RAVNATELJICA NATURE HISTRICE

SILVIA BUTTIGNONI: "Stranci kod nas kupuju kuće jer su kod njih tereni skupi. Nema toliko građevinskih zona kao kod nas"

| Autor: Glas Istre
 Silvia Buttignoni - Natura Histrica (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Silvia Buttignoni - Natura Histrica (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)


Kontinuirana devastacija prostora u kojem živimo, bez obzira radi li se o bespravnoj gradnji ili sve učestalijim ilegalnim odlagalištima (svakakvog) otpada, znak je za uzbunu i veliku zabrinutost zbog stanja u prirodi koja nas okružuje. Dan planeta Zemlje bio je prigoda u kojoj se mnogi, bar na jedan dan, sjete da bi nešto trebalo poduzeti.

Uglavnom se sve svodi na već znanu retoriku, pokoju sadnju ili prigodni izlet, a već idući dan - sve po starom. No, prigoda je to i za razgovor s ravnateljicom Javne ustanove Natura Histrica Silviom Buttignoni, koja je možda i najviše upućena u stanje prirode u Istarskoj županiji.

- Dobro je da se ovaj razgovor vodi nakon 22. travnja, odnosno nakon što se formalno obilježava Dan planeta Zemlje. Zašto? Zato što smatram da nije dovoljno pričati o zaštiti okoliša i prirode samo na jedan dan. Mi bi svi trebali poštivati prirodu tijekom cijele godine. Nije poanta organizirati akcije čišćenja šumica i podmorja jednom ili par puta u godini. Cilj je smanjiti količinu smeća koju stvaramo ili ne stvarati smeće uopće, odrješito će Buttignoni.

Cilj je, naglašava, odnositi se prema prirodi s poštovanjem tijekom cijele godine.

- Citiram američkog pjesnika Garyja Snydera: "priroda nije mjesto za posjetiti. Ona je naš dom". Povezani smo s prirodom i kada joj nanosimo štetu, činimo štetu i sebi, jer se zagađuje zrak, zemlja i voda, resursi koji su nam prijeko potrebni za život! Možda nam to prođe kroz glavu kad netko, nama bliska osoba, oboli od nekog tumora, ali onda nekako na to zaboravimo. Zato naglašavam, to nam mora uvijek biti na umu i moramo promijeniti način razmišljanja kako bi za početak ostali zdravi, ističe Buttignoni.

Današnje društvo, dodaje, ono nemilosrdnog kapitalizma, orijentirano je samo na profit i novac, a što se pritom uništava nikoga nije briga - a trebalo bi biti.

- Sebičan je to i pokvaren sustav koji na opsesivan način samo razmišlja o profitu i gomilanju novca i koji nas sve proganja. I stvara samo još više problema. Nije dovoljno deklarirati se da smo "zeleni". Treba djelovati: svatko od nas na konkretan način. Vizija bi trebala doći od političke klase, a onda svatko od nas mora djelovati. Sada je situacija takva da, kada Javna ustanova sudjeluje na nekom skupu s temom zelene politike i EU fondova, redovito dobijemo na poklon pet papirnatih letaka i plastičnu bocu. To jednostavno nije održivo. Otići na posao, koji je udaljen svega kilometar ili dva, autom, je suludo. Grijati prostorije na centralno grijanje bez mogućnosti bolje regulacije i onda otvoriti prozore jer je toplo - suludo je. Organizirati švedske stolove i onda baciti pola hrane nije održivo. Kupovati zapakirani kruh, zapakiranu brokulu, zapakiranu salatu, zapakiranu mrkvu... to je suludo, navodi Buttignoni sve redom boljke suvremenog svijeta za koje možda i nismo svjesni koliko utječu na prirodu i okoliš.

Stoga smatra da treba imati političke volje, treba imati održive projekte, treba kažnjavati one koji čine loše, treba staviti mega projekte u perspektivu gradova i ljudi koji u njima žive, a ne u perspektivu investitora.

- Država bi trebala funkcionirati po principu "imam viziju, želim to napraviti" pa nađe i pomogne investitoru da to napravi, a ne obrnuto. Kod nas je upravo obrnuto - dođe investitor, a mi se svi prilagođavamo njemu jer on ima novac, ističe nadalje Buttignoni.

Osim zagađivanja okoliša, veliki je problem upravo megalomanska gradnja, a osim toga ima previše bespravnih objekata.

- Općenito ima toliko zgrada koje trebaju obnovu i umjesto da u to ulažemo, mi idemo širiti grad i na taj način smanjujemo zelene površine, smanjujemo bioraznolikost, uništavamo staništa... Jednom kad je zemlja zauzeta, gotovo je... Kada bi barem širili grad za biciklističke staze, onda bi to širenje eventualno imalo smisla. Treba izbjegavati potrošnju zemljišta i dati prioritet regenerativnom urbanističkom planiranju. Građevinske dozvole bi se zgradama i trgovačkim centrima trebale izdati samo ako te zgrade imaju u planu ugradnju fotonaponskih panela. A trebalo bi isto tako sufinancirati ili financirati ugradnju fotonaponskih panela na obiteljske kuće... Istra ima puno više sunca od Njemačke, a daleko manje panela, kaže Buttignoni.

Problem je, dodaje, i što se u zaštićenim područjima ljudi ponašaju kao da ta područja nisu zaštićena ili, još bolje, kao da su zaštićena da bi pojedinci mogli profitirati.

- Inspekcije ne funkcioniraju kako bi trebale. Istarska županija na to upućuje već godinama, ali ništa se ne dešava, što pokazuje da centralizacija inspekcija nije dobra stvar. Treba promijeniti zakone i pisati ih na način da se isti zakon ne može tumačiti na različite načine, ovisno o interesima, a sve s ciljem da očuvamo tu našu Istru za generacije koje dolaze. Kod nas dođu stranci i kupuju stanove i kuće jer su kod njih tereni skupi, a skupi su jer se njihova država, u većini slučajeva, odlučila za zelenu politiku i nema toliko građevinskih zona i građevinskih zemljišta. Mi još o tome ne razmišljamo, a itekako bi trebali dok je vrijeme, kaže na kraju Buttignoni.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini