U slavenskim jezicima lipanj je dobio ime po stablu lipi koje u tom mjesecu cvate. U nekim našim krajevima šesti mjesec u godini naziva se ivanščak, duhovščak, klasen, rožencvet, petrovski.

Latinsko ime potječe od Junone (Iunius), Jupiterove žene, rimske božice braka, majčinstva i plodnosti. U rimskom kalendaru bio je to četvrti mjesec. U Istri je lipanj najčešće pomajić (pomajč, pomaj, pumajić i sl.), dakle mjesec koji dolazi iza maja (svibnja), odnosno juni (jun, žunj i sl.). Lipanj je vrijeme cvijeća, ruža, ali i trešanja, koje spadaju u obitelj ruža.

Književnik i pjesnik Daniel Načinović, rođen u Labinu, čija je majka bila rodom iz Sutivanca, napisao je pjesmu "Pomajić u Sutivancu":

"Na stolù čerišnje, bele i rumene.

Dok san spâ segutra nona ih je brala.

Rumene i bele.

Znan, u zaprežiću da ih je donesla

tamo do kasele

i tu napotiho u terinu stresla..."

Lipanj je prijelomni mjesec između dvaju najljepših godišnjih doba, proljeća i ljeta. Kao takvog obilježava ga promjenljivo vrijeme pa je iskusni metereolog Milan Sijerković za lipanj rekao da je "nestabilna prethodnica ljeta". Rekao je i da su darovi lipanjskog vremena za poljodjelce najčešće mnogo vrjedniji od šteta što ih njegove nepodopštine mogu prouzročiti.

Nešto drugačije, ali isto tako lirično, iznosi zapisivač narodnog blaga Imotske krajine fra Silvestar Kutleša: "Lipanj je prozvan jer je lip. Sunce grije, vitrine nema, kišice su ritke, vrime se ustalilo, čovika težaka sve na radu zove".

Prvi dan ljeta počinje 21. lipnja, kada je svijetli dio dana najduži. Na sjevernoj polutci Zemljine hemisfere, rujanski ili jesenski ekvinocij označava kraj ljeta i početak jeseni. Nakon jesenskog ekvinocija, Sjeverni pol počinje se naginjati od Sunca, čime počinje sezona dužih noći i kraćih dana.

Brojne istarske župe u lipnju slave svoje patrone, nebeske zaštitnike. Blagdan Presvetog Trojstva, 12. lipnja, slave četiri župe: Brest (župa osnovana 1902.), Čepić, Sv. Nedjelja Labinska (župa osnovana 1632. odvajanjem od Labina; župna crkva podignuta 1897. na mjestu ranije; do 13. st. ovdje je postojala benediktinska opatija) i Račice. Istoga dana u Šišanu slave sv. Feliksa i Fortunata (crkva bogata inventarom sagrađena 1528. na mjestu ranije gdje je vjerojatno postojao rimski hram; Šišan ima i crkvicu Svete Trojice, sagrađena 1450.; jedinstvena je sedmerokutna romanička crkva Presvetog Trojstva u Rovinju sa sedam niša i kupolom, sagrađena u 12. st.).

Dan poslije, 13. lipnja, Puljani slave sv. Antuna Padovanskog, sveca svega svijeta, koji je preminuo 1231. godine u selu Arcelli nedaleko od Padove, a rođen je 1195. godine kao Fernando Martins de Bulhoes u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Samo ova pulska župa, osnovana 1939. (crkva sagrađena 1931.), za svoga patrona ima popularnog sveca, ali zato sv. Ante u Istri ima brojne crkve njemu posvećene: Kras Gornji (Oprtalj), Mali Maj (Poreč), Premantura (groblje), Marija na Krasu (groblje), Vrsar, Buje (groblje), Gračišće, Kašćerga (Brdo Padova), Labin, Marčana, Medulin, Motovun (ranije Sv. Ciprijana).

Svog patrona Sv. Vida, Modesta i Krescencije, 15. lipnja, slave vjernici u Gračišću i Grožnjanu, a u Višnjanu, 17. lipnja, sv. Kvirina i Julita. (U porečkoj i pulskoj biskupiji još samo jedna župa ima tri patrona, ona u Lanišću - sv. Kancija, Kancijana i Kancijanite).

Blagdan rođenja Ivana Krstitelja, 24. lipnja, slavi čak sedam župa: Dajla (trobrodna crkva sa svetištem iznad kojeg je kupola, građena od 1763. do 1903.), Kaldir (župa osnovana 1550., ukinuta 1840. i proglašena motovunskom kapelanijom, ponovno proglašena župom 1940.), Krbune (župa se spominje 1653., a krbunski župnici gotovo su redovito bili generalni vikari pićanskih biskupa), Labinci (crkva sagrađena 1736., dograđena i obogaćena inventarom iz samostanske crkve Sv. Mihovila pod Zemljom; samostan djelovao od 9. st. do 1529.), Sušnjevica (ranije je župna crkva bila posvećena papi sv. Silvestru), Sv. Ivan od Šterne, Pula (franjevci konventualci, Medulinska ulica: tu je postojala crkva Sv. Felicite koju su u 12. st. preuzeli templari i posvetili je Ivanu Krstitelju, potom ju je preuzeo viteški red iz Rodosa, te konačno Maltežani do 1814.).

Sv. Ivana i Pavla proslavit će 26. lipnja župljani istoimene župe kod Pazina (u kojoj je rođen mons. Ivan Zgrablić, novoimenovani zadarski nadbiskup koadjutor), te župljani Šumbera i Žbandaja. Istoga dana, 26. lipnja, blagdan Gospe od Mora proslavit će Puljani u velebnoj Mornaričkoj crkvi, koja je posvećena 1898. godine u nazočnosti cara Franje Josipa. Posebnom je čini vanjski izgled s uzdužnim redovima od bijelog brijunskog kamena i rumenog mramora iz Oprtlja i Brtonigle. Njezini mozaici podsjećaju na porečku Eufrazijanu. Pred portalom Gospe od Mora pozornost privlače stupovi svezani u mornarski, Samsonov čvor.

Uz pulsku crkvu Gospe od Mora, još je jedna crkva posvećena Gospi od Mora, ona u Vrsaru. Građena je od 4. do 6. st. kao prvokršćanska crkva, obnavljana je i pregrađivana od 8. do 12. stoljeća, nakon avarsko-slavenskih pustošenja. U doba romanike sjeverno od prvokršćanskoga zdanja podignuta je trobrodna bazilika Sv. Marije, obnovljena 1921. i 1969. godine. U 12. st. bila je u vlasništvu karmelićana, tu je bila benediktinska opatija, a od 1631. do 1660. godine franjevci opservanti. Crkva je djelo domaćih pučkih graditelja. Crkva Gospe od Mora (Navještenja Blažene Djevice Marije) u vrsarskome pristaništu u izvorima se spominje i kao Marijina bazilika. Oko crkve nalazilo se groblje.

Apostole Petra i Pavla proslavit će 29. lipnja župljani u osam župa: Gologorica, Kostanjica, Kringa, Kršete, Marčana, Pula (sv. Pavao), Sv. Petar u Šumi i Vranja (crkva nadograđena 1832. na onu iz 15. st. od koje potječu freske iz 1470. i glagoljski grafiti iz 15./17. st.). Crkvu u Sv. Petru u Šumi počeo je graditi u 17. st. u baroknom slogu Supetarac, pavlin Šimun Bratulić (oko 1550. - 1611.), koji je 1603. godine imenovan zagrebačkim biskupom. Crkva je bila pavlinska do 1783., kada je ukinut pavlinski red pa je postala župnom, a pavlini su se ovdje vratili 1993. godine nakon 210 godina izbivanja.

Spomendani i blagdani

3. lipnja: Svjetski dan svjesnosti o oštećenima od cjepiva;

5. lipnja: Svjetski dan zaštite okoliša;

8. lipnja: Svjetski dan oceana; Dan sive vrpce – Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu;

9. lipnja: Međunarodni dan arhiva;

12. lipnja: Svjetski dan protiv dječjeg rada;

14. lipnja: Svjetski dan darivatelja krvi;

21. lipnja: Svjetski dan glazbe;

22. lipnja: Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj;

25. lipnja: Dan neovisnosti u Hrvatskoj

Duhovi (Pedesetnica, Pentekost), rođendan Katoličke crkve - 5. lipnja; Sv. Josip, zaštitnik Hrvatske - 10. lipnja; Presveto Trojstvo - 12. lipnja; Antun Padovanski - 13. lipnja * Tijelovo - 16. lipnja; rođenje Ivana Krstitelja - 24. lipnja i Petar i Pavao apostoli - 29. lipnja.

Povezane vijesti

• 145. obljetnica otvaranja željezničke pruge Kanfanar-Rovinj: KROZ ISTRU PO NOVOJ ŽELJEZNIČKOG PRUZI PROJURIO PRVI PAROVOZNI VLAK
• Giovanni Domenico Stratico, biskup Novigrada i Hvara: Dostojan Casanovin prijatelj POSTAO UZORNIM BISKUPOM
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Tri puta manje radnika u brodogradnji obavlja isti posao kao i tri puta više prije rata!