Nije prošlo ni tri mjeseca da smo pisali da je prostor tik do poznatog arheološkog nalazišta Ljubićeve pećine u Marčani devastiran i parceliran, a sada se okolne parcele već prodaju po dobro poznatom modelu usitnjavanja velike poljoprivredne površine za, vjerojatno, ilegalno stanovanje i popratnu devastaciju prirodnih resursa. Tamo je, po riječima mještana, a i sami smo se uvjerili pregledom zemljišnih knjiga, napravljeno oko 70 parcela s očitom namjerom preprodaje i buduće divlje gradnje. Mještani se pribojavaju da će Ljubićeva pećina postati odlagalište otpada budućih vikendaša i da je nitko neće zaštititi.

U jednom dijelu vlasništva pojavljuje se poznati pulski odvjetnik Mijo Čulić, koji nam je tada u kratkom telefonskom razgovoru kategorički demantirao svoju upletenost u slučaj s Ljubićevom jamom. Prije nekoliko dana na jednom poznatom portalu za oglašavanje osvanuo je upravo oglas u kojem su sporne parcele oglašene na prodaju.

"Prodaje se zemljište pogodno za montažnu kuću ili kamp prikolicu. Zemljište je uz Ljubićevu pećinu s pogledom na nju, mjesto je mirno i okruženo prirodom, a opet blizu grada i plaže. Do prve plaže autom 15 minuta, a do Pule 20 minuta. U ponudi još parcela od 400 do 2.000 kvadrata, a za više informacija javite se na kontakt broj", stoji u oglasu kojeg krase fotografije ogromne i arheološki vrijedne pećine.

Međutim, to je područje strogo zaštićeno zakonom i ne može se ni pod razno koristiti za stanovanje. Za mišljenje smo pitali speleologa Andreu Deklića iz Nature Histrica.

Lokacija Ljubićeve pećine i spornih parcela

"Po našim zakonima, sve što je dublje od jednog metra pripada državi. Znači, nije to kao u Americi da nađemo naftu i naša je. Speleološkim objektima u Hrvatskoj upravljaju javne ustanove i od značajnog su interesa za državu, te kao takvi uživaju njenu punu zaštitu. Sve špilje i kaverne su po zakonu zaštićene, te se oko njih ne mogu mijenjati stanišni uvjeti niti odvijati radnje u njima ili nad njima. Problem je što će oni koji kupuju te parcele vjerojatno tamo i stanovati, a to možemo lako pretpostaviti jer se parcele i prodaju za tu namjenu. Naravno, moguće je da počnu kopati septičke jame iznad same Ljubićeve jame, i to je sporno", kaže Deklić.

On kaže da, prema njegovim saznanjima, Ljubićeva jama spada i pod kulturnu baštinu.

"Ona je jako bitno nalazište za Istru i Hrvatsku. Osim Ljubićeve, u blizini se nalazi i Depratova pećina. Znamo kako se odvija parcelacija poljoprivrednog zemljišta i što se događa potom. Generira se smeće i dolazi do nekontroliranog posjećivanja pećina, a tamo se nipošto ne smije ulaziti bez dopuštenja. Nedavno je jedan moj kolega tamo poginuo. Uostalom, vlasnik po zakonu mora nadležnim institucijama dopustiti dolazak i ulazak u jamu", podsjeća Deklić i upozorava na još jednu štetnu pojavu u blizini.

"Odmah do Ljubićeve pećine postoji jedan dolac, i dok su vlasnici čistili parcele sav su otpad bacali u njega i do kraja ga zatrpali. To je veliki problem jer znamo da su nam dolci, kao mikročimbenici, svojevrsni modifikatori klime. Čim ih izravnamo, oni gube svoju svrhu. Kako bilo, definitivno stoji činjenica da su svi speleološki objekti zaštićeni", zaključuje Deklić.

Valja podsjetiti i da se sjeverozapadno od Marčane nalazi se više povezanih pećinskih dvorana koje se spajaju u jedinstvenu cjelinu - Ljubićevu pećinu visine dvadesetak i širine oko petnaest metara. Tamo su kroz vrijeme tijekom istraživanjima pronađeni koštani alati, kremene i različite oblike keramike koje potječu iz mlađeg kamenog doba. Jedan od najznačajnijih pronalaska je jantarni privjesak koji potječe iz brončanog doba. Također, među prapovijesnom keramikom pronađen je i jedan ulomak iz petog stoljeća, pa se smatra da je pećina služila kao sklonište u doba seobe naroda.

Za komentar o ovom potencijalnom devastiranju vrijednog prostora upitali smo načelnika Marčane Predraga Pliška.

"Parcelacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta samo su nastavak devastacije prostora Istre započete još od prije 30-tak godina, no sad su još intenzivnija. Općina Marčana pokušava u začetku takvih parcelacija spriječiti nedopušteno korištenje ovakvih parcela upozoravanjem vlasnika parcela o zabrani gradnje, postavljanja mobilnih kućica ili kampiranja na takvim parcelama. Ono što nakon neposluha slijedi su kaznene prijave Državnom odvjetništvu zbog devastacije prostora", poručuje Pliško i podsjeća da je ovo još jedan dokaz da se ovlasti Državnog inspektorata moraju spustiti na nižu, lokalnu razinu gdje će komunalno redarstvo moći uklanjati bespravne objekte izvan građevinskih područja na teret vlasnika zemljišta.

"Hoće li takvo komunalno redarstvo biti pod ingerencijom općina ili županija, nije toliko bitno, bitna je mogućnost djelovanja bez pravnih smicalica i odugovlačenja. Prodaju parcela ne možemo spriječiti, no osuđujemo usitnjavanje zemljišta izvan građevinskih područja i nemoral prodavatelja vođen željom za lakom zaradom. Naglašavam da takva područja nikad neće biti razmatrana niti predlagana za uključenje u građevinska područja", zaključio je Pliško.

Povezane vijesti

• Pronađeni dijelovi antičke ili kasnoantičke gradske vile?
• Dalekovodi za Medulin "pregazili" parcele
• Napuštena škola u Jadreškima na meti vandala