NAJNOVIJE



INTERVJU

VALTER FLEGO: Istra je potpisala sporazum s Huaweijem još prije sedam mjeseci, a Hrvatska tek sada. UVIJEK SMO TRI KORAKA ISPRED

| Autor: Robert FRANK
(M. MIJOŠEK)

Istarska županija danas ima BDP koji je 26 posto iznad hrvatskog prosjeka, te 2,9 posto veći BDP u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, što je najveći skok od svih županija u RH, uključujući Grad Zagreb, ističe Flego

 

- Na čelu Istarske županije ste od 2013. godine, za drugi mandat osvojili ste najviše glasova od svih hrvatskih župana. Zašto ste se odlučili kandidirati za Europski parlament?

- Radi se o logičnom strateškom potezu. Oko 70 posto svih zakona koji reguliraju naš svakodnevni život donosi se na razini Europske unije. To znači da se tamo donose zakoni koji određuju kako ćemo živjeti i zato je izuzetno važno da netko tamo zastupa interese Istre. Evo vam konkretan primjer. U proračunu EU za razdoblje od   2021. - 2028. na raspolaganju nam je gotovo 9 milijardi eura. Za te se novce treba izboriti. I to će biti jedan od mojih prioriteta. Nakon 8 godina kao gradonačelnik Buzeta i 6 godina kao župan, imam puno iskustva upravo u radu s europskim institucijama i znam da u tom smislu mogu puno napraviti za Istru.

- Što će biti sa Županijom?

- Tu neće biti nikakvih problema jer je županija odlično ustrojena, svi moji suradnici kompetentno i suvereno vode svoj resor. Nikad ne bih pristao na kandidaturu da nisam sto posto siguran da će stvari u Županiji i dalje jako dobro funkcionirati. O svemu smo dobro promislili i procijenili da je u ovom trenutku važno pokušati osigurati da Istra i dalje ima svog predstavnika u Europskom parlamentu.

- Što ćete ponuditi biračima, zašto bi građani trebali zaokružiti Vaše ime na listiću?

- S jedne strane biračima nudim svoje rezultate. Kao gradonačelnik Buzeta sa svojim sam timom u vremenima teške gospodarske situacije uspio zadržati stopu nezaposlenosti od 4,4 posto, što je tada bilo tri puta manje od hrvatskog prosjeka, dok je BDP po glavi stanovnika u Buzetu bio čak 30 posto veći od hrvatskog prosjeka. Tijekom mog mandata kao župana smanjili smo nezaposlenost u Istri za 65 posto, ostvarili najnižu stopu nezaposlenosti i najveći rast zaposlenosti u Hrvatskoj. Istarska županija danas ima BDP koji je 26 posto iznad hrvatskog prosjeka, te 2,9 posto veći BDP u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, što je najveći skok od svih županija u RH, uključujući i Grad Zagreb. Svima je jasno da se takvi rezultati mogu postići samo napornim radom, uz jasne ciljeve i viziju. S druge strane, Hrvatska kao cjelina nazaduje. Iz dana u dan zaostajemo za ostalim državama članicama EU-a. Po standardu pretekli su nas svi, osim Bugarske. A to najbolje pokazuje koliko je potrošen naš gospodarski model. Nama je postalo normalno da smo najgori. Ali to nije normalno i to se uz drugačiju politiku sigurno može promijeniti. Želim da moja djeca žive u naprednoj i razvijenoj zemlji koja se može mjeriti s najuspješnijim europskim zemljama. To je ono za što ću se boriti.

Na prošlim je izborima za EP izlaznost bila izrazito niska, što pokazuje da građani nisu zainteresirani za EU ili ove izbore doživljavaju kao nebitne. Zašto bi trebali izaći na izbore u svibnju?

Zato što se, kao što sam rekao, dvije trećine zakona koji se odnose na naše živote zapravo donosi u EU! Osim toga, jako je važno tko će sjediti u Europskom parlamentu kad se bude odlučivalo o dokumentima kojima se štite ljudska prava, kad se bude glasalo o zaštiti naših proizvoda ili kad se bude trebalo izboriti za neke nacionalne i regionalne projekte.

Rast populizma

- Koja su Vaša očekivanja od izbora? Koliko mandata očekujete?

- Očekujem izvrstan rezultat, posebno u Istri. Amsterdamska koalicija je prema svim istraživanjima jedna od vodećih oporbenih snaga u Hrvatskoj i jedna od rijetkih opcija bez ikakve fige u džepu, s vrlo jasnim pozicijama i vrijednostima.

- Kakvi su odnosi unutar Koalicije? Hoće li se suradnja nastaviti i nakon izbora u svibnju?

- Odnosi su jako dobri. Zajednički građanima želimo ponuditi nešto novo, nešto drugačije od ovog što imamo sad. Hrvatska može i mora biti ugodna zemlja za život. A ona to danas, na žalost, nije.

Nadam se da će se naša suradnja nastaviti i nakon izbora u svibnju. Stranački sustav kakav smo poznavali definitivno više ne postoji. Očit je rast populista, posebno desnih, a vidimo što je to donijelo npr. Velikoj Britaniji s Brexitom. Za Hrvatsku je važno danas više nego ikada da HDZ ima snažnu i kvalitetnu lijevo liberalnu oporbu. Amsterdamska koalicija ima najviše potencijala suprotstaviti se svim radikalnim i desnim opcijama i to smo dokazali kroz svoji rad.

- Koliko je Istra povukla sredstava iz EU fondova u zadnjih desetak godina? Koje su konkretne koristi građani mogli osjetiti od pristupanja Uniji?

- U Istri je u proteklih 15 godina realizirano oko 1000 projekata financiranih iz EU fondova, ukupne vrijednosti 3,8 milijarde kuna i po tome smo najuspješniji u Hrvatskoj. Za usporedbu, to je vrijednost 6 pulskih bolnica ili izgradnje 76 škola ili 540 vrtića. To su novci koje bi bez EU-a bilo nemoguće samostalno osigurati.

Popis projekata je dugačak, ali napomenut ću samo neke od njih poput izgradnje Sveučilišnog kampusa u Puli, obnove brojnih škola, raznih infrastrukturnih projekata od prometa do zaštite okoliša, ulaganja u Dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju OB Pula, osiguravanja pomoćnika u nastavi, obnove kulturne baštine ili očuvanja one prirodne, projekata u vodoopskrbi i odvodnji itd. Da nije bilo europskog novca, većinu tih projekata ne bi bilo moguće realizirati.

Osim toga, pristupanjem Europskoj uniji ostvarili smo značajna prava, od kupovine u drugim državama članicama bez plaćanja carine, slobode kretanja i putovanja, prava na rad i studiranje u drugim državama do naravno, pristupa sredstvima iz EU fondova.

- Stalno ističete da je Hrvatska kao cjelina, za razliku od Istre, slabo iskoristila sredstva iz EU fondova. Kako to objašnjavate?

- Točno, Hrvatska je, nažalost, sa 17 posto iskorištenosti EU fondova na posljednjem mjestu u EU-u. Jedan od razloga je loš, centralizirani model implementacije EU fondova u kojem sve ide kroz centralnu i tromu državu. Iako su brojke u Istri impresivne, one bi bile puno veće da se Hrvatska, poput većine razvijenih europskih zemalja, odlučila za decentralizirani model implementacije EU fondova. To bi svim hrvatskim regijama, ne samo Istri, omogućilo bolje, brže i učinkovitije upravljanje vlastitim razvojem. Županije moraju biti uključene u planiranje budućih Operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu. Mislim da sam time sve rekao.

- Hrvatska i u nizu gospodarskih kategorija zaostaje za ostalim državama članicama EU-a. Kakvo gospodarstvo treba Hrvatskoj?

- Da, Hrvatska uvelike zaostaje za ostalim državama članicama EU-a. Primjerice, Hrvatska je na 68. mjestu od 140 na listi globalne konkurentnosti, među najlošijima smo po efikasnosti pravnog sustava i stopi nezaposlenosti. Po standardu nas prestiže čak i Rumunjska, a za koju godinu mogli bi postati lošiji i od Bugarske. Hrvatska se presporo mijenja. Najbolje to pokazuje podatak da je Hrvatska u razdoblju od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto. Odgađanje nužnih promjena povuklo je Hrvatsku na dno. Postojeći gospodarski model evidentno ne valja, ali ova ga Vlada očito neće mijenjati. Nemaju jasnih strateških ciljeva, a cjelokupna ekonomija se de facto oslanja na samo jednu granu, turizam, što je nevjerojatno opasno i riskantno. Trebamo se usmjeriti na istraživanje, inovacije, investicije i izvoz. Trebamo biti svjesni da smo mala država i ne možemo konkurirati masovnom proizvodnjom i potrošnjom, kao ni jeftinom radnom snagom. Zato moramo stvarati proizvode i usluge s dodanom vrijednošću, moramo se okrenuti kvaliteti i izvrsnosti.

- Kako članstvo u EU i EU fondovi mogu pomoći u tome što ste sad nabrojali?

- Ne treba tu izmišljati toplu vodu. Uzmite, recimo, zemlje poput Poljske, Estonije, Slovačke i Češke. Estonija je postala jedan od svjetskih predvodnika digitalizacije, dok su Slovačka i Češka iskoristile blagodati zajedničkog tržišta kako bi privlačenjem investicija, između ostalog, oživjele autoindustriju i time drastično povećale zaposlenost. Poljska zadnju globalnu krizu započetu 2008./2009. uopće nije ni osjetila, a mi smo se iz te krize izvlačili najsporije od svih EU zemalja. To je dokaz da članstvo u Europskoj uniji, ako se dobro koristi, može biti fenomenalan pokretač sveukupnog razvoja. Hrvatska nije napravila ništa od toga!

- Govoreći o gospodarstvu, kakav je Vaš stav oko Uljanika i brodogradnje u Hrvatskoj?

- Uljaniku treba dati šansu koju su i sva ostala brodogradilišta dobila, uz odgovornu upravu i adekvatan nadzor države. Agonija koju je Vlada priuštila radnicima Uljanika prelazi sve granice korektnosti, da ne kažem ljudskosti. To da nisu u stanju donijeti odluku i izaći s njom pred radnike i javnost, najbolje govori o kakvoj se Vladi radi. Previše je bilo dezinformacija, konstrukcija pa i klasičnih lažnih vijesti oko Uljanika. Bitku za opstanak brodogradnje Vlada je, na žalost, pretvorila u prvorazredno političko pitanje, ali usprkos tome i svim konstrukcijama, ako zatvore Uljanik i 3. maj, ostat će zapamćeni kao Vlada koja je pokopala industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj. Kao župan regije koja je turistički najrazvijenija, mogu mirno reći - ne možemo živjeti samo od turizma! Ovoj je zemlji potrebna industrijska proizvodnja! Brodogradnja je naša posljednja velika industrija koje se niti jedna zemlja ne bi olako odrekla.

- Nekoliko ste puta rekli da je odnos Vlade prema Uljaniku pokušaj destabilizacije Istre, a iz Vlade stalno prozivaju IDS.

- Ta priča o IDS-u više kod nikog ne prolazi jer Istrijani jako dobro znaju da je utjecaj IDS-a na poslovanje Uljanika bio i ostao ravan nuli. Vlasnički udio lokalne samouprave u Uljaniku je manji od 0,5 posto i lokalna samouprava nikad nije imala veze s poslovanjem Uljanika, kao što nema nikakve veze ni s aktualnom situacijom u Uljaniku! S druge strane, država je vlasnik 25,87 posto Uljanika i najodgovornija je za poslovanje brodogradilišta, a time i za rezultate uprave. Problem je što oni nisu radili svoj posao.

Vlada oko Uljanika i 3. maja treba donijeti političku, a ne gospodarsku odluku i to svi znamo. Što se tiče njihovog odnosa prema Istri, podsjetit ću da jedino Uljanik nikad nije bio restrukturiran. Kada je preko 10 milijardi kuna otišlo u Split za restrukturiranje Brodosplita, to nije bio problem, a kad se radi o Istri onda je to problem. Nažalost, siguran sam da bi stav i ponašanje Vlade bilo drukčije da se Uljanik nalazi u nekoj od HDZ-ovih utvrda. Zato tvrdim da je ovo udar HDZ-ove Vlade na gospodarstvo Istre, kao jedine regije koju HDZ nije uspio pokoriti. Oni ovdje ne mogu dobiti izbore i zato se prema Istri ponašaju bahato i arogantno. Ali to bi lako preživjeli. Problem je što nam blokiraju projekte i ne žele odraditi svoj dio obaveza, kao što sad imamo slučaj s Kaštijunom. To se ne može nazvati drugačije nego pokušajem destabilizacije.

- Veliki je problem u Hrvatskoj i iseljavanje, posebice mladih. Prema podacima Eurostata, koji uključuju 2017. godinu, 348.000 radno sposobnih građana iselilo se dosad iz Hrvatske u druge članice Europske unije. Hoćete li u svom programu predložiti neke mjere vezane uz iseljavanje?

- Istra je jedina županija koja ima pozitivne demografske trendove. Iz godine u godinu u Istri imamo rast zaposlenosti, a raste i broj stanovnika. Tu stvari ne treba mistificirati. Ljudi odlaze vani jer u svojim krajevima ne vide perspektivu jer ili nemaju posao ili imaju posao koji nije dovoljno dobro plaćen. Da bi to promijenili, potrebna su nam nova, kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta. Što se neće dogoditi preko noći, ali s ovakvom Vladinom politikom neće se dogoditi nikada. Da bi to postigli, ponavljam, prvo moramo imati jasne razvojne ciljeve. IT industrija je naša velika razvojna šansa, budući da digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostaloga gospodarstva. Rumunjska je smanjila porez na dohodak zaposlenih u IT sektoru s 16 posto na 0 posto kako bi zadržali kvalificirane ljude. A što smo mi napravili - ništa. Isto tako, potrebna nam je cjelovita obrazovna reforma. Znanje je danas ključan faktor ekonomskog rasta i razvoja, te najisplativija investicija i naš ulog u budućnost. Kao mala zemlja moramo još snažnije promovirati značaj obrazovanja, istraživanja, inovacija i tehnološkog napretka kako bi bili konkurenti. Hrvatska je po ulaganju u obrazovanje, na što trošimo oko 494 eura po stanovniku, na 20. mjestu s 4,7 posto BDP-a.

- Stalno se vraćate na IT industriju. Istarska županija je najavila izradu Analize stanja ICT sektora u Istri. Istru se naziva "Mala Toskana" pa "Mala Irska". Može li Istra postati i nova "mala Silicijska dolina"?

- Teško Silicijska dolina, ali sigurno možemo i moramo napraviti značajan iskorak u ICT sektoru i općenito jačanju digitalne ekonomije! To je smjer u kojem želimo ići. Danas su inovacije pokretač razvoja, novih poslovnih modela i ubrzanog rasta. Digitalna ekonomija je po svim pokazateljima novi motor razvoja, ali u Hrvatskoj još neiskorištena. Dokaz da Istra može biti atraktivna za ICT ulaganja je i svjetski uspjeha tvrtke Infobip, ali i postignuća brojnih drugih istarskih IT tvrtki. Infobip je jedna od vodećih kompanija u međunarodnom IT sektoru čije usluge koristi pola čovječanstva, a krenula je kao mala istarska kompanija iz županijskog poduzetničkog inkubatora. Podsjetit ću vas da smo još prije sedam mjeseci potpisali Sporazum o razumijevanju s jednom od vodećih komunikacijskih tehnoloških tvrtki u svijetu, kineskim Huaweijem, koji je Istru izabrao kao regiju partnera. Taj isti Huawei je tek ovaj tjedan potpisao sporazum na razini Hrvatske, što znači da smo i ovaj put bili tri koraka ispred države.

- Što konkretno može Županija poduzeti kako bi razvijala IT sektor u Istri?

- Konkretno, možemo osigurati i unaprijediti postojeću infrastrukturu, tu prije svega mislim na širokopojasnu infrastrukturu koja je preduvjet za razvoj tog sektora, definirati zone za IT parkove, promovirati Istru kao povoljno IT okruženje, poticati IT investitore da ulažu u Istru ili sufinancirati i poticati IT projekte. Možemo poticati i uvođenje obrazovnih programa počevši od osnovnih škola pa sve do fakulteta, kako bi stvarali kadar za buduća zanimanja.

S druge strane, na državi je da prepozna digitalizaciju kao novog pokretača rasta Hrvatske i krene u tom smjeru. Ono što mi možemo tražiti od Vlade je da obrazovni sustav prilagodi digitalnom dobu, da uvede informatiku kao obvezni predmet, da poreznim ili drugim olakšicama pomogne tvrtkama koje žele ulagati u ICT, kao i da fleksibilizira vizni režim za strane IT stručnjake.

- Je li istarski turizam dosegao svoj maksimum? Kako rasteretiti špicu sezone i potaknuti goste da dolaze u pred i posezoni?

- Mi turizam moramo dodatno ojačati, ali ne smijemo se isključivo na njega oslanjati. Cilj bi bio da turizam jača, ali da njegov udio u BDP-u pada. Hrvatska je 32. zemlja na svijetu po konkurentnosti u turizmu, što znači da imamo puno prostora za napredak. Istra je već napravila iskorak u jačanju pred i posezone. U predsezoni 2018. godine je tako ostvareno oko 500 tisuća dolazaka više i 2 milijuna noćenja više u odnosu na predsezonu 2014. godine, a što se posezone tiče, u promatranom razdoblju ostvareno je 260 tisuća dolazaka više i gotovo milijun noćenja više.

Ključ za daljnje povećanje turističkog prometa u pred i posezoni bit će jačanje ponude i motiva dolaska. Potencijal vidimo u razvoju i jačanju novih niša, poput zdravstvenog, nautičkog, kongresnog ili cikloturizma. Dobar primjer nam je nova investicija od 700 milijuna kuna u hotel Park u Rovinju, koji će svojom ponudom i sadržajima sigurno imati mogućnost privlačenja gostiju van špice sezone.

Jednostavno moramo početi promišljati drugačiji turizam, koji se neće bazirati na volumenu, odnosno masovnosti, nego na doživljaju.

- Zagovarate razvoj Istre kao BIO regije. Što to točno znači?

- Proteklih godina smo puno ulagali u našu istarsku poljoprivredu i mnogo je toga postignuto. Jedan od budućih prioriteta Županije je upravo razvoj Istre kao BIO regije. To je projekt koji u sebi osim ekološke proizvodnje obuhvaća i ostale elemente održivog razvoja. On se odnosi na poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša, industriju, školstvo, znanost i još niz djelatnosti. Projekt BIO regija obuhvaća i valorizaciju autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Oznakom izvornosti na razini EU zaštitili smo istarski pršut i istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, a sad idemo dalje.

- Trenutno su u tijeku velike investicije u prometnu infrastrukturu u Istri. Što je s projektom Putničkog terminala u Puli, a što s revitalizacijom istarskih željeznica?

- Trenutno su tijeku ogromna ulaganja u prometnu infrastrukturu. U cestovnu infrastrukturu se ulaže 1,5 milijardi kuna, dok se u lučke uprave ove godine ulaže 198 milijuna kuna. Izgradnjom kvalitetne infrastrukture, pogotovo prometne, moguće je osigurati još brži rast i razvoj Istre.

Što se tiče izgradnje Putničkog terminala, očekujem da se krajem ove godine krene s izradom idejnog projekta. Za investicije u prometnom sektoru predviđeno je ukupno 700 milijardi eura iz EU fondova u razdoblju do 2030. godine, što vidim kao priliku i za projekt Putničkog terminala.

Što se tiče željezničkih pruga, riječ je o dugoročnom projektu. Skupština Istarske županije nedavno je usvojila Strategiju prometnog razvoja, koja je preduvjet za kandidiranje svih projekata s područja prometne infrastrukture za fondove EU. Očekujemo da i Vlada i HŽ budu proaktivni i apliciraju prema EU fondovima projekt rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture u Istri. Budućnost istarskih pruga, njihov opstanak i razvoj, uvjetovan je direktnim povezivanjem s hrvatskim prugama i uključenjem u slovenski, odnosno europski željeznički sustav.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike