg danas možemo često vidjeti u lukama diljem Istre i cijele Hrvatske.
Tvornica trikotaže, konfekcije i lutaka "25. maj" izložila je na sajmu više od stotinu trikotažnih i konfekcijskih modela i lutaka, a prvi put i plišane igračke. Riječ je o tvornici koja je prva u cijeloj Jugoslaviji počela proizvodnju takvih igračaka.
Uspjesi brodogradnje
Pisalo se tada i o velikim uspjesima jadranskih brodogradilišta. Naime, rečeno je kako će u dvije godine isporučiti čak 76 brodova, a čija će nosivost iznositi 5,6 milijuna tona. Od toga, planiralo se dovršiti 20 brodova u prvoj godini i djelomično u drugoj, a ostalih 56 do kraja 1976.
- Osim brodogradilišta što će ga, po svojoj prilici, "Uljanik" iz Pule graditi u Indiji, riječko brodogradiilište "3. maj" je zaključilo s Kubom ugovor o isporuci 3 linijsko-teretna broda od po 15 tisuća dwt. Istodobno su kapaciteti "Titova brodogradilišta" u Kraljevici bili popunjeni za duže razdoblje zahvaljujući ugovoru s moskovskim poduzećem "Sudoimport" o gradnji čak četiri putničko-teretna broda za oko 250 putnika u vrijednosti od 800 milijuna dinara. S istim je poduzećem potpisan ugovor i o gradnji triju putničko-teretnih brodova u vrijednosti od 850 milijuna dinara. Veći poslovi za poručioce iz Indije, Sudana, Libije, SSR, Turske, Burme i Švedske pripali su brodogradilištu "Jozo Lozovina-Mosor”, a pulski "Uljanik" pripremao se tada za gradnju trećeg teretnog broda za potrebe Liberijske kompanije. Združeno poduzeće "Jadranbrod", koje je uključivalo šest najvećih brodogradilišta na jadranskoj obali, primilo je toliko narudžbi tada da je njihovo realiziranje značilo punu zaposlenost tijekom sljedećih nekoliko godina, pisao je Glas Istre.
Iste je godine rekorde u poslovnim izazovima obarala i najveća jugoslavenska, riječka "Luka", unatoč većim poteškoćama, prije svega značajnom pomanjkanju prostora. Pisalo se onda kako će tijekom 1974. godine kroz riječku "Luku" biti izmanipulirano šest milijuna tona tereta. Drugi rekord su četiri milijuna tona tranzitnog tereta, a treći se odnosi na dva milijuna tona tereta manipuliranog za Austriju, što je mnogo više nego prije. Takvi su rezultati i uspjesi, pisalo se onda, bili postignuti zahvaljujući izvanrednom radu radnika. Iako je prostor obavljanja rada ostao isti, a broj radnika se nije povećao, poslovni uspjesi su takvi zbog ekonomičnijeg i kvalitetnijeg rada u brodogradilištu. Za 1975. godinu očekivali su se još bolji rezultati, ali i veći rad radnika. Tadašnje 1974., u redovnom radnom vremenu, zarađivali su 2.620 dinara mjesečno, a s prekovremenim radom 2.790 dinara.
Kamp Ribarska koliba
Mnogo se ljudi i danas sjeća "Verudinog" auto-kampa "Ribarska koliba" koji je 70-ih bilježio sve veći broj turista, a kada su se na potezu od Ribarske kolibe do Delfina mogli vidjeti i kupači. Te 1974. godine kamp je posjetilo 4.006 turista, a ostvarenih noćenja u razdoblju siječanj-kolovoz bilo je oko 28 tisuća. U istom razdoblju godinu prije, 1973., bilo ih je nešto više od 26 tisuća, no iako povećanje nije jako veliko, bilo je vrlo značajno obzirom na kišno ljeto i česte nestanke pitke vode, koja je otjeralo turiste iz drugih auto-kampova južne Istre.
Pisao je naš list tada i o najvećem planetu Sunčevog sustava, Jupiteru. Uz pomoć svemirske letjelice "Pioneer 10" koja je prva istražila Jupiter, otkriveno je da je on "tekući planet".
- Sada je gotovo izvjesno da je ova ogromna planeta zapravo "masa tekućeg vodika bez čvrste površine", pisao je tada Glas Istre. Obzirom da ovaj planet ima vrlo jako magnetno polje, zadatak sonde "Pionir 10" bilo je proučavanje radijacije kod Jupitera, što je znalo i izazivati probleme kod izvršenja naredbi letjelica. Letjelica je sve do 23. siječnja 2003. godine slala poruke na Zemlju.
Nuklearni kemičari Kenet Hulet, Glenn Seaborg i Albert Ghiorso sa Sveučilišta u Kaliforniji iste su godine otkrili novi element 106, koji spada u obitelj molibdena, kronija i tungstena. Novi su element američki znanstvenici otkrili radeći na akceleratoru "Super Hilac". Kasnije, nakon godina rasprave, Međunarodna unija čiste i primijenjene kemije (IUPAC) 1997. godine postigla je dogovor da se element 106 Seaborgium nazove po Glennu Seaborgu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
