PREDSJEDNICI NA BRIJUNIMA

NA DANAŠNJI DAN Prije 64 godine na Brijunima su Tito, Nehru i Naser osnovali pokret nesvrstanih

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Fotografija sa službenog potpisivanja

Fotografija sa službenog potpisivanja


Brijuni su bili Titova razidencija šest mjeseci u godini, Tuđman je tamo često boravio, a ostali hrvatski predsjednici radije su išli na Hvar 

Dvojica Zagoraca, Tito i Tuđman, voljeli su Brijune i uživali u njim. Predsjednicima koji su došli nakon Tuđmana, Brijuni su uglavnom bili manje zadovoljstvo, a više još samo jedna u nizu protokolarnih obaveza 

Na današnji dan 1956. godine na Brijunima je održan povijesni sastanak na kojim su dogovorena načela vezana uz osnivanje Pokreta nesvrstanih. U svijetu u kojem je odmah nakon okončanja Drugog svjetskog rata krenulo blokovsko nadmetanje za što veći utjecaj i era hladnog rata, ideja nesvrstanih bila je udruživanje svih onih zemalja koje nisu surađivale ni sa jednom od dvije glavne sile i koje nisu pripadale ni Varšavskom ni NATO paktu. Jedan od glavnih promotora te ideje bio je jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito koji je u ekskluzivnoj rezidenciji na otočiću Vanga toga srpanjskog dana prije 64 godine ugostio indijskog premijera Jawaharlah Nehrua i egipatskog predsjednika Gamal Abdel Nasera, a rezultat tog susreta velikim je slovima upisao ime malog otočja kraj Pule na zemljovid poslijeratnog svijeta. Upravo je 19. srpnja 1956. godine potpisana Brijunska deklaracija.

Povijest Brijuna kao mondenog ljetovališta i lječilišta europske i svjetske aristokracije u tom je trenutku bila stara nešto manje od pola stoljeća, budući da je do konca 19. stoljeća i dolaska austrijskog industrijalca Paul Kupelwiesera taj prostor bio raj za komarce i izvor malarije. On je upornošću uspio realizirati svoju viziju i „stvoriti“ Brijune, a od spomenutog srpanjskog sastanka na kojem su rođeni Nesvrstani, pa sve do Titove smrti početkom osamdesetih godina, pojam Brijuna u bivšoj državi, ali i izvan njezinih granica, najviše se vezivao uz ekskluzivnu rezidenciju nekadašnjeg predsjednika.

I nakon raspada Jugoslavije rezidencijalni i drugi smještajni objekti na otočju bilo su mjesto na koje su, neki više, a neki manje, ali ipak rado dolazili svi hrvatski predsjednici od Tuđmana do Kolinde Grabar Kitarović. I u tom razdoblju u rezidenciji su boravili značajni gosti i održani sastanci na kojima se pisala povijest ovih krajeva. Međutim ona razina značaja, ekskluzivnosti i glamura koju su Brijuni odnosno Brioni doživjeli sredinom druge polovice prošlog stoljeća nije se više ponovila. Za mene i većinu ostalih klinaca iz tog razdoblja Brioni su više bili nekakvo mitsko mjesto oko kojeg su nastajale zanimljive priče učiteljica i odraslih, nego neka stvarna destinacija. Najbliže realnom doživljaju bili bi kad smo se poredani u prvom redu špalira na rivi otimali tko će imati više papirnatih zastavica koje ćemo ponijeti kući za igru nakon što oni koji čekaju otplove put Briona s mola na kojem se danas nalazi ACI-jeva marina. Kome smo tih dana sve mahali rijetko smo znali, ali u toj dobi nije nas bilo ni previše briga.

Međutim u povijesti je ostalo zabilježeno da se tih godina na našem području ugostilo neke od najvažnijih ljudi svog vremena. Zasluge za to naravno pripadaju tadašnjem predsjedniku države Titu koji se nakon prvog posjeta 1947. godine jednostavno zaljubio u otočje, te je na njemu, prema službenim podacima, provodio između četiri i šest mjeseci godišnje. Bio je to na neki način svojevrsni predsjednički „home office“ s obzirom da je Tito na Brijunima odrađivao dio državničkog posla i protokolarnih obaveza, ali i značajan dio vremena provodio uživajući u odmoru i baveći se svojim raznim hobijima.

Jedan od takvih „poduzetničkih“ pothvata bilo je uređenje otočića Vanga do kojeg je, kaže priča, doveslao prvi put sandolinom 1952. godine. Nakon krčenja otoka ubrzo su nastali i prvi objekti i zajednički sadržaji kao što su slamnata sjenica, indonezijski i ribarski salon, slovenska soba, kuhinja s ostavom i inim sadržajima. Vanga mu je uskoro postalo omiljeno mjesto za boravak pa su na tom otočiću uređeni radionica i fotolaboratorij za koji mu je dio opreme poklonio američki predsjednik John Kennedy. Kroz godine su na južnom dijelu nastali vrt, voćnjak, nasadi vinograda i mandarina te stari i novi podrum. Tito je na Vangi primao najdraže goste za koje nije bio predviđen službeni protokol kao u Bijeloj vili, a prvi gost mu je već 1954. godine bio etiopijski car Haile Selassie. Na Vangi je ugostio i neke od najvećih zvijezda tog vremena poput popularnog tenora Marija del Monaca, Orsona Wellesa, Kirka Douglasa, Carla Pontija, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor ili Sofiju Loren. Kako je svojevremeno za Glas Istre ispričala jedna od sobarica s Vange, Fažanka Ana Moscarda, nije na tom otočiću u Titovo vrijeme bilo nikakvog posebnog luksuza ni raskoši, a sve što je i ličilo na to bili su pokloni raznih državnika. Za luksuz je bila rezervirana Bijela Vila, te su se u njoj zbog toga i održavali svi ostali važni susreti iz državnog protokola.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater