UOČI NAJVEĆE IZLOŽBE VINA U POREČU
NIKOLA BENVENUTI, vinar i predsjednik udruge Vinistra: Lanjska je godina označila povratak istarskih vinara u velikom stilu. Bila je bolja i od onoga što smo optimistički priželjkivali
Cijene repromaterijala, energije, goriva su na ekstremnim razinama i neminovno je da će se tu izgubiti dio zarade. Vina sigurno ne mogu toliko poskupjeti, kao što ni plaće ne mogu toliko rasti koliko je inflacija uzela maha. Nažalost, moglo bi se dogoditi da nam nakon ove godine slijedi period koji neće biti lagan
Nikola Benvenuti (Foto Goran Šebelić / CROPIX
Poreč će za vikend biti centar svijeta za vinoljupce. Sutra počinje, a u nedjelju završava Vinistra, najveća i najstarija regionalna izložba vina. Povod je to da porazgovaramo s predsjednikom istoimene udruge koja organizira sajam, poznatim istarskim vinarom Nikolom Benvenutijem.
- Vinistra se nakon dvije pandemijske godine vraća u Žatiku. Kakav je osjećaj?
- Odličan. Ipak je to naša standardna kuća koja nam pruža sigurnost održavanja manifestacije, ali i savršenu logistiku za ovakav oblik eventa. Lani smo bili na otvorenom prostoru gdje smo, iako je na koncu sve bilo savršeno, ipak ovisili o vremenskoj prognozi. No, to je više bio lifestyle događaj, a u Žatiki je to, uz lifestyle, stručni event, gdje se može i ozbiljnije razgovarati o poslu.
- Ono lani bismo mogli nazvati uspješnim eksperimentom, ali Žatika je ipak nešto drugo, nešto posebno.
- Upravo tako.
- Kad sam već započeo s pandemijom, kakve je posljedice ona pustila na istarske vinare, koliko je pala prodaja? Mogu li se te dvije godine sada nadoknaditi?
- Uvijek je teško nadoknaditi ono što ste izgubili. Međutim, teška godina je bila jedino 2020. Lanjska je godina označila povratak u velikom stilu i u principu je bila bolja od svih očekivanja, čak bolja i od onoga što smo optimistički priželjkivali. Kada su u sezoni mjere popustile, odradilo se jako puno posla i mislim da su istarski vinari generalno bili zadovoljni prodajom.
- Ostaje, dakle, rupa iz 2020.
- Tako je. Ova je godina dobro krenula, a i najave su odlične. Teško je, naravno, bilo što prognozirati, ali ako se nešto tektonski ne poremeti, trebali bismo imati još jednu uspješnu sezonu.
- Iako je pandemija, nadamo se, iza nas, tržište je i dalje, rekao bih, sklisko. Neki će reći da nam slijedi dosad neviđena recesija. Inflacija već sada ponegdje u Europi prelazi 15 posto, cijene divljaju. Kako bi se to moglo odraziti na vinare i vinarsku industriju?
- Ovo što spominjete je definitivno zabrinjavajuće. Cijene repromaterijala, energije, goriva su zaista na ekstremnim razinama i neminovno je da će se tu izgubiti dio zarade. Vina sigurno ne mogu toliko poskupjeti, kao što ni plaće ne mogu toliko rasti koliko je inflacija uzela maha. Nažalost, moglo bi se dogoditi da nam nakon ove godine slijedi period koji neće biti lagan.
- Mislite na 2023.?
- Da, ne vidim neko smirivanje na vidiku. Mislim da će na koncu doći do jače korekcije cijena u svim sektorima jer će u ovakvoj situaciji biti vrlo teško funkcionirati.
- Nikako na zelenu granu - prvo pandemija pa sada inflacija.
- Mi smo navikli na takve stvari, u poljoprivredi smo gdje su uvijek otvorene karte. Sektor smo bez krova nad glavom, prepušteni vremenskim prilikama i neprilikama.
- Hoćete reći da su vinari trda raca?
- Prije bih rekao žilava (smijeh).
- Hajmo na ljepše teme. Kako komentirate ovogodišnje ocjenjivanje na Vinistri? Priličan je broj platinastih i zlatnih medalja, a kriteriji za njihovo osvajanje nikad nisu bili stroži. Reklo bi se da je odlična vinska godina iza nas. Slažete li se?
- Definitivno se slažem. Iza nas je jedna stvarno odlična godina. To je, uostalom, pokazalo i ocjenjivanje svježih vina, a pokazat će se i kasnije kada zrela vina iz berbe 2021. budu počela stizati na tržište. Zapravo možemo reći da su od 2015. naovamo sve berbe bile solidne, nije bilo loših. Zadnja loša berba je bila 2014., koja je zaista bila teška.
- Podsjetite me što se dogodilo te 2014.
- Bila je to jedna izrazito kišna godina. Ne pamti se takva godina u povijesti. Mislim da je tada u srpnju bilo 29 kišnih dana. No, to je ekstrem. Svaka godina ima neke svoje loše i dobre strane, ali nekih velikih ekstrema nakon toga nije bilo. Lanjsku godinu bih pak nazvao školskom. Bile su idealne temperature, padaline su bile ravnomjerno raspoređene, nije bilo nekih velikih sušnih razdoblja i onda jednostavno rezultati moraju biti dobri.
- Lanjska godina, međutim, vinogradarski nije bila nimalo laka. Rane sorte su stradale u neuobičajeno hladnom travnju.
- Ona je bila teška po pitanju proizvodnje, imali smo manje količine vina, pogotovo od ranih sorti. U travnju smo imali snijeg i led pa smo imali određene štete. Rane su sorte stradale po pitanju prinosa, ali to nije utjecalo na kvalitetu. Kvalitativno je godina bila odlična.
- Ove su godine, srećom, izostali kasni mrazovi, ali se suočavamo sa sušom. Koliko ona, pogotovo u proljeće, može štetiti vinogradima?
- Za sada nema štete. Istina je da je zima bila sušna, sada je palo nešto kiše, ali vrlo malo. Pitanje je kako će se stvari dalje odvijati, slijedi li nam period kada će nam se kiša smilovati i natopiti zemlju ili krećemo prema sušnom razdoblju. Ako ne bude kiše, suša će nastupiti vrlo brzo.
- Što u tom slučaju možemo očekivati u vinogradima? Znači li suša da će biti manje prinosa, hoće li grožđe biti bolje ili lošije kvalitete?
- U tom bi slučaju bilo manje prinosa, a i randmani bi bili manji, odnosno bilo bi manje soka u grožđu u odnosu na neke regularne berbe.
- Ali ne bi vam pasalo ni previše kiše.
- Naravno. Loza voli umjerenu klimu, onakvu kakva je obično na našem području.
- Nakratko ću se vratiti na porečku dvoranu. Vinistra iz godine u godinu ruši rekorde, bilo u broju izlagača ili uzoraka koji stižu na ocjenjivanje. Jeste li prerasli Žatiku? Postoji li uopće alternativa za nju ili je nezamjenjiva?
- Mislim da nema potrebe mijenjanja lokacije. Možda možemo malo promijeniti koncept, osuvremeniti ga. Još uvijek imamo štandove i jedini smo u regiji koji radimo sajam na ovaj način.
- Znači li to da biste ukinuli štandove na Vinistri?
- Nismo detaljno razradili novi koncept, vidjet ćemo na koji način bismo sve skupa modernizirali. Ne bi trebalo ni prenagliti u nekim odlukama, ali zašto ne razmišljati o novitetima.
- Pripremajući se za ovaj razgovor, pronašao sam podatak iz 2019. kada je poznati istarski vinar Marijan Arman osvojio šampionsku titulu sa svježom i s odležanom malvazijom. Rijetki su, ako ih uopće ima, koji su to uspjeli ostvariti. Nažalost, Arman nas je ove godine zauvijek napustio.
- Pogodio nas je njegov prerani odlazak, bio je izniman vinar i sjajan kolega. Vinska scena Istre i Hrvatske puno je izgubila. No vjerujemo da će njegova obitelj nastaviti tradiciju proizvodnje vrhunskih vina.
- Prije tri godine udruga Vinistra osnovala je istoimenu firmu. Čime se tvrtka konkretno bavi, od čega ostvaruje prihod?
- Najveći prihod trenutno ostvarujemo od prodaje vina, što na Vinistri, što na drugim sajmovima. Dio prihoda ostvarujemo i u Savičenti, gdje također prodajemo vina naših članova, ali organiziramo i degustacije na tjednoj bazi. Imamo prostor u kaštelu Morosini-Grimani. No, to su tek počeci, ciljevi tvrtke su ipak puno veći. Planiramo raditi komercijalne evente koji uključuju prodaju i promociju vina i izvan granica Hrvatske. Također, želja nam je zastupati naše članove u nabavi repromaterijala.
- Što je s udrugom, ima li u njenom djelovanju kakvih promjena?
- Uspjeli smo uspostaviti novi sustav udruge kako bi bila financijski stabilnija i sada funkcionira kao moderna vinska organizacija po uzoru na slične organizacije u najrazvijenijim vinskim regijama. Osim naših stalnih partnera, većim dijelom financiraju je sami vinari. To je bio prvi korak k osnaživanju udruge. Napomenuo bih i da u zimskom periodu udruga organizira edukacije naših članova-vinara, i to o vinogradarenju - rezidbi, tretiranju loze, gnojidbi, informiranju o nekim novim bolestima u vinogradima. Radimo i edukacije osoblja koje radi u kušaonama direktno s gostima ne bi li i tako unaprijedili vinski turizam u Istri.
- Još koncem 2018. izrađena je Strategija razvoja istarskog vinarstva do 2030. Treba li je osvježiti nakon svega što se u međuvremenu dogodilo ili se ona cijelo vrijeme provodi onako kako je zacrtano?
- Ona se zapravo većim dijelom uspješno provodi i dobar je temelj za daljnji razvoj vinarstva i vinogradarstva u Istri. Naglasak je na unapređenju kvalitete proizvoda, marketingu te vinskom turizmu. Za sada se pokazala kao dobar okvir za ispunjenje naših ciljeva, a svakako ćemo je osvježiti ako se za to ukaže potreba.
- Načuo sam da za iduću godinu pripremate jedan veliki projekt. Možete li mi otkriti barem neke njegove konture?
- Mogu samo otkriti da će projekt imati ogroman značaj za vinski i turistički sektor Istre i Hrvatske. Uskoro ćete doznati više informacija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
