Najljepša pasmina na svijetu
Nedovoljni poticaji za uzgajivače istarskog goveda: ISTARSKI DIVOVI RASTU ZAHVALJUJUĆI LJUBAVI
Uz enormne količine truda potrebno je isto toliko ljubavi, što objašnjava činjenicu da je uzgajivača zaista malo. Imamo puno ograđenog prostora za slobodnu ispašu goveda - štale, nadstrešnice, šterne i vaške. Zbog toga možemo financijski podnijeti njihov uzgoj. Da nije tako troškovi bi se kretali dnevno oko 50 kuna po grlu samo za hranu i vodu, a to ne bismo mogli financirati. Državna potpora iznosi manje od 3.000 kuna godišnje i to samo za rasplodna grla, pojašnjava Ivana Maružin
Priča o Jakovlji počiva upravo na smotri tih istarskih divova. Inicijatori Jakovlje, rođaci Ivan i Anton Meden, smatrali su kako bi tom posebnom atrakcijom mogli prema javnosti uputiti apel o potrebi spašavanja ove plemenite i autohtone pasmine goveda kojoj je već tada prijetilo izumiranje. U Istri se nalazi manje od 30 istarskih volova, a njihov se uzgoj nedovoljno potiče.
Ove godine predstavljen je tematski park o istarskom volu kako bi se još jednom uputila poruka javnosti o značaju njihova očuvanja. Sljedeće će godine, za jubilarnu Jakovlju, kanfanarsko sajmište biti mjesto na kojem će se moći naučiti sve o istarskim volovima.
- Bit će postavljen prikaz rasta istarskog goveda od telca do vola. Posjetitelji će se moći upoznati s alatima i tradicionalnim predmetima. Planiran je ugostiteljski objekt koji bi također bio uređen u tom tonu, pobliže je objasnila ideju tematskog parka Ivana Maružin iz TZ Općine Kanfanar, koja je i sama uzgajivačica istarskog goveda.
Ona ističe kako je edukacija o istarskom govedu općenito vrlo bitna jer danas većina ljudi ne razlikuju što je krava, tele, june, bik ili vol. Često ćemo u restoranima čuti kako se serviraju jela s mesom boškarina, iako je to zapravo jelo od nekog telca, junca ili bika, a malo vjerojatno od samog vola (boškarina) s obzirom na to da volova imamo tek 30-ak u cijeloj Istri.
- Istarsko govedo najčešće nazivamo boškarin iako to nikako nije naziv za ovu pasminu, već je Boškarin samo ime za vola. Istarsko govedo je točan termin za cijelu populaciju u što ulaze telci (životinje do 6 mjeseci starosti), junci i junice (životinje od oko 6 mjeseci starosti pa do 1 - 1,5 godine – do postizanja spolne zrelosti), krave (spolno zrele ženske jedinke), bikovi (rasplodna muška grla) i na kraju lanca – volovi, pobliže je objasnila Ivana Maružin.
Kada govorimo o volovima, misli se na kastrirane bikove, nerasplodna grla. Nekad ih se kastriralo u dobi od četiri do pet godina, jer bi tada postajali opasni za uzgoj, teški za kontrolu. Njihovom kastracijom u potpunosti im se mijenja izgled i narav.
- Od crnog i zaštitnički nastrojenog bika, nakon kastracije ta životinja, sada vol, mijenja boju dlake u suru, odnosno svijetlo-sivu, ali mijenja i ćud. Više nema spolnog nagona te postaje iznimno poslušna i mirna. Upravo su se zbog toga volovi najviše koristili za rad u polju, jer su bili veliki i snažni, a s druge strane i pitomi, krotki i poslušni, navodi Maružin.
Boškarin je, dakle, samo jedno od imena koje se davalo volovima, a dolazi od riječi boška, jer je šuma bila prirodno obitavalište i mjesto ispaše za te životinje.
- Osim Boškarin, što je ime koje se u pravilu davalo samo najboljem i najposlušnijem volu, davala su im se i druga imena koja su odražavala karakter životinje. Savin ili Galjardo označavali su pomalo nestašne volove, pa čak i lukave, dok je Moro ime za vola čije je boja tamnija, prema crnoj. Tu su još i Bakin, Saražin, Kaparin i drugi, govori Maružin kojoj je istarsko govedo dio obitelji, kako kaže, otkad zna za sebe, a tradiciju njihova uzgoja nastavlja sa svojim stricem. Nažalost, kada je njihov Boškarin ušao u 19. godinu života, sve se teže kretao i bližio mu se kraj, pa su bili prisiljeni svog miljenika prodati, i tako u stadu više nemaju vola.
- Iako je nakon smrti moga oca stado poprilično smanjeno, i to od gotovo 50 grla na njih desetak, stric i ja nastavili smo se baviti uzgojem ovih plemenitih životinja koliko su nam mogućnosti i druge obaveze dopuštale, jer smo zaraženi ljubavlju prema toj pasmini, izjavila je Maružin.
Uz enormne količine truda potrebno je isto toliko ljubavi, što objašnjava činjenicu kako je uzgajivača zaista malo, a sve zbog nedovoljne ili pak nikakve zarade, uz vrlo puno rada. Pred uzgajivače se postavlja jako puno obaveza, pravila, ograničenja, a i sankcija ako se nečega ne pridržavaju, dok s druge strane ne postoji efikasan i "pristojan" sustav poticanja.
- Mi imamo sreću da imamo puno ograđenog prostora za slobodnu ispašu goveda i sve druge uvjete potrebne za uzgoj – od štala i nadstrešnica u tom ograđenom prostoru do šterni koje sakupljaju kišnicu i vaški iz kojih govedo pije. To nam bitno olakšava brigu o životinjama i zbog toga i možemo financijski podnijeti njihov uzgoj. Da situacija nije takva, troškovi bi se kretali dnevno oko 50 kuna po grlu samo za hranu i vodu, a tada to ne bismo mogli financirati. Uzgajivači potporu dobivaju od države, ali je ona nedovoljna jer iznosi manje od 3.000 kuna godišnje. Te se potpore mogu dobiti isključivo za rasplodna grla goveda, odnosno krave i bikove, dok za telad, junad i volove nema potpora. Za istarskog vola ona se jedino još može ostvariti ako se sudjeluje na nekoj od smotri, kao što je ona u Kanfanaru. Za sudjelovanje na smotrama potpore za uzgajivače osiguravaju Istarska županija i Općina Kanfanar, ističe Maružin.
Iz Kanfanara u Gudovac
Spomenimo i kako pobjednički vol, najčešće iz kategorije ljepote, koji je ove godine bio šestogodišnji vol Emila Rojnića, već tradicionalno u rujnu odlazi u Gudovac kraj Bjelovara na Jesenski međunarodni bjelovarski sajam. Riječ je o državnoj izložbi autohtonih hrvatskih pasmina na kojoj se predstavljaju najljepša grla. Istarsko govedo predstavljaju vol koji pobjedi na smotri u Kanfanaru te rasplodna grla koja pobjede na smotri rasplodnih grla istarskog goveda u Višnjanu.
- Nažalost, ova smotra ništa ne znači uzgajivačima u financijskom smislu, ali svakako podiže ponos vlasnika prema svojoj životinji, a i svih nas prema ovoj našoj zaštićenoj pasmini koju se opravdano smatra jednom od najljepših pasmina goveda na svijetu, zaključila je Maružin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
