Županijska pročelnica za turizam
NADA PRODAN MRAKOVIĆ: Istarski turizam do 2025. godine računa na tri milijarde eura novih investicija
Glavni su ciljevi razvoja turizma Istre, prema Master planu 2015.-2025., ostvariti 2,5-3 milijarde eura novih investicija u turizmu, podići udio hotela na 30 posto u smještajnoj strukturi, podići zauzetost kreveta na 30 posto, a hotelskih iznad 50 posto te doseći minimalno sto eura prosječne potrošnje po noćenju, kaže Prodan Mraković
Prema e-Visitoru, fizički pokazatelji potvrđuju jako dobre rezultate u deset mjeseci ove godine. S ostvarenih 4,52 milijuna turističkih dolazaka, Istra je do konca listopada imala 150.000 dolazaka više nego lani, što je godišnji rast od tri posto. Po broju noćenja, kojih je registrirano 28,4 milijuna, to je 250.000 noćenja ili jedan posto više nego prošle rekordne godine. Prvih šest mjeseci 2019. pamtit će se po daleko najboljem rezultatu u povijesti turizma u Istri. Realizirano je 1,6 milijuna dolazaka (+3) te 7,6 milijuna noćenja (+2), odnosno 160.000 noćenja više. Travanj je donio daleko najbolji rezultat do sada, s 276.000 dolazaka (+10) i 965.000 noćenja (+17), baš kao i lipanj koji broji 815.000 dolazaka (+18) i 4,6 milijuna noćenja (+15).
Pred i posezona jačaju
- To potvrđuje da predsezona jača, da Istra ima motive dolaska u tom periodu, kao i u posezoni, te da na tome moramo inzistirati ukoliko želimo održivo razvijati turizam i rasteretiti špicu sezone. I prema Master planu turizma Istre 2015.-2025. opredijelili smo se za podizanje kvalitete turističkih proizvoda, ciljamo na segment više srednje i više kategorije potrošača, želimo podignuti dnevnu potrošnju turista, a za sve to moramo imati kvalitetnu ponudu baziranu na održivom razvoju, autentičnosti, kulturi i tradiciji, naglašavanju regionalnog iskustva i doživljaja kroz kulturu, gastronomiju, događanja i festivale, mini kongrese, aktivan odmor… Naša regija je praktična i kompaktna: plaže, unutrašnjost, srednjovjekovni gradići na brdima, događaji, aktivni turizam, sve je dostupno u 30-ak minuta, a upravo je to ono što današnji suvremeni turist traži - raznovrsnost sadržaja i doživljaja na malom očuvanom području, i to trebamo znati valorizirati, kaže Nada Prodan Mraković, županijska pročelnica za turizam, ocjenjujući turističku godinu na izmaku.
Ove godine u Istri su otvoreni brojni novi sadržaji, među kojima pročelnica izdvaja Multimedijalni centar za posjetitelje u Barbanu, Kuću tradicijske gastronomije DeguStazione u Taru, Eko muzej Vlaški puti u Šušnjevici, Multimedijalni virtualni centar Vaga u Vodnjanu, Centar za posjetitelje Arsia u Raši, Adrenalin park u Kringi i druge nove atrakcije. Primjetan je i porast broja manifestacija, posebice u špici sezone. Prema portalu istra.hr, lani ih je bilo 1.561, a ove godine 1.828, što je 17 posto više. Prošle godine u pred i posezoni (listopad, ožujak-svibanj) zabilježeno je 337 manifestacija, gotovo isto kao i ove godine (334), dok je izvan sezone (studeni-veljača) njihov broj pao za 15 posto (lani 128, ove godine 109).
Najveći problem ipak je nedostatak radne snage, s obzirom na kontinuiran odljev radno aktivnog stanovništva u inozemstvo, što posebno osjećaju veliki hotelijeri. Vlada je intervenirala povećanjem broja radnih dozvola za strance na 15.000, a hotelijeri su se dodatno angažirali na stranim tržištima rada, u Srbiji, BiH i drugdje. Županijska pročelnica jedno od rješenja ovog problema vidi u poreznom rasterećenju poslodavaca.
Zadržavanje radnika
- To bi omogućilo porast plaća i zadržavanje radnika. Radna snaga je jedan od najvećih izazova hrvatskog pa tako i istarskog turizma, čemu valja pridodati i ostale strukturne probleme: nepovoljna zakonska, fiskalna i parafiskalna regulativa u nekim segmentima turizma, vrlo složena, komplicirana birokracija i zakonska regulativa ugostiteljsko-turističkog sektora; previsoka, nekonkurentna međustopa PDV-a u turizmu od 25 i 13 posto za usluge smještaja; nekonzistentnost države u privlačenju inozemnog kapitala, poglavito greenfield i brownfield ulaganja; formalno obrazovanje turističkih i ugostiteljskih kadrova nije prilagođeno svjetskim trendovima i stvarnim potrebama gospodarstva, ističe Prodan Mraković. Pozitivnim ocjenjuje najavu da će se od 1. siječnja 2020. sniziti PDV za pripremu i posluživanje jela u ugostiteljstvu, što bi se moglo preliti u investicije i trošak rada, povećavajući konkurentnost hrvatskog turizma.
Što se tiče razvoja javne turističke infrastrukture, ove godine u Istri je uloženo više od 50 milijuna eura. Najveći su ulagači jedinice lokalne samouprave, a najviše se ulagalo u uređenje plaža, šetnica, biciklističkih staza, dječjih igrališta, parkirališta i centara za posjetitelje. Još uvijek nedostaju, prema Master planu, uređeni punktovi s pogledom, atraktivni muzeji i galerije te njihova umreženost i profesionalizacija, lijepo uređeni ulasci u gradove iz svih smjerova, povezanost Zračne luke Pula s ključnim tržištima, parkovi, stajanke i parkinzi za autobuse, trgovine autohtonim proizvodima, kongresni, odnosno multifunkcionalni prostori pogodni i za mini kongrese.
- Glavni su ciljevi razvoja turizma Istre, prema Master planu, ostvariti 2,5-3 milijarde eura novih investicija u turizmu do 2025. godine, podići udio hotela na 30 posto u smještajnoj strukturi, podići zauzetost kreveta na 30 posto, a hotelskih iznad 50 posto te doseći minimalno sto eura prosječne potrošnje po noćenju. Strateški su nam ciljevi održivi razvoj turizma, ravnomjeran razvoj Istre, cjelogodišnji turizam te podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda i usluga, kaže pročelnica za turizam.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
