PRIHVATILI SMO POZIV HRVATSKIH ŠUMA

OBILAZAK ŠUMA LABINŠTINE Šume nisu parkovi i ne smiju biti "uredne" onako kako to laici zamišljaju

| Autor: Branko BIOČIĆ

Šumu čini sloj prizemnog rašća, sloj grmlja i sloj drveća, što često ostavlja dojam guste i neprohodne sastojine. Upravo takav dojam, dio javnosti karakterizira kao nešto loše, a baš naprotiv, šuma koja ima sva tri sloja, najstabilnija je šuma i s gledišta bioraznolikosti najbogatija * Pandemija je ostavila traga i na šumarijski godišnji plan

 

Nakon pritužbi čitatelja o pretjeranoj sječi stabala na području Labinštine, što su iz tvrtke Hrvatske šume odmah jasno demantirali, prihvatili smo poziv da im se pridružimo u obilasku tamošnjih državnih šuma kako bi se uvjerili što sve podrazumijeva trajno gospodarenje šumama: od patroliranja, preko protupožarnih promatranja, održavanja šumskih prometnica i protupožarnih prosjeka, do specifičnih poslova u pojedinim odsjecima.

- Radovi koji nas kao tvrtku čine nepopularnim i koji su od javnosti uglavnom prihvaćeni negativno, jesu sječe. No, stalno ističemo da su sve sječe propisane programima gospodarenja, koji su pak doneseni kroz određenu proceduru i uz suglasnost dvaju ministarstava, napominje Christian Gallo rukovoditeljem proizvodnog odjela Uprave šuma podružnice Buzet.

Naglašava da se sve radi sustavno i prema dugoročnim planovima. 

Poželjno je da granjevina trune u šumi 

- Jedine sječe koje ne možemo planirati jesu one koje su posljedica požara ili sušenja. Nazivamo ih slučajni prihodi, a čine ih sušci, vjetroizvale, snjegolomi, ledolomi i bespravna sječa. Upravo je dovršena jedna sječa slučajnog prihoda manjeg opsega na području između Cera i Martinskog, gdje su posječeni sušci pitomog kestena, govori Gallo dok se upravo vozimo prema Ceru gdje se uz cestu nalaze posječena debla pitomog kestena kojeg je napala gljivična bolest rak kestenove kore.

Do kraja godine na području Šumarije Labin u planu je proreda u borovim sastojinama na području mjesta Mali Golji, na površini od 17,1 ha i u količini od 816 prostornih metara. Posjetili smo i male Golje gdje su već označena stabla za sječu.

Više smo puta od građana čuli kritiku da Hrvatske šume nakon sječe ostavljaju granjevinu, pa šume budu "neuredne". Gallo objašnjava taj problem s granjevinom nakon sječe.

- Deblju granjevinu nakon sječa uglavnom prodamo građanstvu za ogrijev, dok tanju granjevinu ostavljamo u šumi na hrpi ili ravnomjerno rasprostrtu na tlu, ovisno o stadiju sastojine. Naime, poželjno je da granjevina trune u šumi i da vraća tlu ono što je stablo u razvoju ugradilo u svoju strukturu. Često ističemo da šume nisu parkovi, te da ne smiju biti "uredne" onako kao laici zamišljaju, jer šumu čini sloj prizemnog rašća, sloj grmlja i sloj drveća, što često ostavlja dojam guste i neprohodne sastojine. Upravo takav dojam, dio javnosti karakterizira kao nešto loše, a baš naprotiv, šuma koja ima sva tri sloja, najstabilnija je šuma i s gledišta bioraznolikosti najbogatija. Iznimno, našim strojem ponekad usitnjavamo granjevinu u neposrednoj blizini turističkih objekata ili uz trase novih šumskih prometnica, kaže Gallo dok promatramo granjevinu na Prohaski u Rapcu iza teniskih terena, iza Girandele te kako stroj usitnjava granjevinu na putu za Munac. 

Šuma između Vozilića i Kršana 

- Radovi Šumarije Labin do kraja tekuće godine u znaku su popunjavanja. Riječ je o sadnji sadnica nakon neravnomjerne prirodne obnove u sastojini ili o zamjeni osušenih, ranije posađenih sadnica, ako je sušenje značajnije brojnosti. Najveći opseg popunjavanja planiran je na opožarenom području u blizini Kršana. Na tom je području u srpnju 2016. godine požarom oštećeno 146 hektara, u posljednje je četiri godine cijela površina sanirana te smo do sada posadili 162.000 sadnica crnog bora i hrasta medunca, kaže upravitelj Šumarije Labin Krunoslav Božičević.

- Ove godine planiramo posaditi 22.000 sadnica na površini od 22 hektara. Ohrabrujuće je da se autohtona vegetacija na opožarenom području mjestimično počela spontano pojavljivati u većoj mjeri, pa očekujemo da će se područje kroz više godina ponovo potpuno zazeleniti, govori nam Božičević za posjete prvoj lokaciji između Vozilića i Kršana.

Druga lokacija na kojoj se planira saditi je Munac, iznad južnog dijela Plominskog zaljeva do koje vodi upravo prokrčeni put od Ripende. Ta je lokacija 2015. godine uspješno pošumljena na površini od 26 hektara s ukupno 65.675 sadnica. Na jednom vrlo malom dijelu površine osušila se većina zasađenih sadnica, koje će sada zamijeniti. Treća lokacija nalazi se uz Potpićan gdje je zimus izvršen dovršni sijek stare hrastove sastojine. 

Borovi se sjeku, a sade hrastovi 

- Ondje se razvio prirodni pomladak cera, dok će se planiranih 6.000 sadnica cera saditi u polipropilenske štitnike na dijelovima površine na kojima nije dostatan postojeći prirodni pomladak. Ukupno planiramo na spomenute tri lokacije posaditi 29.000 sadnica. Sadnjom posao pošumljavanja tek započinje, jer sve posađene sadnice treba prvih godina njegovati, kako bi uspjele prevladati sve negativne čimbenike koji im stoje na putu razvoja, kaže Božičević.

- U neposrednoj blizini Malih Golja u protekle dvije godine uspješno su okončani radovi konverzije borovih sastojina u autohtone sastojine hrasta medunca i cera na dvije površine od 1,75 i 3,83 hektara. Tom prilikom su posječene zrele borove sastojine, na čijem su mjestu zasađene sadnice autohtonog hrasta u polipropilenske štitnike. Na prvoj površini veći broj sadnica već je dosegao visinu od preko jednog metra, kaže Gallo.

Upravo ovih dana očekuju službenu kontrolu izvršenih radova na drugoj površini, jer su za oba zahvata financirani od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 

Nova šumska cesta Ripenda – Standar 

- Pandemija je nažalost ostavila traga i na šumarijski godišnji plan koji je značajno reduciran. Stoga će ove godine gotovo izostati održavanje šumskih cesta i protupožarnih prosjeka. Nasreću, prije kulminacije pandemije, uspjeli smo sagraditi jednu novu šumsku prometnicu Ripenda – Standar u dužini od dva kilometara što je koštalo 303 tisuće kuna, kaže Božičević.

Slijede ljetni mjeseci u kojima su aktivnosti Šumarije usmjerene na protupožarno patroliranje i promatranje.

- Nažalost, na našem području požari nisu rijetki. Čest uzrok požara je udar groma. Nadamo se da će nas ove godine požari zaobići, jer požari su najveće zlo, s najdugotrajnijim posljedicama za šumski ekosustav, zaključili su na kraju našeg putovanja Christian Gallo, rukovoditelj Proizvodnog odjela Uprave šuma podružnice Buzet i Krunoslav Božičević, upravitelj Šumarije Labin.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom