PAZIN U UTROBI SREDNJOVJEKOVNOG KAŠTELA OTKRIVEN DOSAD NEPOZNATI KAMENI ZID

Pronađen vanjski obodni zid feudalčeve rezidencije iz konca 12. stoljeća


Tijekom istraživanja, koja pod vodstvom arheologa Josipa Višnjića provodi Hrvatski restauratorski zavod, u pazinskom je kaštelu otkriven zid koji je pripadao nekom starijem zdanju. U sklopu projekta Kulturspirit u kaštelu Pazin provode se arheološka sondiranja koja su, može se reći očekivano, objelodanila dio do sada nepoznate povijesti utvrde nad Pazinskom jamom.

Novi podaci o pazinskom kaštelu

- Ova su istraživanja zanimljiva sa znanstvenog aspekta jer su dala nove podatke o pazinskom kaštelu, o kojem se unatoč njegovoj velikoj važnosti malo zna, pogotovo o njegovom arhitektonskom razvoju, napominje Višnjić. Arheolozi su ispod podne obloge prostora uz sjeverni zid kaštela, u kojem se svojevremeno nalazio restoran, našli stare strukture, odnosno došli su do novih saznanja o arhitekturi kaštela.

- Pronađen je do sada nepoznati vanjski obodni zid feudalčeve rezidencije. Onoga što danas zovemo kaštelom. To je zapravo jedna od faza arhitektonskog razvoja utvrde, kaže Višnjić. Prema njegovom mišljenju radi se najvjerojatnije o zidu iz 13. stoljeća, koji je kasnije porušen da bi se na njegovom mjestu, u 16. stoljeću, izgradila mlađa, danas postojeći dio utvrde. Uz to pronađeni su tragovi brončanodobnog naselja koje se nekada nalazilo na ovom prostoru. Radi se o ulomcima keramičkih posuda, sličnim onima koje je Višnjić pronašao 2011. koji dokazuju kako je na ovoj poziciji u prapovijesti funkcioniralo gradinsko naselje. Kasnije u ranom srednjem vijeku ovdje se razvilo nešto što se naziva kastrumom, a to je prema Višnjiću moglo biti nekakvo utvrđeno naseljem iz kojeg se razvila utvrda. Do sada nepoznati zid proteže se u smjeru istok zapad, a njegovi su ostaci na pojedinim mjestima visoki oko jednog metra, a drugim tek desetak centimetara.

Ulaz preko pokretnih mostova

Budući da su to samo sonde radi prikupljanja informacija za daljnje projekte, arheolozi će predložiti da se ovaj nalaz prezentira, ali konačna odluka ovisi o projektantima i tehničkim potrebama projekta Kulturspirit. Naime, u pod ovog dijela kaštela uvest će se puno novih instalacija, a prioritetno je očuvanje vidljivih struktura. Stoga će se obodni zid kaštela iz 13. stoljeća, propisno zaštićen geotekstilom, ponovo pod zemlju.

Krilo kaštela u kojem je otkriven zid izgrađeno je u 16. stoljeću kada je kaštelu dograđeno pojačanje na istočnom pročelju, a po nalogu cara Friedricha III. porušeno je nekoliko kuća podignutih preblizu utvrdi. Istodobno je oko četverokutne kule podignut polukružni obrambeni zid. Naime, u austrijsko-mletačkom ratu 1508.-1516. kaštel je pretrpio znatna oštećenja, pa Austrijska državna komisija 19. lipnja 1534. izvješćuje o ruševnom stanju utvrde, predloživši da se na mjestu zidina i zgrada koje se na njih oslanjaju izgrade novi fortifikacijski objekti. Projekt obnove financijski je potpomogao i sam nadvojvoda i kralj Ferdinand I. Pod nadzorom majstora Martina iz Lugana od 1537. do 1548. građeno je zapadno, a potom i sjeverno krilo s velikom polukružnom kulom. Na nju su nadovezani visoki bedemi s natkrivenom ophodnom galerijom i mašikulama, otvorima na vrhu zidina za gađanje neprijatelja. Zidine s prsobranima i puškarnicama koje su okruživale cijeli sjeverozapadni dio grada spojene su s kulom štiteći tako, u njenom podnožju, jedini ulaz u utvrđeno naselje. U taj se kaštel ulazilo preko pokretnih mostova, a jednog od njih, pred ulazom u utvrdu, otkrili su 2012. arheolozi Josip Višnjič i Siniša Pamić, koji sudjeluje i u ovom istraživanju.

Temelji kaštela iz 9. stoljeća

Smirivanjem prilika uz austrijsko-mletačku granicu nakon Uskočkog rata 1615.-1618., koncem 17. stoljeća porušene su gradske zidine. Kasnije su njegovi vlasnici, grofove Montecuccoli, u prvoj polovici 19. stoljeća staru četverokutnu kulu dali sniziti na razinu krovišta istočnoga krila. A da bi olakšali pristup kaštelu, zazidali su prolaz kroz poluokruglu kulu, skinuli pokretne mostove i zatrpali rov. Na sjeveroistoku su podigli nasip kojim i danas vodi ulica u prema Buraju.

Temelji kaštela u Pazinu postavljeni su davno, najvjerojatnije početkom 9. stoljeća kada Istra dolazi pod franačku vlast, a hrid nad Pazinskom jamom bila je idealan položaj za utvrdu koju su Franci podigli na mjestu stare, pretpovijesne gradine. Robusna četvrtasta kula i najvjerojatnije dvokatna zgrada tvorile su onaj "Castrum Pisinum" kojeg je car Oton I. sredinom 10. stoljeća darovao porečkom biskupu, a njegovo darovanje 2. lipnja 983. u Veroni potvrdio car Oton II. Početkom 12. stoljeća upravu nad Pazinskom grofovijom preuzimaju grofovi Gorički stalno nastanivši u Kaštelu kapetane koji upravljaju njihovim imanjima u Istri. U tom se razdoblju oko Kaštela razvija malo naselje čiji se gabariti još mogu iščitati u elipsastoj ulici koja se pruža oko sklopa zgrada u sjevernom podnožju utvrde. Stara tvrđava Goričkih 1407. prelazi u ruke Reinprechta od Walseea koji u nju smješta svog kapetana i proširuje zdanje, koje u 16. stoljeću velikim graditeljskim zahvatom poprima današnji izgled. Budući da Višnjić otkriveni zid datira u 13. stoljeće, najvjerojatnije se radi o zidu kaštela kojeg izgradili ili obnovili grofovi Gorički, koji su Pazinskom grofovijom vladali od 1191. ili 1194. do 1374. godine, kada Pazin prelazi u ruke Habsburgovaca. (Zapisao i snimio Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini