Običaji oduvijek čuvaju kulturnu nematerijalnu baštinu nekog naroda i kraja, a pritom se posebno ističu blagdanski običaji. Uskrs – Vazan je blagdan nade, a njegovi običaji diljem Hrvatske uglavnom se ne razlikuju u mnogome. Ipak, Istra ima svoje specifičnosti zbog svoje iznimno bogate povijesti i utjecaja koja su tijekom te povijesti ostavljali svoj pečat koji se prihvaćao, pa i nasljeđivao kroz stoljeća.

Neke od tih specifičnosti ogledaju se i u jelovniku. Geografske granice svakako su imale utjecaj u oblikovanju prehrane u priobalnim i mjestima u unutrašnjosti Istre općenito, a tijekom uskrsnih blagdana dolaze do izražaja i neka od autohtonih jela bez kojih je tradicionalni istarski uskrsni stol jednostavno nezamisliv. 

Posebna jela pripremaju se već tijekom Velikog tjedna kao priprema za sam blagdan Uskrsa. Veliki Petak bio je dan posta i nemrsa. Nekada davno se tada postilo ili o kruhu i vodi, ali se češće pripremalo neko laganije jelo. Meso se, kao i dan-danas, nije konzumiralo. Toga dana se kuhala maneštra z sočivon, odnosno maneštra od krumpira, graha i slanutka, kao i jela od kelja, a neizostavan obrok posnog dana bio je bakalar na bijelo poslužen s posuticama, odnosno pasuticama. Nedostatak bakalara ponegdje je nadomještao pire od bijele mrkve. Slana jela su se začinjavala maslinovim uljem.

Veliki petak je karakterizirala i zabrana rada u polju. Mijesilo se tijesto za domaće fuže koji su se jeli uz gulaš na sam Uskrs. Na Veliku Subotu domaćice u prošlosti nisu spravljale posebna jela već se jelo sve posno što je ostalo od dana ranije, pa je iščekivanje vazmene gozbe time postajalo još veće. Unaprijed su se pripremali kolači koji su mogli stajati danima poput cukerančića, ali i torte od šećera i jaja s dodatkom limuna i naranče.

Ipak, jedno od najkarakterističnijih slatkih jela pripremanih u Istri za Uskrs je pinca. Kao i za još neke tipično istarske slastice poput fritula i kroštula, pinca ima svoje blage razlike u recepturi i samom načinu pripreme. Ovaj slatki kruh s grožđicama koji se najčešće stavlja na stol na samo uskrsno jutro, delicija je koja najčešće ima okrugli oblik i znak križa u sredini, a tradicionalno se ukrašavala lišćem masline, jednim od simbola Istre. Pinca se nekad davno pekla u krušnim pećima ili pod čripnjom, no iako se više ne priprema na taj način, ipak je zvijezda uskrsnog stola.

Osim pince i već tradicionalnih pisanica, za uskrsni doručak poslužuje se kuhana šunka, mladi luk i rotkvice. Uskršnji ručak je bogatiji, pa uključuje mesne delicije poput janjetine ispod peke kombinirane s krumpirom, a upotpunjen je istarskim vinima malvazijom ili teranom.

U Istri, kao i u ostalim hrvatskim krajevima, postoji tradicija ukrašavanja jaja, odnosno pisanica. Taj čin simbolizira nastanak života, ali i ponovno rođenje, što i jest smisao poruke koju Uskrs u svojoj srži nosi. Prilikom ukrašavanja pisanica nerijetko se koriste prirodne boje koje se dobivaju kuhanjem povrća. Pisanice su povezane i s jednom tradicijskom igrom, gdje se najčešće djeca natječu čije će jaje ostati cijelo prilikom lupanja jaje o jaje. 

Još jedna zanimljivost vezana uz pisanice je običaj gađanja jaja kovanicama koje se naziva pičenje jaja. Ova tradicija, doduše, nije vezana isključivo uz Istru, već je rasprostranjena diljem Jadrana gdje se za nju organiziraju i natjecanja. Iako se običaj zadržao na cijelom istarskom poluotoku, ipak se ponajviše prakticira u središnjoj Istri. Posebnost ovog vazmenog običaja dignuta je na posebnu razinu u mjestu Marići u općini Kanfanar gdje se uz natjecanje održava i tradicionalno druženje. Dodatni istarski nazivi ovog običaja još su i "hitat u jaja, šćukat jaja, impirivat jaja".

Hrana pripremana za uskrsni doručak nosila se u crkve na blagoslov, a posebna zanimljivost iz prošlosti je praksa da su se nakon doručka sve ljuske jajeta skupljale i zakopavale u zemlju, odnosno pokrivale zemljom iz vrta. Bio je to simbol blagoslova zemlje i vjerovanja da će budući urod biti bogat.

Unatoč vrijednosti održavanja tradicije i običaja kojima se u novije vrijeme sve više daje na važnosti i njihovom sve češćem oživljavanju i u turističke svrhe, vrijedi podsjetiti da je svaki blagdan povod za okupljanjem u krugu obitelji. Neka i ovaj Uskrs bude prilika za zajedništvo i nadu.

Povezane vijesti

• PLOMINSKA BELA NEDEJA: Mlado vino, fritule, čentrini, radionice i stari zanati
• ČUVARI GLAZBENE I PLESNE TRADICIJE Na Pišćacima i gunjcima glavne uloge imali violina, harmonika i bajs
• Tradicionalni običaji vratili mještane i njihove goste u prošlost: PODSJEĆANJE NA TEŽAK ŽIVOT, ALI I RADOST ZAJEDNIŠTVA