VREMEPLOV

NA DANAŠNJI DAN: 1241. godine u Puli je umro blaženi franjevac Oton

| Autor: Anđelo DAGOSTIN
Crkva sv. Franje u Puli (Snimio Neven Lazarević)

Crkva sv. Franje u Puli (Snimio Neven Lazarević)


1241. u Puli je umro blaženi franjevac Oton u čiji se spomen svečano slavi na današnji dan u pulskoj franjevačkoj crkvi, gdje su pohranjeni i štovanju izloženi njegovi zemni ostaci. Po nadimku "Teutonac", kako ga je 1305. nazvao franjevački subrat fra Petar iz Trogira, čini se da nije bio rodom iz Pule, već iz krajeva pod njemačkim utjecajem. Stari izvori pripisuju njegovu utjecaju i zagovoru mirotvorno posredovanje i mnoga čudesna ozdravljenja. Najpoznatije je čudo koje mu pripisuju vraćanje vida slijepome dječaku na Otonovu grobu, a motiv su često prikazivali umjetnici. Zbog njegova sveta života i mnogih milosti isprošenih njegovim zagovorom, vjernici Pule i okolice stali su ga štovati (i zazivati) kao blaženika, iako mu Crkva nije službeno potvrdila taj naslov. (Ljudevit A. Maračić, Istarska enciklopedija)

 

1920. u Zagrebu je umro krčki biskup, filozof i teolog Anton Mahnič (Antun Mahnić) koji je rođen 14. rujna 1850. u Kobdilju u Sloveniji. Nakon mature u sjemenišnoj njemačkoj gimnaziji u Gorici 1871. upisuje se na goričku bogosloviju. Za svećenika je zaređen 1874., a studij bogoslovije završio je 1875. Iste godine postao je prefekt u malome sjemeništu u Gorici te nastavio studij u Beču, gdje je sredinom 1881. postigao doktorat tezom De inferno. Najesen iste godine bio je imenovan redovitim profesorom Novoga zavjeta na bogosloviji u Gorici te se tamo posvetio pisanju. Prve članke objavio je u nadbiskupskom glasilu Folium periodicum Archidieceseos Goritiensis, a 1884. imenovan je urednikom toga lista te je više od trećine sadržaja svakoga broja ispunjavao sam. Povremeno je pisao za ljubljanski list Slovenec, a 1888. pokrenuo je časopis Rimski katolik koji mu je služio za polemičko iznošenje vlastitih stavova u javnosti. Ostao je zapamćen po žestokim polemikama sa slovenskim liberalima. Godine 1896. osnovao je znanstveno-izdavačku kuću Leonova družba. Za krčkoga je biskupa ustoličen 27. ožujka 1897., a od dolaska na Krk potpisuje se kao Antun Mahnić. Za 23 godine upravljanja krčkom biskupijom ostavio je velebno djelo. Mnogi poduhvati i inicijative ne samo u krčkoj biskupiji, nego na razini Crkve u Hrvata nose pečat njegova velikog entuzijazma i radne energije. Unatoč očekivanjima talijanskih krugova da, kao nacionalno neutralan, likvidira glagoljicu u liturgiji (glagolizam), zbog čega su ga dočekali s oduševljenjem, a Hrvati iz istih razloga s nepovjerenjem, on je, pomno proučivši jezično-liturgijsku problematiku, postao vatrenim braniteljem glagoljice. Godine 1902. osnovao je Staroslavensku akademiju radi proučavanja i promicanja staroslavenskog jezika u liturgiji. Najučinkovitijim sredstvom borbe protiv ateističkoga liberalizma smatrao je tisak. Zato je 1899. u Krku osnovao tiskaru Kurykta i počeo objavljivati dvotjedni gospodarsko-poučni list Pučki prijatelj. Godine 1903. pokrenuo je Hrvatsku stražu, reviju na načelima kršćanske filozofije namijenjenu hrvatskim intelektualcima, a 1905. Luč, list za mlade. Od utemeljenja prvoga katoličkog akademskog društva u Beču 1903. pa do izbijanja I. svjetskog rata bio je kao organizator u središtu svih zbivanja povezanih s Hrvatskim katoličkim pokretom (HKP). U Istri je surađivao s mlađim svećenstvom radi uspostavljanja mreže organizacija HKP, a radi njegova jačanja izlaženje Pučkog prijatelja premješteno je 1911. u Pazin. Za podizanja đačkoga konvikta velikodušno je darovao obilna sredstva zaklade biskupa Franju Anijana Feretića. Na konvikt je gledao kao djelo i uspjeh HKP u Istri. Zbog zauzimanja za nacionalna prava Hrvata talijanske su ga vlasti u travnju 1919. konfinirale. Po povratku iz zatočeništva, u veljači 1920., zbog narušena zdravlja liječio se u Varaždinskim toplicama, a posljednje dane proveo je u dvoru zagrebačkoga nadbiskupa Bauera. (Stipan Trogrlić, Istarska enciklopedija)

 

1996. u Puli je osnovan Istarski demokratski forum (IDF; tal. Foro Democratico Istriano, akr. FDI), politička stranka koju je, nakon razlaza s IDS-om, pokrenuo Luciano Delbianco. Prema programskim polazištima IDF je bila regionalna stranka lijevoga centra, koja se zauzima za građansku i socijalnu državu, privatno vlasništvo, antifašizam i demokraciju. Prvih godina stranka je imala oko 400 članova. Na lokalnim izborima 1997. osvojila je nekoliko vijećničkih mjesta u više istarskih općina i gradova (Brtonigla, Umag, Višnjan, Ližnjan, Vodnjan, Pula), a na izborima 2001. u Ližnjanu i Puli sa šest vijećničkih mjesta i u koaliciji sa SDP-om i Nezavisnom listom Loredane Štok uspostavila je vlast. Godine 2006. stranka je preimenovana u Istarski socijaldemokratski forum (ISDF-FSDI). Predsjednikom je ostao Delbianco koji se povlači krajem 2008., a stranku preuzima Livio Bolković. Nakon neuspjeha na lokalnim izborima 2009. godine jako je izgubila na političkoj važnosti, a u idućih nekoliko godina se gasi. (Istarska enciklopedija)

 

1999. osnovana je Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. sa sjedištem u Puli, kao operativno tijelo za provedbu razvojnih programa Istarske županije, odnosno Konzorcija za razvoj "Istra 21". Uz županiju osnivači su i devet istarskih gradova, a s radom je započela 1. lipnja 2000. Njena je primarna uloga poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Istarskoj županiji kroz pružanje financijske podrške, provođenje edukacija, razvijanje poduzetničke infrastrukture, provedbu različitih međuregionalnih i međunarodnih projekata, itd. Prva je hrvatska regionalna razvojna agencija koja je, 2004., certificirala sustav upravljanja kvalitetom po međunarodnoj normi ISO 9001:2000. IDA je od svog osnivanja provela 50 EU projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna kuna, od čega je za IDA-u odobreno 54 milijuna kuna. Trenutno je 10 aktualnih projekata u provedbi, ukupne vrijednosti 95 milijuna kuna, od čega je za IDA-u odobreno ukupno 8 milijuna kuna. U fazi kandidature trenutno je više projekata u sklopu raznih programa međunarodne suradnje te je u aktivnoj pripremi i značajan strateški projekt Coworking Pula koji će se financirati u sklopu ITU mehanizma urbanog područja Pula. Direktor IDA-e je Boris Sabatti. (Istarska enciklopedija)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter