Tijekom dvije godine prikupljeno je i analizirano više od 200 uzoraka vina (istarske malvazije, pošipa, škrleta, graševine, terana i drugih) i 100 uzoraka maslinovog ulja (istarske bjelice, buže, rosinjole, oblice, lastovke i drugih) iz Istre, Dalmacije i kontinentalne Hrvatske

Vina i maslinova ulja od hrvatskih sorti imaju svoje posebnosti i različitosti, što može biti snažan adut na tržištu. Upravo je to bio jedan od glavnih ciljeva projekta "Razjašnjavanje sortne tipičnosti vina i maslinovih ulja od hrvatskih domaćih sorti - Typicro" koji je uz sufinanciranje Hrvatske zaklade za znanost, pokrenuo porečki Institut za poljoprivredu i turizam. Voditelj projekta je Igor Lukić s Instituta.

- Ono što nismo znali, a željeli smo saznati jest po čemu su vina i maslinova ulja od domaćih sorti tipična? Koja je kemijska osnova njihove senzorne tipičnosti? Koji su ključni senzorno aktivni spojevi (fenoli i arome) i koje su njihove količine i omjeri? Koja je razlika između tipičnih vina i ulja od domaćih, introduciranih i svjetskih sorti? Kako istaknuti i očuvati sortnu tipičnost i može li se sortna tipičnost može prepoznati kušanjem? To smo istraživali zbog osnaživanja sortnog/geografskog/nacionalnog identiteta naših vina i maslinovih ulja, zbog posebnosti, različitost i raznolikosti koji mogu biti adut na tržištu, zatim zbog iskoristivosti rezultata u marketinške svrhe, a sve to može biti podloga za nove smjernice u tehnologiji proizvodnje u svrhu upravljanja kvalitetom i/ili sortnom tipičnosti, rekao je Lukić.

Naglasio je da su rezultati istraživanja jasno definirali i opisali tipični okus i miris vina i maslinovih ulja od domaćih hrvatskih sorti. Definiran je potom njihov tipičan kemijski sastav, te tipične senzorne karakteristike povezane s određenim kemijskim spojevima potencijalnim nositeljima tipičnosti. Lukić je naveo da su utvrđeni biljezi sortnog podrijetla, identificirani pojedini tehnološki postupci za isticanje i očuvanje sortne tipičnosti te je poznat i stupanj prepoznatljivosti tipičnih senzornih svojstava.

Fenoli kao markeri sortnog podrijetla

Karolina Brkić Bubola govorila je o tipičnim senzornim karakteristikama sortnih djevičanskih maslinovih ulja i tehnološkim postupcima za isticanje i očuvanje sortne tipičnosti. Istaknula je da svojim istraživanjima žele pomoći i biti na usluzi proizvođačima, dodavši da bi trebali težiti što kvalitetnijoj proizvodnji, uz očuvanje posebnosti pojedine sorte. Tema inženjerke Marine Lukić bili su fenoli kao markeri sortnog podrijetla hrvatskih djevičanskih maslinovih ulja.

Prezentacija je okupila uzgajivače, proizvođače, trgovce, nositelje turističke ponude u sektoru maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, kao i svim ostalim poznavateljima i ljubiteljima maslinovog ulja. Isto tako, radionica je bila namijenjena studentima, stručnjacima i znanstvenicima u poljima poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, kemije i slično. Ovo javno predstavljanje bilo je uglavnom posvećeno dijelu istraživanja vezano uz maslinovo ulje. Detaljnije predstavljanje rezultata istraživanja sortnih vina bit će organizirano naknadno u sklopu posebne radionice.

Još javnih prezentacija

Projekt Typicro trajao je tri godine, od 1. srpnja 2015. pa do sada. Njegova vrijednost je 682.000 kuna, koji su financirali Institut za poljoprivredu i turizam i Hrvatska zaklada za znanost. U timu istraživača bilo je 13 znanstvenika s porečkog Instituta, Medicinskog fakulteta u Rijeci, zatim Fundacije Edmund Mach iz talijanskog grada San Michele all'Adige, te splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Tijekom dvije godine prikupljeno je i analizirano više od 200 uzoraka vina (istarske malvazije, pošipa, škrleta, graševine, terana i drugih) i 100 uzoraka maslinovog ulja (istarske bjelice, buže, rosinjole, oblice, lastovke i drugih) iz Istre, Dalmacije i kontinentalne Hrvatske. Rezultati su već predstavljeni i u inozemstvu, a objavljeno je već i nekoliko znanstvenih radova. Uslijedit će još javnih prezentacija zbog značaja rezultata istraživanja. (T. K.)

Povezane vijesti

• INFO-DAN PROJEKTA INHERIT U INSTITUTU ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM Potrebno je donijeti mjere i kreirati politiku održivog turizma
• INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM U NOVOM REŽIMU RADA Kemijske analize vina i dalje se obavljaju, ali BEZ FIZIČKOG KONTAKTA
• Centar za invazivne vrste: Živite u Istri i u vašoj blizini postoji neko najstarije, najljepše, najveće, najčudnovatije ili najzanimljivije stablo? "JAVITE NAM SE"