Prva telekomunikacijska centrala na području Istre u sklopu projekta RUNE - Rural Network Project, koji osigurava ultrabrzu širokopojasnu svjetlovodnu infrastrukturu za korisnike u ruralnim područjima Istarske i Primorsko-goranske županije, postavljena je u Buzetu. Hrvatski dio projekta vrijedan je oko 55 milijuna eura, a provodi ga tvrtka RUNE-CROW. Međugraničnog je predznaka, njime je obuhvaćena i Slovenija gdje projektna vrijednost dosiže 200 milijuna eura.
Izgradnja širokopojasne mreže temelji se na tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje ultrabrzim širokopojasnim pristupom više od 100 Mbit/s, odnosno mrežama brzine najnovije generacije koje će dostizati brzine veće i od 1Gbps. Ukupno su na području dvije županije predviđene 22 centrale, od toga devet u Istri. Prva je postavljena u Iki, druga je ova u Buzetu, a za nekoliko dana kreće postavljanje glavne centrale za Primorsko-goransku županiju u Matuljima. Potencijal u dvije županije obuhvaćene projektom je oko 130.000 korisnika, a gradnja optičke mreže trajat će između dvije i pol i tri godine. Buzetska centrala pokrit će Buzet i Lanišće, gotovo 80 posto svih kućanstava, otprilike 3.800 adresa.
- Nakon svih peripetija koje su nas snašle, konačno smo montirali prvu centralu u Istri s kojom krećemo u izgradnju širokopojasne infrastrukture. Prve kablove počinjemo polagati 18. svibnja tako da će u roku desetak dana signal stići u centralu i nakon toga krećemo u izgradnju daljnje mreže po Buzetu i Lanišću. Svi zainteresirani oni koji žele već sada mogu preko stranica www.ruralnetwork.eu, vidjeti da li njihova adresa pokrivena projektom i odmah dati zahtjev za uključenje. Prvi korisnici moći će se spojiti već početkom lipnja. Trenutno imamo dva operatera koji pružaju uslugu, Terrakom i Fenice telekom i može ih se kontaktirati, napominje direktor tvrtke RUNE-CROW d.o.o. Saša Ukić te dodaje kako RUNE ne pruža nikakvu uslugu već gradi infrastrukturu. Uslugu pružaju operateri na toj infrastrukturi.
RUNE projekt predviđeno je realizirati u dvije faze. Prvo po postojećoj infrastrukturi, a nakon toga kreće se s projektiranjem i ishodovanjem građevinskih dozvola za one dionice gdje nema postojeće infrastrukture, a za koje treba kopati kanale, postaviti cijevi i izgraditi novi dio mreže.
- Oko 75 posto infrastrukture koju ćemo koristiti je postojeća, što podzemna u vlasništvu HT-a, komunalnih društava, tu su i stupovi javne rasvjete u vlasništvu općina i gradova ili stupovi HEP-a i HT-a s kojima imamo ugovor o korištenju. Samo jedan mali dio ćemo kopati, tamo gdje nema nikakve infrastrukture, ističe Ukić.
RUNE je prvi projekt u Europi koji se financira iz CEBF-a, privatnog investicijskog fonda koji je osigurao sredstva za ulaganje u greenfield investicije i projekte proširenja širokopojasne infrastrukture na području Europe.
- Ovo je u stvari primjena u praksi tzv. Junckerovog modela financiranja. U sklopu tog modela EU je osigurala fond i prikupila 500 milijuna eura od raznih investitora. Važno je naglasiti da to nisu bespovratna sredstva. Mi smo kandidirali projekt, ocijenjen je kao kvalitetan i prošao je sve kontrole nadležnih tijela Europske komisije. To je svojevrsni kredit, nama su ta sredstva posuđena i kada se projekt realizira i kada počne donositi sredstva, mi te novce moramo vratiti s nekakvim kamatama, napominje Davor Car voditelj projekta RUNE u Hrvatskoj.
Na pitanje gdje je komercijalni interes pokrivanja ruralnog područja, Car uzvraća kako su svi telekom operateri Hrvatske vertikalno integrirani znači grade infrastrukturu i pružaju uslugu. RUNE samo gradi infrastrukturu, ne pruža uslugu krajnjim korisnicima.
- Druga razlika je u samim upravama. Vlasnici postojećih operatera traže povrat uloženih sredstava kroz godinu, maksimalno dvije, oni ne gledaju duži period investicije, znači uglavnom su fokusirani na urbane sredine i tamo grade. Naša su sredstva iz fonda gdje su glavni investitori europski mirovinski fondovi i oni gledaju puno duži period ulaganja, znači nekakvih sedam do deset godina. I zato je nama bilo moguće realizirati takav projekt, obrazložio je Car.
S obzirom na COVID-19 i upute stožera civilne zaštite, prilikom postavljanja prvog telekomunikacijskog kontejnera nije održana nikakva svečanost, no bio je nazočan gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić, svojevremeno koordinator pri izradi plana razvoja širokopojasnog interneta za unutrašnju Istru.
- Mislim da je ovo jako veliki korak u razvoju infrastrukture najruralnijih područja Istre i prilika da kroz ovaj projekt mnogi naši građani pa čak i desetak godina prije nego bi to bilo u nekim normalnim okolnostima, dobiju infrastrukturu budućnosti, znači infrastrukturu koja će sigurno u budućim vremenima biti dominantna u svim sferama života. Pogotovo je ovo korona vrijeme pokazalo koliko je komunikacijska, informatička infrastruktura važna. Drago mi je da će upravo sjever Istre imati priliku to dobiti dosta brzo. Uz Grad Buzet, dobit će je čak i jedna najnerazvijenija istarska općina, laniška, koja će na ovaj način biti možda među prvim općinama u Hrvatskoj gotovo sto posto biti pokrivena 100 Mbit/s, i većim brzinama interneta, izjavio je Žulić.
Širokopojasna internet mreža novi je iskorak u razvoju ruralnog područja. Cilj ulaganja upravo su ruralna područja gdje ne postoji komercijalni interes postojećih davatelja internet usluga.
Zajednički projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa pokrenulo je nekoliko gradova i općina, a gradonačelnici Buzeta, Labina i Pazina te načelnici općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun i Sveti Petar u Šumi potpisali su u ožujku pretprošle godine s tvrtkom Rune Adria - telekomunikacijska infrastruktura, sporazum o izgradnji širokopojasne internet mreže sljedeće generacije, kojima se ova tvrtka obvezala izgraditi širokopojasnu mrežu i omogućiti pristup širokopojasnom internetu za više od 10 tisuća kućnih adresa, što predstavlja više od 80 posto naseljenih adresa na područjima tih jedinica lokalne samouprave. Naknadno su se pridružili grad Buje i neke općine Bujštine i Labinštine.
Inovacija
RUNE projekt inovativan je po svom pristupu te je u Bruxellesu dobio nagradu za projekt godine za 2019. godinu. Potvrda je to da se i u ruralnim područjima i bez bespovratnih sredstava, može graditi infrastruktura, odnosno da i na tim područjima, gdje nije velika gustoća naseljenosti i gdje nema velikih operatera i komercijalnog interesa, postoji investitor koji je spreman ulagati.
Priključak
Instalacija do kuće je besplatna. Plaća se izrada kućne instalacije, optika od ulaza u zgradu ili stan do utičnice, jednokratno 750 kuna. Ta instalacija postaje vlasništvo korisnika. Kada se to odradi korisnik je dobio optiku u kući i treba zatražiti od operatera pružanje usluge. Trenutno je to moguće s dva operatora Terracom i Fenice telekom. - Upravo smo u pregovorima i s dva najveća operatera, A1 i HT, oko njihovog eventualnog ulaska u mrežu, najavio je Davor Car.