UTRKA ZA CJEPIVO

PROTIV KORONAVIRUSA NATJEČU SE I TEORETIČARI ZAVJERE Najbliže pronalasku čine se stručnjaci s Oxforda, ali rezultate najavljuju i njemački, ruski i indijski znanstvenici

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
ilustracija

ilustracija


Zbrka oko antikorona cjepiva dala je vjetar u leđa raznim zagovornicima teorija urote, protivnicima svakog cijepljenja i ekstremistima koji već mjesecima krivce za pandemiju traže između znanstvenog laboratorija u kineskom Wuhanu, američkom prebivalištu Billa Gatesa, osnivača Microsofta te raznih tajnih službi i zaplotnjačkih skupina čiji je cilj cijepljenjem čipirati stanovništvo kako bi ga se steriliziralo i(li) nadziralo u svakodnevnim aktivnostima

Porast broja oboljelih od koronavirusa koji je na globalnoj razini dosegao petnaest milijuna osoba dok je u Hrvatskoj do sada COVID-19 dobilo oko 4.400 ljudi ponovno je u najširoj javnosti postavio pitanje svih pitanja – hoće li i kada znanost izumjeti efikasno cjepivo protiv zaraze koje je u svijetu odnijelo tisuće, a u nas više od stotinu života?

Posljednjih tjedana preplavljeni smo informacijama iz različitih centara svjetske znanosti i izvrsnosti kako „cjepivo samo što nije“, da bi ga mogli koristiti već ujesen – ali i da ga možemo očekivati tek za koju godinu kada prođe sva testiranja, uključujući i ona na ljudima.

Zbrka oko antikorona cjepiva dala je, očekivano, vjetar u leđa raznim zagovornicima teorija urote, protivnicima svakog cijepljenja i ekstremistima koji već mjesecima krivce za pandemiju traže između znanstvenog laboratorija u kineskom Wuhanu, američkom prebivalištu Billa Gatesa, osnivača Microsofta te raznim tajnih službi i zaplotnjačkih skupina čiji je cilj cijepljenjem čipirati stanovništvo kako bi ga se steriliziralo i(li) nadziralo u svakodnevnim aktivnostima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je proteklih dana kako je u tijeku testiranje na ljudima sedamnaest mogućih cjepiva protiv koronavirusa. Najdalje su u istraživanjima otišli naučnici na britanskom sveučilištu Oxford, ali brzi rezultati u dobivanju cjepiva najavljuju se i iz Rusije, Njemačke, Indije i Kine.

U tog organizaciji koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda ne kriju optimizam.

„Imamo širok raspon uz četiri različite vrste cjepiva“, objavila je Ana Maria Henao Restrepo koja se bavi istraživanjem i razvojem u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Stručnjaci naglašavaju kako se u potrazi za cjepivom trenutačno analizira više od 150 aktivnih tvari. Cjepivo AZD1222 s Oxforda prvo je ušlo u treću fazu kliničkih ispitivanja. Dakle, započeli su testiranje velikih razmjera na velikom uzorku ljudi kako bi se utvrdilo je li cjepivo učinkovito i sigurno ili izaziva negativne dodatne pojave kod ljudi. 

Istraživanja

Naglašava se i kako je još je pet tvari u drugoj fazi kliničkog istraživanja, u kojoj se njihovo djelovanje proučava na manjem broju bolesnika. Poznato je da se u prvoj fazi klinička se istraživanja provode na zdravim osobama kako bi se utvrdila njihova reakcija na ispitivanu tvar.

Osim u Ujedinjenoj Kraljevini, klinička istraživanja traju u Njemačkoj, odnosno u tvrtkama Biontech u Mainzu i u CureVacu u Tuebingenu. Kada će početi masovna cijepljenja ne može se nagađati, ali glavna znanstvenica WHO-a Soumya Swaminathan smatra da bi se to moglo dogoditi prije kraja 2020. godine. Inače, za razvitak sigurnog cjepiva potrebno je 15 do 20 godina rada i testiranja, ali pandemija korona upregla je najjače svjetske zdravstvene kompanije i institute kako bi se što prije stiglo do cilja.

Skrštenih ruku ne sjede ni u Indiji, koja je uz Sjedinjene Američke Države, Brazil i Rusiju jedna od najzaraženijih država na planeti. Tamošnji regulator lijekova odobrio je zahtjev tvrtke za ispitivanje Covaxina, koji je razvijen zajedno s Nacionalnim institutom za virologiju. U srpnju je započelo testiranje cjepiva na ljudima diljem zemlje. Cjepivo je razvijeno i proizvedeno u postrojenju tvrtke Bharat Biotech u Hyderabadu.

U Kini, zemlji iz koje se proširila globalna pošast korone, objavljeno je kako je vojska dobila dozvolu za uporabu cjepiva protiv COVID-19 koje su razvili njihova istraživačka jedinica i CanSino Biologics nakon što je kliničkim ispitivanjima dokazana sigurnost cjepiva i otkrivena određena učinkovitost.

Ad5-nCoV jedan je od osam kandidata za cjepivo za COVID-19 koje su razvile kineske tvrtke pa su istraživači odobrili prijelaz u fazu ispitivanja na ljudima. Središnje kinesko vojno povjerenstvo 25. lipnja odobrilo je cijepljenje vojnika u jednogodišnjem razdoblju, stoji u priopćenju tvrtke CanSino koja ga je razvila zajedno s pekinškim Institutom za biotehnologiju koji djeluje pri Akademiji vojnih medicinskih znanosti. 

Treća faza testiranja

"Ad5-nCoV je trenutačno ograničen samo na vojnu upotrebu te zasad bez odobrenja Odjela za logističku potporu ne može imati širi raspon korištenja", kazali su iz CanSina, pozivajući se na priopćenje odjela Središnjega vojnog povjerenstva Kine koje je odobrilo cijepljenje vojnika dobrovoljaca.

Klinička ispitivanja u fazi 1 i 2 pokazala su da spomenuto cjepivo može spriječiti bolesti prouzročene koronavirusom, no njegov komercijalni uspjeh ne može se jamčiti. Najnovije informacije s Oxforda pokazuju da je eksperimentalno cjepivo za koje je licencirana farmaceutska kompanija AstraZeneca aktiviralo imunološki sustav u ranoj fazi kliničkih ispitivanja – što znači da bi cjepivo moglo biti spremno do kraja godine.

„Moguće je izaći s cjepivom do kraja godine, no nema apsolutno nikakve sigurnosti da će se to dogoditi,“ kazala je voditeljica istraživanja Sarah Gilbert za BBC koji je objavio da je cjepivo protiv koronavirusa koje je razvilo Sveučilište u Oxfordu sigurno i da aktivira imunološki sustav.

Ispitivanje na 1.077 ljudi pokazalo je da su nakon cijepljenja proizveli antitijela i bijela krvna zrnca koja se mogu boriti protiv koronavirusa. Cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 sastoji se od genetski uzgojenog virusa koji inače uzrokuje običnu prehladu kod čimpanzi. Virus kod ljudi ne može izazvati zarazu, ali nalikuje koronavirusu što znači da ga cjepivo oponaša i da imunološki sustav može "naučiti" kako ga napasti.

U ranijim izjavama Sarah Gilbert izrazila je uvjerenje kako će njihovo cjepivo vjerojatno imati 80-postotnu učinkovitost. Drugim riječima, izliječit će osamdeset posto zaraženih, ali neće spriječiti širenje zaraze. To je problem koji se još treba riješiti.

„Cjepivo te ne mora izliječiti. Želimo cjepivo koje će biti toliko učinkovito da ljudi ne moraju odlaziti u bolnice i da ne umiru. Ako to uspijemo, mislim da će ljudi biti zadovoljni“, istaknula je Gilbert razgovoru za Bloomberg.

Cjepivo je u trećoj fazi testiranja - testiranju na ljudima - i uključuje 10 tisuća dobrovoljaca. Dio ih je u Velikoj Britaniji, a dio u Brazilu i Južnoafričkoj Republici, gdje je epidemija u punom zamahu. U dogovoru s farmaceutskom kompanijom AstraZeneca, prve doze mogle bi biti proizvedene već u rujnu 2020. godine. Velika Britanija rezervirala je 30 milijuna doza, a ukupno bi se trebalo napraviti 100 milijuna. Naravno, ako nadzorna tijela budu zadovoljna rezultatima testiranja i odobre cjepivo.

Novac za istraživanja osigurale su i druge europske kompanije i istraživački instituti. Europska investicijska banka sredstva će odobravati u tri tranše od po 25 milijuna eura po dovršetku unaprijed definiranih ključnih faza u postupku razvoja cjepiva.

Iz njemačkog CureVac-a tvrde da će im odobreni zajam pomoći pri ulaganju u tehnologiju razvoja cjepiva koju baziraju na glasničkoj RNA (mRNA) te izgradnji još jednog, četvrtog proizvodnog pogona u Tübingenu u Njemačkoj. Glasnička RNA je molekula ribonukleinske kiseline koja kodira kemijski nacrt za koji ribosomima nosi informaciju o nizu po kojem će povezati aminokiseline radi proizvodnje jednog određenog proteina.

Tvrtka CureVac je u lipnju od njemačke vlade dobila 300 milijuna eura koji su trebali pomoći u razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Time je Njemačka postala vlasnik 23 posto udjela u tvrtki. Kompanija je u Belgiji i Njemačkoj krenula s prvom fazom kliničkih testiranja inovativnog cjepiva protiv koronavirusa. Prvi rezultati trebali bi biti poznati u rujnu, odnosno listopadu.

Velika istraživanja provode se i u Rusiji iako ih je nedavno britanska vlada optužila za hakerske provale u njihove istraživačke institute. U toj zemlji najavljuju kako postoji mogućnost da će, pokažu li se klinička ispitivanja uspješnima ove godine proizvesti oko 200 milijuna doza cjepiva protiv novog koronavirusa.

Prva faza ispitivanja već je završena, a druga bi trebala biti završena oko 3. kolovoza, priopćio je Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog fonda kojim se financira pronalazak ruskog cjepiva i dodao kako bi se treća i završna faza ispitivanja trebala bi se odvijati na ruskom teritoriju ali i u više drugih zemalja, posebice u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj te Africi. Rusko cjepivo moglo bi dobiti dopuštenje za masovnu proizvodnju u rujnu te se planira proizvesti, u Rusiji i zemljama partnerima, dvjesta milijuna doza.

Poznati urotničar

Optimistične vijesti iz zdravstvenih krugova na raznim mrežnim skupinama osporavaju „dobro upućeni“ zviždači i poklonici teorije zavjere. Posljednja „vijest“ je kako će 97 posto cijepljenih postati – neplodno. Takva se tvrdnja najprije pojavila na Facebooku, a potom i na Twitteru gdje ju je širio poznati urotničar David Icke.

Vijest o „sterilizaciji“ cijepljenih protiv covida-19 najviše se raširila po Africi, javlja portal Faktograf.hr. Znanstvenici su opovrgli tvrdnje kako je cjepivo već napravljeno i sadrži antigene koji uzrokuju sterilitet. Čak se navodi da je cjepivo razvijeno posebno za mušku i za žensku populaciju. Tvrdi se da žensko cjepivo sadrži anti-hCG, antigen koji uzrokuje sterilitet kod žena, dok navodna muška cjepiva koriste anti-GnRH, antigen koji reducira veličinu testisa.

Riječ je o manipulaciji koju je analizirao Australian Associated Press i zaključio kako je riječ o manipulaciji u kojoj se rezultati istraživanja iz 1989. godine prezentiraju kao povezani s cjepivom protiv COVIDA-19.

„Pokupili su nekoliko nepovezanih koncepata kako bi pokušali pojačati argument, sugerirajući da će cjepivo protiv COVIDA-19 ostaviti ljude neplodnima. Jednostavno nema ničeg tu što to podupire”, rekao je za AAP Paul Griffin, profesor zaraznih bolesti i mikrobiologije sa Sveučilišta u Queenslandu.

Demantirane su i informacije kako Bill i Melinda Gates financiraju izradu cjepiva. Tvrdnje da dr. Andrew Preston sa Sveučilišta Bath vodi istraživanje o cjepivu protiv COVIDA-19 te da je primio 28 milijuna funti od Fondacije Bill i Melinda Gates. AAP navodi da se dr. Preston pojavljuje u medijima kao komentator oko razvoja cjepiva protiv COVIDA-19 i ne vodi nijedno istraživanje vezano uz to cjepivo te da nema ni dokaza da je primio navedeni iznos od Fondacije Gates.

Doduše, iznos od 28 milijuna funti može se povezati s financiranjem istraživanja cjepiva protiv hripavca u koje su bile uključene 22 organizacije, među njima i dr. Preston i Sveučilište Bath. Istraživanje su financirali Europska komisija i Europska federacija farmaceutskih industrija s 21 milijun eura te Fondacija Bill i Melinda Gates u iznosu od 7 milijuna eura. Borba za što ranije i efikasnije otkrivanje cjepiva za suzbijanje korona pandemije očito je i borba protiv lažnih, često bizarnih i priglupih tvrdnji teoretičara zavjere, antivaksera i prodavača magle koji u strahu od pošasti vide šansu za ostvarenje svojih interesa.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater