Na stolove svih mjerodavnih institucija u zdravstvu Istarske županije, izuzev Istarskih domova zdravlja, stigao je prijedlog Radne skupine Ministarstva zdravstva s novim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Suština ovog prijedloga od gotovo 250 stranica je da bi se, njegovim usvajanjem u ovom obliku, oduzela osnivačka prava Istarske županije nad Općom bolnicom Pula, Specijalnom bolnicom za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" Rovinj, Nastavnim zavodom za hitnu medicinu Istarske županije i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije. Prijedlog je odmah izazvao konsternaciju i šok kako u redovima medicinara, tako i u redovima nadležnih u Županiji koji, valja podsjetiti, poput mantre već desetljećima prizivaju što veću decentralizaciju ovlasti, pa im je ovo svojevrsna pljuska države!

Prije svega, mnogi su odmah postavili pitanje tko uopće sjedi u toj radnoj skupini koja je ovakav prijedlog sastavila te što se misli postići ovakvom reorganizacijom - ušteda, veća efikasnost (u koju iskreno sumnjanju) ili, pak, nešto treće?! Međutim, jedinstveni su u stavu da se nije vodilo interesima pacijenta koji nisu stavljeni u fokus i najviše će osjetiti negativne posljedice ovakvog novog ustroja.

Dakle, prijedlog je da se iz dosadašnjih zakonskih odredbi izbrišu sva osnivačka prava jedinica područne (regionalne) samouprave nad zdravstvenim ustanovama. Navedeno je da će Vlada, po stupanju zakona na snagu, imenovati upravna vijeća koja potom imaju rok od šest mjeseci za imenovanje novih ravnatelja, čime bi prestali mandati dosadašnjih. Kad su zavodi u pitanju, dosadašnji ravnatelji bi imali obvezu podnijeti zahtjev za upis brisanja zavoda iz sudskog registra, čime im automatski prestaju mandati.

S dosadašnjim vlasnicima, županijama, Vlada bi naknadno sklopila sporazume o prijenosu prava i ovlasti. Više pažnje posvećeno je pružanju zdravstvenih usluga turistima, ali je navedeno i da zdravstveni djelatnici ne bi mogli prolaziti edukacije u nastavnim zavodima, kakav su status stekli, primjerice, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Također, navedeno je da s tim ustanovama liječnici privatne prakse u mreži zdravstvenog sustava ne bi mogli provoditi niti preventivne zdravstvene programe. No, što to sve znači u praksi, upitali smo čelne ljude.

- Moram prije svega istaknuti da to nije gotova stvar, jer je ovaj prijedlog izmjene zakona tek došao od radne skupine i daleko je to još od donošenja ili nekog konačnog izgleda, naglasio je uvodno ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Aleksandar Stojanović, koji je upravo jučer sudjelovao u Zagrebu na koordinaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu - sekcije javnog zdravstva, baš po tom pitanju.

Kako je dodao, zajednički je stav svih zavoda za javno zdravstvo, s kojim će ići i prema Ministarstvu zdravstva, da za ovakav prijedlog nema niti stručnog niti financijskog opravdanja, te bi izmjene trebalo provesti na način da se ne mijenjaju osnovna prava i da se ne narušava dostignuta razina zdravstvene zaštite. Smatraju da, umjesto dobrobiti i kvalitetne komunikacije koju su ostvarili u populaciji, ove izmjene donose uglavnom negativnosti. Bude li usvojen akon u ovom obliku, u što dr. Stojanović ipak iskreno sumnja, pitanje je, kaže, koje ekonomske dobrobiti bi iz ovoga proizašle. Koji su eventualno stručni razlozi za to?

- Upravo stoga što ne vidimo niti stručno niti ekonomsko opravdanje, stav je županijskih zavoda da se zatraže ti odgovori od radne skupine Ministarstva. Postoji tu i niz drugih nedoumica i problema. Mi smo, recimo, dovršili dogradnju, no drugi su još uvijek u fazi nekih investicija. Pitanje je kako će se financijske obveze rješavati, zatim akreditacije u zdravstvu, pitanje je i količine djelatnika po ispostavama. Puno je nedoumica, a puno štete ovo može izazvati. Treba hladne glave sve to proći, vidjeti, uostalom, i kakav je stav samih osnivača, koji će također biti konzultirani u nekoj fazi, ustvrdio je dr. Stojanović.

Na pitanje kako to da ovim prijedlogom nisu obuhvaćeni i domovi zdravlja, te je li to zato što je veliki dio tih ordinacija već u koncesiji, dr. Stojanović kaže da je to još jedna u nizu stvari koje treba razjasniti, jer su i oni u ZZJZ-u primarna razina zdravstvene zaštite, gdje se obavljaju poslovi epidemiologa, prevencije ovisnosti, javnog zdravstva, pa niti tu nije razvidna logika kojom se vodio izrađivač plana izmjena zakona.

Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Gordana Antić rekla nam je da su i oni upravo jučer dobili taj prijedlog i da su svi ravnatelji zavoda za hitnu medicinu na razini hrvatskih županija užasnuti.

- Prije svega, znali smo da se nešto sprema, ali nitko nije mogao znati tko je u toj radnoj skupini i što oni spremaju. No, kad se sprema nešto novo, očekuje se da će to biti i nešto bolje, pozitivno. Ali, nažalost, to je ovdje posve izostalo. Mi kao Zavod poslujemo pozitivno unatoč svim poteškoćama, ali zahvaljujući velikoj pomoći koju dobivamo s lokalne i županijske razine. Po novom, bili bi pod državom, a ukinuo bi nam se i račun. Po ovom ustroju pali bi s 200 na 145 djelatnika, a potrebe su i veće, što mi u svakom trenutku možemo dokazati brojkama i intervencijama. Dakle, mi nemamo viškova, a dogodio bi nam se neopravdani gubitak kadra, posljedično i pad kvalitete pružanja hitne pomoći pa i ugroza pacijenata. Mislim da nitko ovdje nije mislio o pacijentima i da pacijent nije bio u središtu svih tih izmjena, ustvrdila je dr. Antić.

Komentirajući način financiranja, kaže da Zavod 75 posto sredstava dobiva iz HZZO-a, a ostatak su sredstva mahom iz Županije te jedinica lokalne samouprave. Njihov prihod, na što se primjerice odnosi naplata usluga turistima, iznosi oko sedam posto.

- Sredstva HZZO-a imamo samo za plaću. Nisu nam dostatna niti za lijekove, a gdje su tu još i vozila, oprema, edukacija. Mi imamo jedan od najnovijih voznih parkova, imamo skupu opremu i to ništa nije uračunato u državna sredstva. Imamo nadstandard da smo, bez pretjerivanja, dvije svjetlosne godine ispred nekih, i sada bi nas ovim izmjenama drastično unazadili, a što je najgore, pružali bi lošiju zdravstvenu skrb.

Nastavni smo zavod, svakodnevno nam pristižu otvorene molbe za posao od liječnika koji su završili fakultete, a sada ni to ne bi mogli raditi. Također, nas se nekolicina starijih pita je li to način da nas se otjera, jer jednostavno ne vidimo smisao dalje raditi i sudjelovati u ovim suludim rezovima.

- Stalno govore da je svaka regija specifična, ali mi za turističku sezonu dobivamo samo 150 tisuća kuna i tim novcem ne možemo povećati broj timova, već to radimo uz pomoć sredstava Županije i lokalne samouprave. Sada kada bi ostali bez računa, taj bi novac Županija i gradovi i općine trebali uplaćivati valjda u državni proračun, pa da onda molimo da nam ga proslijede?! Dakle, ovakve izmjene nitko ne želi jer se gubi efikasnost i dostignuta kvaliteta usluga prema pacijentima, rekla je dr. Antić i dodala da će i oni na razini županijskih zavoda u utorak imati koordinaciju na kojoj će detaljnije biti riječi o zajedničkom stavu prema ovom prijedlogu izmjena zakona.

Ravnateljica Opće bolnice Pula dr. Irena Hrstić kratko nam je jučer odgovorila da zbog brojnih obveza nije stigla pomnije proučiti prijedlog izmjena zakona koji je stigao od Radne skupine, ali budući da je to tek prijedlog koji mora proći dugotrajniju proceduru, i oni će se zasigurno uključiti sa svojim primjedbama.

- Istina je da smo od svih ovih ustanova mi, kao Opća bolnica, ni na nebu ni na zemlji. U nekom smo međuprostoru što se tiče nadležnosti, financiranja i ostalog, pa ćemo vidjeti što ove izmjene nama nose, kratko je komentirala dr. Hrstić. 

Povezane vijesti

• LIJEPE VIJESTI ZA ISTARSKO ZDRAVSTVO: Stiže nova bolnička oprema vrijedna 22,7 milijuna kuna
• LIJEČNICI I MEDICINSKE SESTRE PULSKE OPĆE BOLNICE SVE ČEŠĆE NA METI AGRESIVNIH PACIJENATA. Dr. Irena Hrstić: Doživljavamo svakakve neugodnosti, a liječnici su zbog opterećenosti pod velikim pritiskom
• DR. IRENA HRSTIĆ, RAVNATELJICA OPĆE BOLNICE PULA: Većina nas smo entuzijasti, zaluđeni smo svojim poslom, no oko 15 posto zaposlenih u pulskoj bolnici ne odrađuje svoj posao punih osam sati, a dobiju plaću