Bilo bi poželjno da maslinari čim prije ustanove ima li u njihovim nasadima sušenja plodova i po potrebi idu u suzbijanje stjenica, jer štetnik u kratkom periodu može napraviti velike štete, a aktivan je čitav srpanj i prvi dio kolovoza
Godina je takva da vegetacija kasni desetak dana pa su toliko pomaknute i pojave štetnika u odnosu na normalnu godinu.
Prema očekivanju nije bilo značajne pojave ni štete od maslinovog svrdlaša ove godine. Inače, on napada plodove otprilike 30 dana nakon zametanja, kada su masline duljine oko 4 milimetara pa na više.
Početak ljeta bio je jako povoljan za razvoj maslinove muhe i ona je prisutna u nasadima. Trenutno ne predstavlja značajan problem jer su plodovi većine sorata još mali da bi ih napala, a i temperature više od 33 stupnjeva ometaju razvoj ličinke u plodu, ako i odloži koje jaje.
Muha može početi praviti probleme već početkom kolovoza, ako nastupi promjena vremena s oborinama uz sniženje temperature.
Ocjenjujem da muha neće imati pravilne generacije, s razmakom od tridesetak dana već će doći do pojave u različitim intervalima, ovisno o mikroklimi pojedinih lokacija. Stoga će jedina prava mjera za odluku o trenutku potrebe tretiranja biti praćenje leta u vlastitom nasadu ili u dogovoru s drugim maslinarima ili agronomima koji vrše praćenje leta muhe u blizini.
U maslinicima južne Istre pojavile su se stjenice koje napadaju pretežno peteljke maslina. Plodovi suše, pocrne i na koncu otpadnu. Stjenica je relativno novi štetnik kojeg se normalno nalazilo u masliniku, ali nikada nije pravio značajne štete. Ekonomsku štetu pravi već 3 - 4 godine. Više napada sorte sitnoga ploda, posebno leccino. Vjerojatno su jačoj pojavi stjenica pogodovale i klimatske promjene, jer ovaj štetnik voli toplo podneblje. Može napraviti veliku, u pogodnim uvjetima i totalnu štetu. Štetnik kod nas još nije obrađen ali je evidentno da posljednjih godina radi znatne štete. Predstoji da stručnjaci u institutima ili na fakultetima ustanove način napada i utvrde metodologiju suzbijanja i odrede zaštitna sredstva za to.
Prema nekim mišljenjima stjenice i tripsi su i prijenosnici zaraze maslina nekim patogenim gljivicama koje pospješuju ili izazivaju to sušenje (Botryosphaeriacae).
U svakom slučaju, suzbijanjem stjenica prestaju i takva oštećenja. Bilo bi poželjno da maslinari čim prije ustanove ima li u njihovim nasadima sušenja plodova i po potrebi idu u suzbijanje stjenica, jer štetnik u kratkom periodu može napraviti velike štete, a aktivan je čitav srpanj i prvi dio kolovoza.
Kako godina "kasni" tako kasni i njegova pojava i može još potrajati.
Svrdlaš i stjenica nisu redoviti štetnici, mnogih godina im pojava izostane tako da se i suzbijanje vrši samo po potrebi, prema praćenju.