LABINŠTINA

VINARI SVETE NEDELJE:  Grožđe dobro zrije, bit će ga više nego lani, a VINO ĆE BITI JOŠ BOLJE

| Autor: Branko Biočić
Ilustracija (Foto arhiv Glasa Istre)

Ilustracija (Foto arhiv Glasa Istre)


Općina Sveta Nedelja na Labinštini sve se više profilira kao vinska i gastro destinacija u ovom dijelu Istre u kojoj turizam sa svojim vilama, kućama za odmor i apartmanima doživljava pravi boom. Posebnu pozornost privlače tri vinara ovoga kraja. Na samom ulazu u Nedešćinu, s desne strane natpis je Vina Fuhtar, čije ime potječe od obiteljskog nadimka. U njihovoj obitelji postoji stoljetna tradicija proizvodnje vina, a ljubav prema vinarstvu prenosi se iz generacije na generaciju.

Vlasniku vinarije, Pieru, nesebično pomaže njegov otac Valter Licul koji je ujedno i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine Trs. Danas u svojoj vinariji proizvode malvaziju, teran, merlot, muškat žuti poluslatki i rose. Ova vinarija je i ponosan vlasnik mnogih priznanja kao što su 2017. godine osvojeno zlato za malvaziju i 2019. godine zlato i najbolje ocjenjeni muškat žuti na Vinistri te 2019. godine najbolje bijelo vino i zlatna medalja za malvaziju na Smotri vina istočne Istre Skitača. Posebnost vinarije je Teran & Vruja, teran koji je godinu dana odležao pod morem u vruji Ike i morska malvazija.Ilustracija (Cropix)

Valter i Piero Licul

- Imamo više od dva hektara vinograda i dosta mladih nasada. Za sada je sve više nego ok, cvatnja je bila odlična, vrhunska, sa idealnim vremenskim uvjetima. Planiramo proizvesti između 70 i 80 hektolitara vina odnosno oko 12 tisuća butelja vina. Najviše, oko 60 posto biti će malvazije a ostalo muškat žuti, teran, merlot i rose, kaže Piero Licul, vlasnik istoimenog OPG-a.

 Vinarija Matiška ima jako lijepu povijesnu priču, povezanu s njihovim počecima vinarstva. Mate Kiršić, kojemu je obiteljski nadimak Matiška, počeo se baviti vinarstvom i vinogradarstvom pred više od jednog stoljeća, a njega danas ga ponosno nasljeđuje praunuk Bojan.

 Mate je bio jedan od mornara na Carpathiji te je s palube broda spašavao utopljenike s tonućeg Titanica za što je bio odlikovan kraljičinim ordenom hrabrosti. Najvjerojatnije je ta tragedija utjecala na njega te se nakon toga više ne vraća pomorstvu, već postaje vinar.

 Do 2016. godine, vinarija Matiška proizvodi rinfuzo vina, a od tada započinje s buteljiranjem. Danas proizvodi malvaziju, refošk i rose

 - Za sada je sve u redu, možda bi trebala jedna kišica, nekih 30 - 40 litara bilo bi dobro. Nadam se da neće doći ništa drugo što bi nas pogodilo kao naše kolege poljoprivrednike iz Slavonije i Međimurja. Urod bi trebao biti puno bolji nego lani kada je par dana bilo snijega i zime početkom travnja kada se sve zaledilo. Proizvest ćemo ove godine ako ne bude nekih elementarnih nepogoda i ako bude urod kako treba nekih 15 tisuća litara. Najviše plasiramo na kućnom pragu, po restoranima Labinštine i po kućama za odmor, kaže Bojan Kiršić koji sa obitelji obrađuje oko tri hektara vinograda.

 Vinarija Romeo njeguje obiteljsku tradiciju te su njihova vina zasigurno jedna od najprepoznatljivijih vina vinogorja istočne Istre. Romeo Licul Fuhtar iz Nedešćine ( 82.g.) poznati je vinogradar i vinar, vlasnik je 35 hektara zemljišta i OPG-a Romeo koji proizvodi vina pod istoimenim nazivom. Na Labinštini ga svi znaju kao Fuhtara, po obiteljskom imenu.

 U asortimanu vina Romeo mogu se pronaći vina istarskih autohtonih sorti: malvazija, teran te ostale sorte vina chardonnay, muškat, rose i cabernet sauvignon. Obiteljska tradicija proizvodnje vina seže u 1850., a na zidovima kušaone možete vidjeti brojne nagrade, što je pokazatelj cjelokupnog rada, posvećenosti i ljubavi prema vinu. U radu mu sve više pomaže cijela obitelj među kojima zet Roberto Paliska nekadašnji nogometaš Rijeke a danas trener labinskog Rudara dok unuka Antonela vodi prodaju i marketing

 - Grožđe je zdravo, ima ga kao u priči, ako se tako nastavi urod će biti bolji nego lani. Imamo sedam i pol hektara a 75 posto je malvazije. Ostalo je teran, cabernet sauvignon, muškat, sauvignon blanc, chardone. Ako sve bude u redu napravit ćemo od 260 do 300 hektolitara vina, buteljirat ćemo oko 40 tisuća boca. Plasiramo po cijeloj Hrvatskoj, hotelima, restoranima, cafe barovima i na kućnom pragu, rekla je Antonela.Ilustracija

Antonela Paliska 

Loza i lješnjak

Vino će biti odlično, grožđa sada ima i previše ali znate kako je u ratu, da se mrtvi broje na kraju. Tako ćemo konačnu ocjenu dati tek kada sve dođe u bačve, u naš podrum, to tada samo optimizam, zaključio je barba Romeo. Ovim vinarima treba dodati i vina OPG-a San Martino, obitelji Vretenar, velikog proizvođača vina koja je prvo vino plasirala 2009. Ima velike nasade od 28 hektara vinograda i 17 hektara ekološkog lješnjaka u blizini Svetog Martina. Njihova najzastupljenija sorta je malvazija na zemlji crvenici udaljenoj sedam kilometara od mora.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater