"Energetski sustav u Istri, a posebno u pogledu električne energije, u velikoj je mjeri ovisan o konvencionalnim izvorima energije, a poglavito u ugljenu koji se koristi u TE Plomin. Prema podacima iz 2020. godine, finalna potrošnja električne energije u RH je 16.100,8 gigavat sati. Istarska županija s približno 5,1 posto stanovništva RH ima donekle natprosječnu potrošnju električne energije od približno 1.100 gigavat sati godišnje. Iako TE Plomin, aktualan samo blok 2, godišnje proizvodi više od 1.300 gigavat sati električne energije, čime zadovoljava ukupnu potražnju poluotoka, problem se javlja kod vršnog opterećenja koje u ljetnim mjesecima zna dosegnuti i 250 megavata.

Kapacitet bloka Plomin 2 je 217 megavata i samim tim u određenim trenucima nedostatan je za pokrivanje navedenih vršnih opterećenja koja se javljaju u ljetnim mjesecima, poglavito radi pojačane potrošnje klimatizacijskih uređaja i značajno većeg broja korisnika, naših gostiju. Problem bi moglo riješiti ponovno aktiviranje bloka Plomin 1 (110 megavata), ali s obzirom na karakter potrošnje, ljeti i relativno malu iskorištenost potencijala, fokus bi trebao biti na povećanju udjela proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana", kaže direktor Istarske razvojne energetske agencije Valter Poropat komentirajući energetsku "osobnu iskaznicu" Istarske županije

Sustavi na kućama

Trenutačno je u Istri, što integriranih, što neintegriranih, instalirano približno 200 solarnih elektrana, ukupnog kapaciteta približno 9 megavata. S obzirom na karakteristike gradnje, veliki broj obiteljskih kuća i razmjerno velika površina krovova, ali i zbog smanjivanja opterećenja mreže i potrebe značajnijih infrastrukturnih radova, prvotni fokus bi, kaže on, trebao biti na poticanju ugradnje većeg broja manjih integriranih sustava i to prvenstveno na krovovima obiteljskih kuća.

"Prema strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2050., uzme li se u obzir scenarij snažne tranzicije, na razini države treba izgraditi približno 100 megavata solarnih elektrana godišnje. Postavi li Istra za cilj ugradnju 5 posto tog kapaciteta trebalo bi očekivati ugradnju 5 megavata godišnje što nije ni približno dovoljno za nadomjestiti izlazak TE Plomin iz sustava koji je predviđen za 2038 godinu. Dakle, cilj bi trebao biti postavljen znatno ambicioznije na razini od barem 10 megavata", kaže Poropat te dodaje da prostorni i prirodni preduvjeti za instalaciju tolikog broja sustava postoje.

Kod solarne energije postoji veliki problem sezonalnosti, s druge strane, i potrošnja je veća u periodu veće proizvodnje - ljeti, ali i dnevnih oscilacija te se definitivno neće biti moguće osloniti isključivo na taj vid proizvodnje električne energije. Poropat kaže da prema nekim ranim istraživanjima, na jugozapadnoj obali Istre postoji značajan potencijal za proizvodnju električne energije iz vjetra i to takozvani offshore sustavi, na moru. Prema nekim istraživanjima s prosječnom brzinom vjetra od 6 metara u sekundi područje nije financijski isplativo za trenutačnu tehnologiju vjetroturbina, ali očekuje se da će se budućim razvojem tehnologije financijski isplativi sustavi moći instalirati i na takvim područjima. Procjenjuje se da navedeno područje ima potencijal za izgradnju offshore vjetroparka od 400 megavata.

"Za ostale energente, a poglavito zadovoljavanja potreba sustava za grijanje, situacija je znatno povoljnija. U Istri je značajan udio biomase u sustavima grijanja, a biomasa se smatra obnovljivim izvorima energije, te istu treba podupirati uz napomenu da fokus treba biti na lokalnim izvorima. Kod sustava grijanja, Istra ima potencijal za potpuni prelazak na obnovljive izvore. Ovo posebno vrijedi za manje sustave koji uz biomasu mogu biti zasnovani i na dizalicama topline, bilo onima koji kao osnovni izvor energije koriste zrak (nešto manje učinkovitost, jeftiniji i sasvim dobro prilagođeni većem dijelu poluotoka s blažom klimom), ili toplinu tla (plitka geotermalna energija, učinkovitiji, ali i skuplji sustavi). Kod većih sustava očekuje se da će bitnu ulogu u procesu tranzicije prema sustavima nulte emisije CO2 imati pokrenuti proces plinofikacije Istarskog poluotoka s plinom kao prijelaznim energentom, ali u priobalnom području trebalo bi za veće sustave poticati što skoriji prelazak na dizalice topline koje koriste morsku vodu kao izvor energije. Upravo je morska voda najveći energetski potencijala Istarske županije.”, kaže Valter Poropat.

Energetska obnova

IRENA-Istarska REgionalna Energetska Agencija posljednjih godina promovira upravo ugradnju ovakvih sustava. Poseban potencijal isti imaju u energetskoj obnovi zaštićenih zgrada i u velikoj mjeri, zapravo su jedini univerzalno prihvatljiv model energetske obnove ovakvih objekata.

Prema Programu Župana Istarske županije i vrlo dobrom suradnjom odgovornih osoba u javnim institucijama, u posljednje vrijeme IRENA je sudjelovala u izradi dokumentacije energetske obnove više ovakvih zgrada, među ostalima tri zgrade bolnice dr. Martin Horvat u Rovinju, gradske palače u Novigradu, dječjeg vrtića Radost II u Poreču,   gradske palače u Poreču i druge.

U dogovoru s ravnateljem, krajem 2021. godine IRENA je za bolnicu Specijalnu bolnicu "Dr. Martin Horvat" pripremila projekt zamjene energenta u dvije bolničke zgrade, koji je kandidiran na EEA grants program. Projekt podrazumijeva prijelaz s mazuta na dizalice topline koje koriste morsku vodu. Projekt je odobren u ožujku 2022. i kroz isti će se u zgradama bolnice ugraditi 4 x 100 kilovatne dizalice topline. Ukupna vrijednost investicije je približno 4,5 milijuna kuna, uz sufinanciranje 85 posto nepovratnih sredstava iz EEA, financijskog mehanizma EU gospodarskog prostora.

Povezane vijesti

• Građanima jeftinija, gospodarstvu skuplja struja?
• Od siječnja jedinstven račun za struju
• Z. Marić: Još će se razgovarati na temu poskupljenja struje