Putem gastronomske ponude nećemo ovisiti samo o suncu i moru. Oni će uvijek biti motiv dolaska, nemojmo se zavaravati. To je naša karta na koju ćemo i sutra igrati, ali gužve na granici vikendima u listopadu i studenom sigurno nisu zbog sunca i mora, rekao je gradonačelnik Pule Boris Miletić

Kvalitetna gastronomska ponuda prilika je za cjelogodišnji turizam i razvoj ruralnog područja Istre. Gost mora uvijek imati osjećaj da je dobio više nego što je platio, a kvaliteta ponude uvijek mora biti na prvom mjestu.

Zaključci su to konferencije Glasa Istre "Gastronomija: Pokretač razvoja i motiv dolaska", koja se danas održala na Gortanovom brijegu u Pazinu u Edukacijskom gastronomskom centru Istre.

Na dvije panel diskusije "Utjecaj gastronomije na razvoj destinacije" i "Gastronomija i profil gastroturista" sudjelovali su predsjednik uprave Unilinea i predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK Boris Žgomba, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre Igor Merlić, direktor TZ-a istarske županije Denis Ivošević, prof. dr. sc. Jasmina Gržinić s Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", državni tajnik ministarstva turizma Frano Matušić te pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije Nada Prodan Mraković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu dr.sc. Ezio Pinzan, predsjednik Udruge Vinistra Nikola Benvenuti, korporativni voditelj hrane i pića Plave lagune Emil Perdec, chef i vlasnik pulskog hotela i restorana Amfiteatar Deniz Zembo i izvršni chef Valamarovog restorana Spinnaker Ivan Ergović.

U uvodnom izlaganju član Uprave Glasa Istre Ivica Božan osvrnuo se na rezultate Tomas istraživanja po kojem čak 30 posto ljudi Hrvatsku kao svoju destinaciju bira zbog gastronomske ponude.

- Siguran sam da se polovina onih gostiju koji su došli zbog sunca i mora ponovno vrati upravo zbog gastronomske ponude. Gastronomija je poveznica lokalne poljoprivrede i turizma, a Istra je najbolji model koji spaja ta dva segmenta, poručio je Božan.

Boris Miletić, gradonačelnik Pule:

- Premali smo da bismo bili prosječni, moramo biti izvrsni. U gastronomiji leži ogroman potencijal produžetka turističke sezone na cijelu godinu. Turizam je lijepa stvar i vidimo koliko je značajan za gospodarstvo, ali ima cijenu koja je vidljiva na preopterećenoj infrastrukturi. Putem gastronomske ponude nećemo ovisiti samo o suncu i moru. Oni će uvijek biti motiv dolaska, nemojmo se zavaravati. To je naša karta na koju ćemo i sutra igrati, ali gužve na granici vikendima u listopadu i studenom sigurno nisu zbog sunca i mora, nego i zbog nečeg drugog, a u najvećoj mjeri je to gastronomija.

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma:

- Kako kaže Michelinova popularna rečenica, za dobre restorane vrijedi skrenuti s puta. A ako skrenete s puta, tamo ćete i prespavati. U promotivnom smislu napravili smo jako puno, ali ima još prostora za napredak. Najviša liga je ona u kojoj se Istra treba natjecati. Istra ima sve preduvjete da bude među top pet destinacija. U Dubrovniku unatoč mnogobrojnim restoranima mogu preporučiti tek njih nekoliko. Kvaliteta je najbitnija.

Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre:

- Istra je 90-ih spala na tek 96 grla boškarina. Time je praktički nestao taj simbol Poluotoka, govedo s kojim su Istrijani radili i provodili vrijeme. Sada imamo 2.500 grla. Time je vraćen život u ruralni dio Istre. Od njegovog uzgoja danas živi 80 obitelji. Boškarin je postao prepoznatljiv i van Hrvatske te danas potražnja za tom stokom uvelike premašuje mogućnost njegovog uzgoja, odnosno proizvodnje. AZRRI također radi na povećanju populacije istarske koze. Bojim se reći koliko je grla ostalo (kasnije je rekao da ih je ostalo tek 200, op. a.). To je danak bivšeg sustava. Tad se provodila politika koja je istarsku koza vidjela kao uništavača usjeva.

Boris Žgomba, predsjednik uprave Unilinea:

- Motiv dolaska je sveto pismo u turizmu. To je ono na čemu moramo raditi. Turisti ne dolaze zbog ceste i kružnih tokova. Hrvatska ima ogromnu lepezu motiva dolazaka, ali i ogromni potencijal koji se dodatno mora razvijati. Istra je napravila veliki iskorak, a Hrvatska veliki korak. Sada Istra treba napraviti još veći iskorak. Kad pričamo o izvrsnosti gastronomske ponude, ne pričamo samo o Michelinovim zvjezdicama, nego i kantinama i konobama, štandovima s hranom. Ali kvaliteta uvijek mora biti na razini i na njoj se uvijek mora raditi dodatno.

Denis Ivošević, direktor TZ-a Istarske županije:

- Za pohvaliti je sjeverozapadna Istra, koja je s više od 200 adresa za piće i jelo meka gastronomije. Austrijanci dolinu rijeke Mirne identificiraju kao najjaču gastro lokaciju Istre. Prostor kilometar, dva od ušća Mirne je top lokacija i mi to moramo znati prepoznati. Sjećam se prvog sajma gastronomije na kojem sam sudjelovao, 1998. godine u Torinu. Ponijeli smo pršut i maslinovo ulje za koje u to vrijeme još uvijek nismo znali koliko je zapravo dobro. Iako je na štandu preko puta bila izložena vrhunska španjolska pata negra, dugački red se u roku od 20 minuta stvorio se ispred istarskog pršuta.

Jasna Gržinić, Fakultet ekonomije i turizma Pula:

- Stvarati luksuzni turizam je OK, ali što je sa soft avanturistima ili ljudima koji dolaze da upoznaju različitost, a da to bude pristupačan i prilagodljiv način? To, naravno, možemo ostvarivati van sezone. Isto tako valja podržavati ono po čemu smo specifični i što je autentično i to dovesti na razinu slavljeničkog, inspirativnog pristupa. To bi trebala biti budućnost. Treba podići i moment afirmacije posjetitelja kroz ove ponude i interpretacije.

Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela Istarske županije za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu:

- Ekonomiji krša i načinu obrade tla treba pridavati puno veću pažnju. Ne samo zbog izuzetnih proizvoda koji na toj podlozi uspijevaju, nego i zbog gospodarske djelatnosti koja će zadržati ljude na tom području. U poljoprivredi ograničavajući faktor su radna snaga i stanovništvo koje se tom djelatnošću želi, odnosno ne želi baviti. Upravo zato treba raditi na edukaciji i motivaciji. No nitko neće raditi bez da u tome vidi ekonomsku opravdanost. Istra je premalena da bi proizvodila velike količine bilo kojeg proizvoda. Vizija je proizvoditi ono što imamo od pamtivijeka, primarno maslinovo ulje i vino. Fokus mora biti na kvaliteti, a ne kvantiteti.

Nikola Benvenuti, Vinistra:

- Puno mladih ostaje u Istri. Rađaju se novi vinari, a to je vidljivo po popisu izlagača na Vinistri. Svake ih se godine prijavljuje sve više. Neki od njih proizvode tek hektolitar ili dva, dok drugi puno više. Motiva za ostanak ima. Mi radimo na tome da se ubuduće puno više bavimo promocijom i marketingom. Na hrvatskom tržištu kotiramo jako dobro, a najviše izvozimo na prostoru Balkana. Najprisutnija je malvazija, ali to ne znači da će zauvijek ostati tako. Trebamo se i dalje truditi da bismo zadržali lidersku poziciju.

Emil Perdec, korporativni voditelj hrane i pića u Plavoj laguni:

- U ponudi se Hrvatska mora ugledati na Ameriku, odnosno da ljudi koji nude i prodaju proizvode moraju biti plaćeni na postotak. Ljudi se ne trude prodati proizvod niti paziti na goste ako unaprijed znaju da će biti plaćeni određenu svotu novca, nevezano za to na koji su način prezentirali proizvod i koliko su se potrudili oko gosta. Kad budu plaćeni po efikasnosti, onda će sami vući vlasnike za rukav da ih se pošalje na edukaciju.

Ivan Ergović, izvršni chef Valamarovog restorana Spinnaker u Poreču:

- Ljudi koji završe tri godine srednje škole misle da znaju kuhati, ali je to zapravo jako daleko od istine. Potrebne su godine iskustva. Oni, međutim, već u startu traže plaće koje imaju iskusni kuhari.

Deniz Zembo, poznati kuhar:

- Još 2003. godine napravio sam kompletnu rekonstrukciju ponude u svom restoranu, ali sad sam baziran na lakšem pristupu namirnicama, kao što je maslinovo ulje. S time čovjek ne može pogriješiti. Ali još uvijek ništa nisam uspio renovirati, napraviti, bez da sam bio primoran dignuti kredit.

Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije:

- Bez kvalitetnog temelja i baze ne možemo uopće pričati o gastronomiji. Ako nemamo ribu, kvalitetno meso, voće i povrće, o čemu pričamo? Poanta nije uvoziti i onda to prodavati. Koliko je gastronomija bitna pokazuje i činjenica da gost uvijek doživljaj neke zemlje prepričava i kroz hranu koju je probao. Percepcija zemlje prolazi kroz gastronomiju kroz koju je potom bitno prenijeti emociju, doživljaj, tradiciju. No, kako bi se to što bolje prenijelo bitno je da lokalno stanovništvo također živi tradiciju i konzumira autohtone proizvode.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Iz godine u godinu doživljavamo rekordne turističke sezone. HOĆE LI NAM SE EKSTENZIVNI RAZVOJ TURIZMA JEDNOG DANA OBITI O GLAVU?