OVISNOST POLUOTOKA O TURIZMU: U Istri se izdaje dvostruko manje računa nego u isto vrijeme prošle godine! U ostatku Hrvatske pad je "samo" 30 posto

Restriktivne mjere zabrane i ograničenja rada, porast broja nezaposlenih osoba, pad kupovne moći građana, ali i prekomjerna ovisnost o krhkom turističkom sektoru donijeli su niz loših vijesti za gospodarstvo. Jedna od takvih je i itekako osjetan pad potrošnje stanovništva i poduzeća. U Istarskoj se županiji broj fiskaliziranih računa za sve djelatnosti iz sustava fiskalizacije, u razdoblju od 24. veljače do 15. travnja, a u odnosu na isto razdoblje lani, smanjio za 50 posto, dok se iznos računa smanjio za 45 posto. Podaci su to Porezne uprave za Područni ured Pazin koji su analizirani iz sustava fiskalizacije.

Naime, u promatranom razdoblju prošle godine u Istri je izdano 9,5 milijuna računa ukupnog iznosa 655 milijuna kuna.

Sada je, pod utjecajem krize uvjetovane koronavirusom, broj računa upola manji, 4,7 milijuna. Utrošen je 361 milijun kuna.

Uz to što ukazuje na slabljenje gospodarske aktivnosti, manji broj računa i njihova iznosa direktno utječu na punjenje državne blagajne. Poglavito, naravno, na smanjenje proračunskog prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Tako analizom podataka Porezne uprave lako dolazimo do računice da se iz Istre, od PDV-a, u državnu blagajnu slilo otprilike 55 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani.

Na nivou Hrvatske je razlika između ove i prošle godine, što se tiče broja računa i iznosa, puno manja. Za sve djelatnosti u periodu od 24. veljače do 12. travnja 2020., u odnosu na isto razdoblje protekle godine, vidljivo je smanjenje broja računa od 31 posto, dok se iznos računa srozao tek za 16 posto.

Taj nesrazmjer pokazuje i više nego očiglednu ovisnost Istre o turizmu. Naime, velika je razlika u broju izdanih računa i njihova iznosa između Istarske županije i cijele Hrvatske očigledno, među ostalim, usko vezana i uz drastičan pad broja noćenja. Na Poluotoku je ove godine ostvareno 404 tisuća noćenja manje nego u istom razdoblju lani. Točnije, prošle je godine prema podacima eVisitora, u spomenutom dvomjesečnom razdoblju, realizirano 553.477 noćenja, dok je ove ostvareno tek 149.466.

Zatvoreni ugostiteljski objekti i turistički sektor, kojem je donedavno najveći kronični problem bilo pomanjkanje radne snage, zaslužni su za uvrštavanje djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane na najcrnji dio statistike. Ta je grana, može se zaključiti, jedna od najpogođenijih epidemijom. Na to poprilično jasno ukazuju upravo brojke iz Istre. Usporedno s istim razdobljem lani, ove se godine u toj djelatnosti, naime, izdalo 65 posto manje računa. Razlika u njihovom iznosu je još i veća, čak 71 posto. Egzaktnije, broj fiskaliziranih računa u promatranom razdoblju 2019. bio je 2.657.286, a iznosili su 203 milijuna kuna. Ove pak godine imamo 936 tisuća izdanih računa, putem kojih je potrošeno 58 i pol milijuna kuna. U istoj djelatnosti na razini Hrvatske broj računa se smanjio za 54 posto, a iznos za 56 posto.

Ugostiteljstvo i turizam se, dakle, oslanjanju na klimave noge, no danak očigledno plaća i dio trgovine.

Gledajući djelatnost trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, u Istri je broj fiskaliziranih računa od 24. veljače do 15. travnja 2019. godine bio 4,4 milijuna, a njihova je cifra iznosila 340,5 milijuna kuna. Sada pak imamo 2,3 milijuna računa, iznosa 236 i pol milijuna kuna, što znači da se broj računa smanjio za 47, a njihov iznos 31 posto. Istovremeno, na razini države imamo 25 posto manje računa i njihov 11 posto niži iznos.

Ogroman pad potrošnje donekle je, doduše, amortizirao tjedan u kojem se slavio Uskrs, kad građani uobičajeno dućane salijeću češće, nego inače. Naime, gledajući cijelu Hrvatsku Porezna je uprava u tih sedam dana zabilježila blagi porast u broju računa i njihova iznosa u odnosu na tjedan od 30. ožujka do 5. travnja. Tako je broj računa povećan za 18 posto, a iznos za 24 posto. Unatoč tome, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, za blagdane smo utrošili 1,194 milijardi. Lani je, međutim, potrošnja u tom razdoblju u, svim djelatnostima, iznosila 1,4 mlrd. kuna. No s obzirom na to da se taj blagdan 2019. slavio 21. travnja, realno je očekivati da će Porezna uprava iduća dva tjedna zabilježiti još drastičniji pad potrošnje.