Ovo je možda i prvi u Istri zajednički projekt dvaju vrtića iz dvaju udaljenih mjesta s različitim govorom, poviješću i običajima, koji najmlađim naraštajima zorno i praktično objašnjava često spominjani pojam "bogatstvo različitosti".

Čarape su u Žminju škafuoni, a u Buzetu hlače. Za gljive će u Žminju reći gobice, a u Buzetu ih zovu gabe. Hunja je u Žminju isto što i k'tina u Buzetu, dakle dunja. U ovo doba godine u Žminju jedu ucvirke, a u Buzetu ražnjiće, no jedni i drugi jedu isto - čvarke. Čafadeli u Žminju isto su što i mafregule u Buzetu, tjestenina kuhana na mlijeku koja se jede za doručak. Uškopljenog ovna u Žminju zovu mulež, a u Buzetu škupoc.

Rapčići Bezačići i Grdelini Bazgonići

Deseci, pa i stotine sličnih primjera komparativne dijalektologije mogu se pronaći u slikovnici "Rapčići Bezačići i Grdelini Bazgonići", koja je nedavno prvi put javno predstavljena u Čakavskoj kući u Žminju, a uskoro slijedi i njezino predstavljanje u Buzetu.

Slikovnica je nastala kroz suradnju žminjskog vrtića Rapčići odnosno njegove odgojne skupine Klasići koju vode tete Jadranka Paulinić Bakša i Marta Sošić, s odgojnom skupinom Šćinke iz buzetskog vrtića Grdelin koju vode tete Alida Lukić i Dalida Marušić. Ovo je originalno izdanje uredila Nada Galant, vrlo zahtjevnu lekturu obavila je Alvijana Klarić, autori su joj polaznici dječjih vrtića u Žminju i Buzetu koji su, osim što su sakupili dijalektalne izraze iz svakodnevnog života svojih krajeva predstavljene u slikovnici, sve pojmove i ilustrirali svojim dječjim crtežima, a autorice popratnih tekstova su ravnateljica žminjskog vrtića Nevia Jedrejčić, ravnateljica buzetskog vrtića Silvana Pavletić i pedagoginja u buzetskom vrtiću Irena Mikac.

Žminjska premijerna promocija ove slikovnice okupila je cijelu autorsku ekipu, kao i veliki broj uzvanika, roditelja, djece i ljubitelja čakavštine. Ravnateljica vrtića "Rapčići" Nevia Jedrejčić ponosno je istaknula da se predstavljanje slikovnice poklopilo s obilježavanjem Međunarodnog dana materinjeg jezika, za kojim je uslijedio i Dan glagoljice i hrvatskog jezika, te je ovaj događaj rezultat dugogodišnjeg njegovanja dijalektalnog govora u žminjskom vrtiću. Uzvanicima promocije zaplesali su i mali žminjski folkloraši, iz slikovnice su čitala djeca koja su sudjelovala u projektu (koja su danas već školarci), a o nastajanju slikovnice govorile su odgojiteljice iz oba vrtića te urednice i suradnici na projektu.

Istraživanje i očuvanje baštine

Tijekom pedagoške godine 2016.-2017. djeca iz odgojnih skupina "Klasići" i "Šćinke" usporedno su svaki u svom kraju sakupljala izraze za iste predmete vezane uz obitelj, odjeću, obuću, godišnja doba, dane u tjednu, hranu, životinje, vrijeme, stare zanate i običaje. U slikovnici su žminjski izrazi navedeni kao da ih je sakupio dječak Zvane, a "glasnogovornica" buzetskih izraza je djevojčica Franica. K tome su tamo gdje to nije sasvim jasno navedeno i isti izrazi na standardnom hrvatskom jeziku, pa bi se za ovu slikovnicu moglo reći da je "trojezična". Tijekom rada na projektu djeca nisu samo o baštini ispitivala svoje roditelje, djedove i bake, već su obilazila i muzeje, zanatlije i proizvođače autohtonih proizvoda, u kazalištu su gledala predstave na dijalektu, stvarala i uglazbljivala stihove, čak i učila kako se proizvode neki od predmeta s njihova popisa ili kako se peče kruh pod čripnjom.

Oba vrtića već imaju iskustva u samostalnim projektima istraživanja baštine i njezinog očuvanja kroz izradu slikovnica, no ovo je možda i prvi u Istri zajednički projekt dvaju vrtića iz dvaju udaljenih mjesta s različitim govorom, poviješću i običajima, koji najmlađim naraštajima zorno i praktično objašnjava često spominjani pojam "bogatstvo različitosti".

Povezane vijesti

• Bančić: Da sam preuzeo dugove, općinu bi blokirali
• Tetama u marčanskom vrtiću uskoro deblje bušte
• Nastavljena suradnja TZ Istre i BMW-a