Tužni smo što danas u 21. stoljeću moramo gledati žičane ograde, velike portune između Slovenije i Hrvatske, koje je postavila slovenska vlast. Sve to podsjeća na logore u Drugom svjetskom ratu. Mi antifašisti to osuđujemo, a koliko znam osuda dolazi i od slovenskih antifašista, rekao je predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman

U povodu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, peteročlana delegacija predstavnika buzetske Udruge antifašista, buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i Grada Buzeta, položila je cvijeće i zapalila svijeće kod središnjeg spomen obilježja u Centralnom spomen parku u Buzetu. Minutom šutnje odana je počast svima onima koji su dali svoje živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu.

- Danas u posebnim uvjetima i okolnostima zbog pandemije koronavirusa, a da se ne zaboravi, položili smo cvijeće i lampione za poginule u Drugom svjetskom ratu, posebno za poginule Buzećane i Istrijane. Činjenica je da se Dan pobjede 9. svibnja ne slavi slučajno i kao Dan Europe. Na žalost, europska Hrvatska ignorira i prezire sve što je antifašističko, poručio je tom prigodom predsjednik Udruge antifašista Edo Jerman.

Jerman je naglasio kako neće odustati od antifašističkih i ljudskih vrijednosti, kako neće okrenuti glavu kada se krše ljudska prava i neće šutjeti. - Na sve to nas obvezuje sloboda izborena u Drugom svjetskom ratu uz velike žrtve, jer 9. svibanj je datum povijesti, datum kada smo se oslobodili od fašizma i nacizma, i njihovih pomagača. Poznato je da je Buzeština u Drugom svjetskom ratu dala 621 žrtvu, a Istra oko 17.000 žrtva. Slobodu su izvojevali i zajedno se borili Hrvati, Slovenci, Srbi, Talijani i mnogi drugi koji su imali zajednički cilj, a taj cilj je konačno postignut 9. svibnja 1945. godine kada je dočekana sloboda, naglasio je Jerman.

Nećemo zaboraviti pale za slobodu

- Mi antifašisti smo tužni, a tužni smo iz razloga što danas u 21. stoljeću, 75 godina poslije, moramo gledati žičane ograde, velike portune između Slovenije i Hrvatske koje je postavila slovenska vlast. Sve to podsjeća na logore u Drugom svjetskom ratu. Siguran sam da žrtve iz NOR-a kada bi to vidjele, okretale bi se u grobu. Mi antifašisti to osuđujemo, a koliko znam osuda dolazi i od slovenskih antifašista, rekao je Jerman.

Predsjednik antifašističke udruge naglasio je također kako su antifašisti svjesni da nije bilo njihove vojničke pobjede, povijest i sudbina Istre, a i drugih krajeva bila bi posve drugačija. Stoga će njihova zadaća i ubuduće biti očuvanje istine.

- Nikada nećemo zaboraviti obilježavati značajne datume, a posebno nikada nećemo zaboraviti one koji su dali svoje živote za slobodu koju uživamo, naravno bez bodljikave žice i bez "za dom spremni", poručio je Jerman.

U povodu 75. obljetnice od Drugog svjetskog rata predstavnici labinske udruge "Josip Broz Tito" položili su u subotu cvijeće na spomenik palim borcima na labinskom groblju i minutom šutnje odali počast svim žrtvama. Kako je istaknuo predsjednik labinske udruge "Tito" Josip Hrvatin Drugi svjetski rat završio je u Europi prije 75 godina, a nešto kasnije u Jugoslaviji jer su se do 15. svibnja još vodile borbe i do Bleiburga tjerali oni koji su se borili na strani okupatora.

Tri tisuće uništenih ploča NOB-a

- Labinština je, iako mala, dala veliki doprinos u Drugom svjetskom ratu u kojem je s ovoga područja sudjelovalo što izravno u partizanima što neizravno u pokretu oko sedam tisuća ljudi, a više od 1.330 dalo je svoje živote u borbi protiv fašističkog okupatora. Najviše poginulih bilo je u bitki pod Brdo te u selima Kunju i Barbićima čiji su stanovnici likvidirani, a sela zatim spaljena, rekao je Hrvatin koji se osvrnuo i na aktualne događaje u Hrvatskoj.

- Licemjerno je od strane predsjednika Vlade prozivati predsjednika Milanovića koji poštuje Ustav zbog micanja HOS-ove ploče, kad nitko ne spominje onih tri tisuće uništenih ploča i spomenika NOB-a od devedesetih naovamo, od kojih su neki bili umjetnička djela, rekao je Hrvatin okupljenima ispred Spomenika palima za slobodu te istaknuo da nisu sva slova ista, odnosno ona koja nisu trodimenzionalna su naknadno stavljena nakon što su "simpatizeri poraženih" iščupali stara slova što po njemu sigurno nije bilo lako jer su bila ugrađena u beton.

Hrvatin je također podsjetio da je Istra prvi puta 1943. u ovakvim granicama priključena matici zemlji te da, iako je Istra danas podijeljena u tri države, svi narodi žive u suradnji, slozi i toleranciji poštujući jedni druge, a Talijani i Nijemci počeli su kao turisti dolaziti u Istru već deset godina nakon završetka drugog svjetskog rata.

Odana počast žrtvama fašističkog terora

Predsjednik Udruge antifašista Bujštine Edi Andreašić i gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin položili su vijence na spomenik borcima NOB-e i žrtvama fašističkog terora u središtu Buja, čime je u zajedničkoj organizaciji obilježen Dan pobjede, a ujedno i Dan Europe. Nakon minute šutnje kojom je odana počast žrtvama fašističkog terora, Edi Andreašić je naglasio važnost događaja kada je označen kraj fašističke Njemačke, te iskazao žaljenje što se kod nas obilježavanju tog datuma i podsjećanja na te događaje pridaje nedovoljno pažnje. Podsjetio je na podatke koji govore o velikim žrtvama na području Hrvatske, te da je samo u Istri bilo oko 17.000 žrtava fašističkog terora.

Gradonačelnik Vižintin je podsjetio da se Dan pobjede slavi kao spomen na kapitulaciju nacističke Njemačke i pobjede savezničkih snaga, te na potpisivanje povijesne Schumanove deklaracije s idejom o novom obliku političke suradnje u Europi.

- Ne smijemo zaboraviti učinjene zločine i sve stradale u tom najgorem sukobu naše civilizacije u kojem je vladala politika rasnih zakona, masovnih zločina i genocida. Veliki rat je najgore razdoblje u povijesti čovječanstva. Nešto više od sedam desetljeća ne može biti izgovor za zaborav, a još manje za reviziju povijesnih činjenica iz tog razdoblja. Zato se treba podsjećati i na početke novog oblika političke suradnje u Europi koja bi grozote rata između europskih nacija učinila nezamislivim i nemogućim, rekao je Vižintin.

Svoja sjećanja kao 12-godišnjeg dječaka na završetak rata i dolazak pobjedničke vojske u njegovo selo, radost i veselje mještana cijelog područja Slovenskog primorja gdje je odrastao, prenio je Anton Kosmina iz Umaga, donedavni predsjednik Udruge antifašista Bujštine.

Povezane vijesti

• Državni vrh položio vijence i zapalio svijeće na Mirogoju
• Sjećanje na sve koji su obranili domovinu
• Grabar-Kitarović: Žao nam je svakog života - hrvatskog i srpskog