Teraninu zlatna, a gin Karbunu srebrna medalja na prestižnom natjecanju London Spirits Competiton LIKER OD TERANA IZ BUZETA ODUŠEVIO JE I POSLOVIČNO SUZDRŽANE ENGLEZE

Znam da sam na pravom putu i da je to vrhunski proizvod, ali imponira kada tako misli i struka. Za Aura gin Karbun dobili smo srebro, a jako nam je malo bodova nedostajalo za zlato. Već duže vrijeme planirali smo slati svoje proizvode na natjecanja, ali nismo nikako organizacijski to uspijevali. Nije to kao vino koje se samo pošalje, za žestice treba raditi izvoz. Konačno to ima i svoju cijenu od 400 eura po proizvodu, ističe Mišel Sirotić, vlasnik buzetske Destilerije Aura

Zlatnu medalju za Aura Teranino, na ovogodišnjem je natjecanju London Spirits Competiton, jednom od najpriznatijih u Europi kada je o alkoholnim pićima riječ, u kategoriji likera dobila buzetska Destilerija Aura. Njen vlasnik, magistar ekonomije Mišel Sirotić, kao jedini istarski proizvođač destilata zastupljen na ovom natjecanju svjetskih razmjera u Engleskoj, više je nego zadovoljan.

I gin na korak do zlata

- Znam da sam na pravom putu i da je to vrhunski proizvod, ali imponira kada tako misli i struka, rekao je Mišel. Za Aura gin Karbun dobio je srebro, a jako je malo bodova nedostajalo za zlato.

- Uspjeh je i dobiti srebro za gin u Londonu, s obzirom na to da je Engleska zemlja gina iz koje dolazi najviše proizvođača, komentirao je Mišel koji ima razloga za zadovoljstvo jer dobivao je nagrade u Hrvatskoj, ali mu je ovo prvo međunarodno natjecanje. Ujedno su mu to i prve međunarodne medalje i to čak dvije, zlatna i srebrna.

- Već duže vrijeme planirali smo slati svoje proizvode na natjecanja, ali nismo nikako organizacijski to uspijevali. Nije to kao vino koje se samo pošalje, za žestice treba raditi izvoz. Konačno to ima i svoju cijenu od 400 eura po proizvodu plus poštarina, napominje Mišel.

Uz suprugu Dašu, predvodnik je obiteljske proizvodnje koju su utemeljili njegova majka Aurelija i otac Radenko.

Što je teranino, pitamo svog sugovornika, a on uzvraća kako je to liker od istarskog crnog vina terana s deset začina i voćnom rakijom od raznog voća.

- Naš je recept originalan. Na taj ga način radimo samo mi i naš teranino je od samih početaka prihvaćen na tržištu kao proizvod po kojem smo poznati i po kojem smo se izbrendirali. Konačno, prvi smo 2006. godine izišli na hrvatsko tržište s teraninom, a do 2012. godine smo bili jedni koji ga proizvode. Nakon toga počeli su ga raditi i drugi proizvođači. Danas ih je možda i pedeset, ali ono što je dobro je to da smo se prvi pozicionirali na tržištu i nekako postavili standarde za taj proizvod. Jer dugo godina su svi pili samo naš teranino i naučili se baš na taj okus. Specifičnost našeg teranina je u alkoholima, u kiselinama, u vrhunskom vinu, u omjeru začina i u vrhunskoj rakiji s kojom se poslije miješa teran, nabraja nam Mišel.

Novi destilacijski kotao za kuhanje rakije

Kada je Aura na tržište izašla s gin Karbunom, vrlo se brzo i to pokazalo punim pogotkom.

- Prvi gin proizveli smo 2016. godine. Prilikom destilacije gin prolazi proces filtracije kroz aktivni ugljen tako da se još dodatno čisti destilat. Zato smo ga nazvali karbun po staroj riječi za ugljen. Kada se radi gin tonik on se poslužuje s komadićem aktivnog ugljena koji se dobiva uz bocu od terakote prilikom kupnje. Počeli smo sa šest začina, pa smo stavljali devet, a sada stavljamo 21 začin u kotao kada se kuha gin. Ima 40 posto alkohola. Baza je žitni destilat od pšenice u kojem su macerirane minimalno tri mjeseca bobice smreke. Nakon toga ide u kotao. Prve godine smo prodali šesto boca, sada već prodajemo 20.000 boca gina, izvozimo ga u inozemstvo i dobro je prihvaćen na tržištu, kaže Mišel. Danas u Auri proizvode 24 vrsta rakija.

Ove godine u Auri su napravili novi iskorak i nabavili novi destilacijski kotao za kuhanje rakije. Izradio ga je po narudžbi jedan od najboljih proizvođača malih kotlova u svijetu, firma Muller iz okolice Stuttgarta. Također je to obiteljska firma u kojoj generacijama proizvode kotlove. Sadašnji vlasnici šesta su generacija. Zapremnina destilerije je 500 litara, na struju je, gotovo nečujna, a na taj potez u Auri su se odlučili zbog kvalitete, brzine, estetike, dodatne opreme, košara gdje se stavljaju svježe trave, sušene trave, a ima više destilacijskih podova. Destilacija je kružna tako da se cijelo vrijeme čisti destilat.

Bilje ili voće šest mjeseci u rakiji

- Specifičnost naše proizvodnje je da su potpuno prirodni proizvodi, da se dugo maceriraju. Niti jedna rakija na ide na tržište prije nego da se prethodno macerira, znači moči se bilje ili voće u rakiji šest mjeseci. Kadulja, ruža, menta.., sve izuzev biske koja macerira mjesec i pol do dva, odležavaju u destilatu pola godine nakon toga se s demineraliziranom vodom stavljaju na određene alkohole i odleže još mjesec dana i tek tada mogu ići na tržište, opisuje Mišel. Samoniklo bilje u Auri otkupljuju od berača, a beru ga i sami na području Ćićarije, odnosno cijele Istre. Proizvode i marmelade, sedam vrsta, godišnje oko 15 tona. Kuhaju se tri, četiri sata da na prirodan način ispari voda.

U Auri su zbog pandemije koronavirusa, neko vrijeme bili zatvoreni, a onda se uspješno vratili na tržište.

- Bili smo doma dva mjeseca, i onda smo počeli raditi, a lipanj i srpanj su nam iznad svih mogućih očekivanja. Za lipanj imamo promet 15 posto veći u veleprodaji, 33 posto manji u maloprodaji u odnosu na isto razdoblje lani. Ali je zato u srpnju do sada promet 3 posto veći nego u srpnju prošle godine. Otvorili smo tri nove trgovine, ukupno ih imamo deset, a kako zračne luke u kojima smo inače jako prisutni gotovo da i ne rade, pronašli smo nova tržišta. Lani smo u destileriji u Buzetu imali više od četiristo grupa, ove godine ni jednu jer se više ne putuje u grupama, ali zato imamo puno individualnih gostiju, Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca, rekao nam je Mišel koji svoje žestice izvozi u Austriju, Švicarsku, Njemačku i Japan. Povjerio nam je kako mu je plan u budućnosti otvoriti i trgovinu u Rijeci, i pojačati još malo izvoz.