Predloženim osmim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Buja predviđa se urbanizacija poljoprivrednog zemljišta površine oko 10.000 četvornih metara koje se nalazi u zaštićenom području za sadnju momjanskog muškata. Konkretno, radi se o prenamjeni po želji inozemnog investitora koji je kupio navedeno poljoprivredno zemljište te na njemu planira turističku namjenu: izgradnju centra turističko-medicinske namjene koji predviđa vile, bazene, restorane, hotel i apartmane. Naravno, nakon što se urbanizira. Zbog tog problema žitelji Momjana obratili su se za pomoć na razne adrese pa i Zelenoj Istri.

Momjanski muškat ima oznaku izvornosti

Predmetno - još uvijek poljoprivredno zemljište - graniči s najvećim vinogradom čuvenog momjanskog muškata. Naime, Europska komisija je 2021. godine objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a. Postupak zaštite naziva Muškat momjanski/Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski/Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga "Vino Momilianum", a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.

Zelena Istra, kako kažu u priopćenju kojeg su poslali javnosti, daje podršku lokalnim vinarima te traži da se "poništi Odluka o prijedlogu osmih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Buja u dijelu koji se odnosi na urbanizaciju poljoprivrednog zemljišta koji se nalazi u zaštićenom području za sadnju momjanskog muškata predjela Kluni (10 000 m2) što je od javnog interesa".

Lokalni vinari upozoravaju da predmetno zemljište graniči s najvećim ekološkim vinogradom momjanskog muškata. Izgradnja turističkog kompleksa svakako nije kompatibilna s ekološkom poljoprivredom koja mora zadovoljiti posebne uvjete. Upravo time ovakva odluka u suprotnosti je s Prostornim planom Istarske županije (planom višeg reda).

Jedno se deklarira, drugo provodi u praksi

"Prema članku 52 u korištenju poljoprivrednog zemljišta potrebno je poticati razvitak ekološke poljoprivrede. Prostornim planovima uređenja gradova i općina moraju se posebno valorizirati područja namijenjena isključivo ekološkoj poljoprivredi, nakon izrade studije iz točke 1. članka 183. ovih odredbi - Studija izvodljivosti razvoja ekološke poljoprivrede u Istarskoj županiji!

Prema čl. 154. PPIŽ "Poljoprivredno je zemljište ograničen, neobnovljiv ili teško obnovljiv resurs, temelj svake poljoprivredne proizvodnje, odnosno proizvodnje hrane i stoga treba posebnu zaštitu". Osim toga "vrijedna obradiva tla obuhvaćaju površine poljoprivrednog zemljišta primjerena za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini te su predviđene mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta".

"Smatramo da je neodgovorno da se na tako vrijednom poljoprivrednom području, koje je proglašeno područjem izvrsnosti i koje ima posebne uvjete klime, tla i reljefa, naknadno prenamjenjuje zemljište u građevinsku namjenu za turističke svrhe i to na pojedinačnu inicijativu investitora, a ne na temelju strateških planova Grada Buja. Naime, ovakva odluka u suprotnosti je i s Rezolucijom Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o strategiji 'od polja do stola' za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (2020/2260(INI)). Upravo EU direktive podržavaju očuvanje autohtonih sorti te potiču razvoj lokalnog gospodarstva i poljoprivrede. Europski model promiče višefunkcionalni poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji se sastoji od različitih poljoprivrednih modela i koji se temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, potiču se lokalni lanci opskrbe, dobre i održive poljoprivredne prakse, zaštita zemljišta i vodnih resursa, visoki standardi za dobrobit okoliša i životinja i ruralna područja koja odišu životom diljem EU-a", kažu iz Zelene Istre.

Zašto se urbanizacijom pogoduje investitoru?

Osim toga, dodaju, Europska investicijska banka obvezala se povećati udio svojih financiranja ulaganja za djelovanje na području klime i okolišne održivosti na način da dosegne 50 posto njezinih operacija u 2025. i nakon toga; budući da se to može iskoristiti za provedbu tehnologija kojima se doprinosi održivim praksama i jačanje povezanosti poljoprivrede s kružnim gospodarstvom.

"Dodamo li tome i činjenicu da je upravo ekološki vinograd momjanskog muškata obitelji Markežić dobio spomenuta financijska sredstva Europske investicijske banke te je uvršten u izvještaje Europske investicijske banke (Advisory Hub) kao pozitivan primjer poduzetništva, s pravom se pitamo razmišlja li Grad Buje strateški i održivo u ovom konkretnom slučaju? I za kraj, dodajemo da se turistički sadržaji mogu predviđati u već postojećim građevinskim zonama te treba preispitati mogućnost realizacije projekta na nekoj drugoj lokaciji na već postojećem građevinskom zemljištu, a ne da se investitoru pogoduje naknadnom prenamjenom, a na štetu europski priznate poljoprivredne stogodišnje tradicije", zaključuju u Zelenoj Istri!

Povezane vijesti

• Kina je jako zanimljiva za istarske vinare
• Nakon stabilizacije stijena, počinje sanacija visoke kule
• Vinistra podržala vlasnike vinarije Kabola u borbi protiv izgradnje kompleksa UZ VINOGRADE ZAŠTIĆENOG MUŠKATA MOMJANSKOG