Na današnji dan, 13. rujna 1943. u Pazinu je Okružni Narodnooslobodilački odbor za Istru objavio proglas o sjedinjenju Istre s maticom zemljom Hrvatskom.

Autor proglasa je Ljubo Drndić, koji je ovu odluku, kao i odluku o napadima na talijanske vojne i redarstvene posade ONOO donio bez konzultacija s višim tijelima NOP-a u Hrvatskoj, a najvjerojatnije se sve to provelo inicijativom partijskog (KPH) vodstva za Istru. Iako hrvatskih komunista u to vrijeme u Istri nije bilo mnogo, oni su bili jedina organizirana snaga koja je u tako kratkom vremenu u izuzetno teškim okolnostima bila spremna donositi i provoditi tako važne odluke, sudbonosne za hrvatski narod u Istri.

Održavanje sastanka ONOO u Pazinu otežavalo je to što su njegovi članovi tih dana bili angažirani na borbenim zadacima u raznim krajevima Istre. Odluka od 13. rujna 1943. za mnoge je Istrane tada bila svršeni čin. Međutim, u talijanskim političkim krugovima tumačila se kao samostalni čin antifašističke borbe u Istri, kao čin agresije partizanskih snaga iz Hrvatske na talijansku Istru. Ovime se željelo politički osporiti odluku od 13. rujna jer Istra u to vrijeme nije hrvatski već talijanski teritorij. Stoga su neki smatrali da su Istru tek privremeno okupirale hrvatske partizanske jedinice. ZAVNOH je 20. rujna 1943. donio akt kojim se ništavnim proglašavaju svi ugovori, paktovi i konvencije koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, te zaključuje: "Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključivši ovamo i Lastovo, Cres, Lošinj i druge) priključuju se matici zemlji - Hrvatskoj, a preko nje novoj demokratskoj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije".

Nakon toga Josip Broz Tito, upozorava ZAVNOH kako je nije oportuno proglašenje ugovora samo od strane ZAVNOH-a, jer takav dokument treba supotpisati i AVNOJ. "Inače to neće imati važnost pred stranim silama i znači separatizam protiv kojeg su svi saveznici", pisao je Tito ZAVNOH-u. Stoga je 25. i 26. rujna 1943. u Pazinu održan Sabor istarskih narodnih predstavnika čijim je odlukama NOP Istre postao sastavnim dijelom NOP-a Hrvatske i Jugoslavije, a Istra dio nacionalnog i državnog teritorija Hrvatske. Pazinske odluke s međunarodno-pravnog gledišta nisu imale veliki značaj, ali je njihov promidžbeni učinak bio itekako velik jer je njima artikulirano opredjeljenje Istrana, kao i cilj njihove borbe. U političkom smislu pazinski Sabor istarskih narodnih predstavnika bio je inovativan čin. Budući da u uvjetima snažnog pritiska njemačke vojske, koja je borbeno djelovala tek 20-tak kilometra od grada nije bilo moguće provesti klasičan referendum, vodstvo NOP-a i ZAVNOH-a u Pazinu organiziraju skup na kojem je i formalno izražena volja naroda. Na taj je način zadovoljeno kakvo-takvo formalnopravno opravdanje za sjedinjenje Istre s Hrvatskom.

Povezane vijesti

• 14 RADOVA VELIKOG FORMATA "Proglas" slovenskog tjednika Mladina u DNEVNOM BORAVKU ROJCA
• Devet zdravstvenih komora pozvalo zdravstvene radnike da se cijepe