Snimio: Davor ŠIŠOVIĆ
Pazinska Udruga antifašista obilježila je u jednome danu dva takva tragična događaja: pogibiju 62 mještana iz više sela Pazinskog polja 6. i 7. listopada 1943., te nacistički napad na Pazin 4. listopada iste godine
Diljem Istre ovih se dana prigodnim komemoracijama, polaganjem vijenaca i odavanjem počasti žrtvama, obilježavaju tragični jesenji događaji iz 1943. godine, iz vremena Rommelove ofenzive koja je početkom listopada poharala mnoga sela i odnijela mnoge živote na pravcu od Ćićarije preko središnje Istre do Pule. Pazinska Udruga antifašista obilježila je u jednome danu dva takva tragična događaja: pogibiju 62 mještana iz više sela Pazinskog polja 6. i 7. listopada 1943., te nacistički napad na Pazin 4. listopada iste godine.
Čak 62 žrtve iz Zabrežana
U Zabrežanima, u tihom dolcu ispod crkve Sv. Ivana i Pavla, pokopane su 62 žrtve Rommelove ofenzive iz obližnjih sela Pariži, Drndići, Gajmovići, Zgrablići, Kašćergani, Šajini i Zabrežani, a na spomeniku postavljenom poslije rata njihovim su imenima dodana i imena osmorice mještana ovog kraja koji su poginuli na raznim ratištima u partizanskim jedinicama. Komemoraciju u dolcu pokraj Zabrežana tradicionalno organiziraju pazinski antifašisti u suradnji s Mjesnim odborom i župom Sv. Ivana i Pavla, pa je na tragične događaje u prigodnoj besjedi podsjetio potpredsjednik Vijeća Mjesnog odbora Zabrežani Elvis Maretić.
Tih listopadskih dana, njemačka vojska je nakon kapitulacije Italije i Pazinskih odluka o pripojenju Istre Hrvatskoj i Jugoslaviji započela osvajanje Istre. Na području Zabrežana i okolice njemački su vojnici pokupili sve muškarce starije od 15 godina, poveli ih prema crkvici Sv. Ivana i Pavla, i tu ih poubijali, a neke su likvidirali i na obližnjim livadama. Kad je opasnost minula, mještani su sakupili tijela poginulih i pokopali ih zajedno u dolcu u kome danas stoji spomenik na koji se o svakoj obljetnici ove tragedije polaže vijenac.
- U Rommelovoj ofenzivi na Istru stradalo je 2.500 partizana i građana, u konc-logore smrti odvedeno je 1.300 partizana i ustanika te 6.850 civila, porušeno je i spaljeno preko tisuću stambenih i gospodarskih objekata, među kojima i sva sela na području Zabrežana. Usprkos ovim stravičnim događajima, narod Zabrežana i okolnih sela nije bio pokoleban ni pokoren, dapače postao je još snažniji i energičniji. Ljudi ovog kraja bili su hrvatskog podrijetla i antifašistički opredijeljeni, a mladići iz ovdašnjih sela otišli su u partizane još prije kapitulacije Italije. No, za 62 mještana sahranjena u ovoj grobnici, mučki pokošena okupatorskim rafalima, snovi, želje i nade u slobodu, sretniji i bolji život nisu se ostvarile, podsjetio je Elvis Maretić, a župnik župe Sv. Ivana i Pavla otac Vito Spetić je u spomen ovim žrtvama poveo zajedničku molitvu.
Partizani poginuli na Štranjgi
U Pazinu su pazinski antifašisti istoga dana položili vijenac na spomenik poginulim partizanima na Štranjgi, gdje su se, kako je podsjetio tajnik pazinske Udruge antifašista Viktor Vojsković, vodile teške borbe pri napadu njemačke vojske na Pazin 4. listopada 1943. godine. Nakon što je, braneći Pazin, na tom mjestu izginula cijela četa partizana predvođena komandirom Fabrisom, nacisti su u nasrtaju na Pazin palili kuće, ubijali ljude, i nastavili svoje napredovanje prema jugu, sijući smrt i vatru gdjegod su na tom putu prošli.
- Tužni su to bili dani, zato sjećanje na njih mora biti tradicionalno, jer nas na to obvezuju njihove žrtve, zaključio je Vojsković.