NAJNOVIJE



U TURIZMU NEMA TKO RADITI

UVOZNA KVOTA UDVOSTRUČENA Kvalitetnih kadrova nikad dosta, potraga za radnicima seže sve do - Ukrajine

Arhiva

Dok još nismo bili u EU-u upozoravali smo, poučeni slovenskim iskustvima, da se i nama može dogoditi manjak kvalitetne radne snage i da bi trebalo cijeniti domaćeg radnika i stvarati nove kadrove. Jedan ugledan turistički radnik iz Istre, neću ga imenovati, tada je rekao da se ne trebamo sekirati, doći će Bugari i Rumunji. Sada nema ni njih, kaže Marina Cvitić, predsjednica SIKD-a

 

"Iz očaja u jednom hotelu na otoku zaposlili - Egipćane!", pisala je ljetos Slobodna Dalmacija, navodeći da će 11 sezonaca iz Egipta u jednom manjem hotelu obavljati pomoćne poslove jer slabo znaju engleski jezik i ne mogu komunicirati s gostima. Prošlog se ljeta govorilo o oko 15 tisuća nedostajućih radnika u hrvatskom turizmu, svake godine sve više, pa ne čudi što je Vlada skoro pa udvostručila kvote za strane radnike, s lanjskih gotovo 9.000 na ovogodišnjih 15.611 dozvola za rad stranaca u ugostiteljstvu i turizmu. Prema riječima predsjednice Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marine Cvitić, Vlada je već ugovorila i međudržavnu suradnju po tome pitanju s Ukrajinom. Domaći radnici s kontinenta, pa i strani iz BiH, Srbije i Makedonije koji su zadnjih godina nosili sezonu na Jadranu, i dalje neumorno produžavaju put zapadne Europe. Na Rumunje i Bugare već odavno ne možemo računati pa, eto, možda nam pomognu Ukrajinci.

Strani radnici (ni)su rješenje

- Dok još nismo bili u EU-u upozoravali smo, poučeni slovenskim iskustvima, da se i nama može dogoditi manjak kvalitetne radne snage i da bi trebalo cijeniti domaćeg radnika i stvarati nove kadrove. Jedan ugledan turistički radnik iz Istre, neću ga imenovati, tada je rekao da se ne trebamo sekirati, doći će Bugari i Rumunji. Sada nema ni njih. Kao destinacija nekad smo baš bili prepoznatljivi po domicilnoj radnoj snazi koja najbolje može gosta uputiti u sve zanimljivosti svoga kraja, prenijeti mu kulturu i običaje. Ovdje u Istri Slavonci su se brzo prilagođavali i nije se primijetila velika razlika, hrvatski jezik znaju i radnici iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali sa stranim radnicima izdaleka doći će do urušavanja kvalitete i imidža Hrvatske kao hit turističke destinacije, smatra Marina Cvitić, predsjednica SIKD-a.

Umjesto uvoza strane radne snage, poručuje, prioritet je vratiti naše radnike koji su otišli iz Hrvatske.

"Treba im omogućiti da ovdje osiguraju egzistenciju. Oni su promotori našeg turizma, kulture, običaja, što je teško očekivati od nekoga tko nema ništa slično s našom zemljom. Ne slažem se s ministrom turizma koji je rekao da je njemu kada je gost u Engleskoj svejedno tko će ga posluživati", ističe Cvitić.

To što hrvatski turizam kuburi s manjkom radnika, ne treba biti posebno pametan, dokaz je još uvijek neatraktivnih plaća i uvjeta rada u sektoru. Zadnjih par godina veliki hotelijeri, posebno u Istri, podižu standarde, ali još nedovoljno da bi se ublažile posljedice katastrofalne kadrovske politike iz doba zatvorenog tržišta i velikog broja nezaposlenih u zemlji, što se iskorištavalo niskom cijenom rada i lošim uvjetima. Kada su se granice otvorile nezadovoljni radnici otišli su u druge zemlje, gdje ih više cijene i bolje plaćaju njihov rad.

Istarski hotelijeri prednjače

- To će se i nastaviti ako se ne promijeni politika poslodavaca. Istarski hotelijeri, moramo reći, prednjače u plaćama i uvjetima rada i smještaja, uz Dubrovnik koji je također visokokvalitetna destinacija, skuplja i za život, čemu se moraju prilagoditi i poslodavci. U Istri prosječna primanja kreću se od 4.500 kuna za spremačicu do 7-8 tisuća za KV kuhara. Mali poslodavci nemaju iste uvjete, posebno smještaja, ali ne daju manje plaće, već ih ne isplaćuju legalno. Jamčim da 80 posto vlasnika restorana i kafića daje velik dio plaće na crno. Nije logično da radnici ostaju kod privatnika za minimalnu plaću - lani 2.800 kuna - i rade po 10 i više sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana, a neće raditi kod velikog hotelijera za 5.000 kuna. Znači da velik dio dobivaju na crno. Radnici, nažalost, ne razmišljaju dugoročno, žele odmah veći novac, ali si smanjuju mirovinu pa i naknadu za bolovanje koja se također obračunava prema uplaćenim doprinosima i porezima, ističe Marina Cvitić iz SIKD-a.

Da još ima prostora za povećanje plaća i u velikim kompanijama, veli sindikalistica, pokazuje podatak da su nekad, kada je učešće dobiti u ukupnim prihodima turističkih kompanija iznosilo pet posto, uspijevali dogovoriti povećanje plaće od pet posto naviše. Danas, kada kompanije ostvaruju enormne dobiti s učešćem od 25 posto u ukupnim prihodima, povećane su plaće za istih pet posto i to samo zadnje dvije godine. Ima još prostora i za zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

"Nekad davno stalnih radnika i sezonaca bilo je pola-pola, sada je to jedino u porečkoj Plavoj Laguni, a svi ostali imaju četvrtinu do maksimalno trećinu stalnih radnika. U zadnje vrijeme su ti omjeri nešto bolji, ali više zbog odlaska ljudi u mirovinu te korištenja pogodnosti stalnog sezonca kada radniku kontinuirano ide radni staž, uz sufinanciranje države", tumači Cvitić.

Porezna rasterećenja poslodavaca

Turistički sektor u Hrvatskoj zapošljava sedam posto svih zaposlenih, oko 150 tisuća ljudi, navode iz Ministarstva turizma, ističući da je tržište rada velik izazov za turizam u čitavoj Europi. Već 18. siječnja nastavljaju se Dani poslova u turizmu, prvo u Osijeku, a potom 25. siječnja i 1. veljače u Zagrebu. Svojevrsna je to burza poslova koja omogućava izravan kontakt i umrežavanje nezaposlenih s poslodavcima, što Ministarstvo turizma organizira u suradnji s Ministarstvom rada i ostalim partnerima.

- U odnosu na lani, broj kvota za strane radnike u turizmu i ugostiteljstvu povećan je za 6.681 dozvolu. Najveći broj dozvola zatražili su stranci zemalja iz okruženja. Cilj nam je taj problem dugoročno riješiti s našim hotelijerima kroz povećanje plaća. Kao Vlada smo prvi korak napravili oslobodivši 300 milijuna kuna kroz porez na hranu i smještaj radnika i tada su hotelijeri digli plaće. U tijeku su i druga porezna rasterećenja, pa je PDV na hranu drugi korak, a najvažnije je što radimo na školovanju kadra. Ove školske godine smo podijelili 380 stipendija po 1.200 kuna od čega su poslodavci dali pola, a mi pola novca. Stipendija je skoro dvostruko više nego lani što znači da raste interes za ova zanimanja. Od 2008. godine stipendirano je 1.370 učenika i studenata s ukupno više od 10,7 milijuna kuna, kažu u Ministarstvu. Navode i prekvalifikacije za što je u proračunu osigurano 90 milijuna kuna, još toliko iz EU-fondova za program "Turizmom do posla" za ranjive skupine te pola milijarde kuna za šest centara kompetentnosti, od kojih će jedan biti u Puli. (Duška PALIBRK)


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam