SILVIJA I STANKO RADULOVIĆ Konzultanti i financijski stručnjaci izdali knjigu "Veća dobiti, manji porez"
TREBALO BI MALO RASTERETITI PODUZETNIKE: Porezni sustav uvijek može biti bolji, a kod nas je jako dobro to što ima puno prostora za poboljšanje
Bilo bi jako dobro, da se naš porezni sustav malo ustali. Naime, kažu da su najbolji porezi oni stari porezi koji su se održali i koje nije bilo potrebno mijenjati. Kod nas imate primjer PDV-a kod ugostitelja kod kojeg se u sedam godina već četvrti put mijenja visina porezne stope. To jednostavno nije dobro i poduzetnici nemaju sigurnost, kaže Silvija Radulović
Ne mora se u životu ništa, kaže izreka, osim umrijeti i plaćati poreze. Premda su kroz razne oblike prisutni od kad postoji ljudska civilizacija, za poreze se među ostalim kaže i da su cijena života u modernom društvu. Oporezivanje je dakle nešto što se ne može nikako izbjeći i s čime se mora živjeti, a kad je tome tako onda je ne samo dobro, već i mudro način funkcioniranja poreznog sustava što bolje upoznati. Upravo taj motiv pomoći poduzetnicima, prvo u upoznavanju sa samim poreznim sustavom, a zatim i snalaženju u zamršenom labirintu propisa koji se stavlja pred njih nakon ulaska u poduzetničke vode, vodio je konzultante i financijske stručnjake Silviju i Stanka Radulović u pisanju knjige "Veća dobiti, manji porez" koja je nedavno objavljena u nakladi njihove tvrtke R.S. Bonum.
Naslov knjige vezan je uz poduzetnicima vrlo zanimljivu temu poreza na dobit kojem je, za razliku od ostalih poreza kod kojih je kriterij za primjenu porezne stope porezna osnovica, jedini kriterij visina prihoda.
"Naime oni poduzetnici koji su u prethodnom razdoblju ostvarili do 3 milijuna kuna prihoda plaćaju porez na dobit po stopi od 12, a oni koji su prebacili taj iznos po stopi od 18 posto neovisno o tome koju djelatnost obavljaju. Mi smatramo da ostvarivanje većih prihoda ne mora nužno biti pretpostavka za ostvarivanje veće dobiti! Primjenom tog kriterija poduzetnik koji primjerice obavlja uslužnu djelatnost i ima niže troškove poslovanja, može zaista ostvariti veću dobit i na tu dobit platiti manji porez u odnosu na primjerice trgovca s većim prihodima, ali i daleko većim troškovima poslovanja. Držimo da bi uvođenje jedinstvene stope poreza na dobit tu nepravdu ispravilo, te da se što nižom stopom poreza na dobit poticajno djelovalo na razvoj poduzetništva", kaže Silvija Radulović.
"Tassa sul celibato"
No autori se bave poreznim sustavom općeniti i porezima koji su prema riječima Stanka Radulovića civilizacijska tekovina koja omogućava normalno funkcioniranje država i financiranje javnih rashoda.
"Kroz povijest su se oporezivale razne stvari i bilo je doista i bizarnih poreza kao što je primjerice oporezivanje ulja, sapuna, perika, šešira, pa čak i kukavičluka koji su u srednjem vijeku plaćali feudalci koji su na taj način mogli izbjeći odlazak u rat. U Istri se dugo spominjala "tassa sul celibato", koju su u fašističkoj Italiji morali plaćati neženje. Međutim suština svih poreza je uvijek ista. To su obavezna davanja koja plaćaju građani i poduzeća, a kojima se financiraju javni rashodi. Činjenica je da državi uglavnom porezni prihodi nikada nisu dostatni, a da je s druge strane poreznim obveznicima svako porezno opterećenje preveliko. Rješenje je, kao u mnogim drugim stvarima, negdje na sredini, u kompromisu. Porezni obveznici moraju biti svjesni da se porezi moraju plaćati da bi država mogla normalno funkcionirati, a s druge strane država mora biti svjesna da obveznicima mora "dati zraka" da ne bi poreznom presijom ugušila građanstvo i poduzetništvo, te praktički sama ispilila granu na kojoj sjedi", kaže Stanko Radulović.
Tri su osnovne grupe poreza prisutne u svakodnevnom životu poduzetnika i građana, a to su porez na dohodak, porez na promet i porez na dobit.
"Porezni sustav uvijek može biti bolji, a kod nas je jako dobro to što ima puno prostora za poboljšanje u sva tri područja", uz smiješak se priključuje razgovoru Silvija Radulović. Dodaje kako je logično nadati se i zalagati za smanjenje poreznih stopa, kao i za smanjenje doprinosa, koji doduše nisu porezi, ali isto tako predstavljaju veliko breme i opterećenje za domaće gospodarstvo.
"Trebalo bi malo rasteretiti poduzetnike kroz smanjenje broja poreznih oblika i kroz smanjenje poreznih stopa. Isto tako, bilo bi jako dobro, da se naš porezni sustav malo ustali. Naime, kažu da su najbolji porezi oni stari porezi koji su se održali i koje nije bilo potrebno mijenjati. Kod nas imate primjer PDV-a kod ugostitelja kod kojeg se u sedam godina već četvrti put mijenja visina porezne stope. To jednostavno nije dobro i poduzetnici nemaju sigurnost, odnosno ne mogu dugoročno planirati, a planiranje je jedan od glavnih temelja dugoročno održivog poslovanja", kaže.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
