Mons. Cassari preuzeo vodstvo Crkve u Hrvatskoj kada papa Benedikt XVI. pravi u novijoj povijesti Crkve neviđen potez: 2011. godine suspendira na minutu biskupa Milovana i nalaže svom povjereniku, španjolskom biskupu Santosu A. Castelu, da on potpiše sporazum o Dajli, kojeg nije htio potpisati biskup Milovan. Iste godine porečko i pulska biskupija dobiva biskupa koadjutora s posebnim ovlastima

 Papa Benedikt XVI. imenovao je 2008. godine mons. Marija Roberta Cassarija, Talijana, koji je službovao u apostolskim nuncijaturama u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, novim nuncijem u Hrvatskoj. Službovao je do 2012. godine. Preminuo je 2017. godine u 74. godini života. U Istri, porečkoj i pulskoj biskupiji, bio je jedanput, 11. prosinca 2011. godine, prigodom ređenja biskupa koadjutora porečke i pulske biskupije, mons. Dražena Katleše, kada je u Eufrazijevoj bazilici u Poreču pročitao bulu o njegovu imenovanju. 

Glavni zaredatelj bio je pročelnik Kongregacije za biskupe, kardinal Marc Ouellet, Kanađanin (biskup Kutleša bio je od 2006. godine djelatnik te kongregacije u Vatikanu), a suzareditelji mjesni biskup mons. Ivan Milovan i mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski, rodne biskupije mons. Kutleše. Papa Benedikt XVI. pravi u novijoj povijesti Crkve neviđen potez: 6. srpnja 2011. godine suspendira na minutu biskupa Milovana i nalaže svom povjereniku, španjolskom biskupu Santosu A. Castelu, da on 13. srpnja 2011. potpiše sporazum o Dajli, kojeg nije htio potpisati biskup Milovan. Tada je nuncij Cassari hrvatskim biskupima odredio maksimalnu suzdržanost: ne smiju se miješati u zbivanju u Istri sve dok Vatikan ne riješi slučaj Dajle.

Četiri mjeseca potom papa Benedikt XVI. imenuje mons. Kutlešu biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima, koji će zamijeniti mons. Milovana. Ubrzo je biskup Milovan ispunio kanonske godine i papa će prihvatiti njegovo umirovljenje. Bit će rehabilitiran i dobit će svojevrsnu satisfakciju kada ga papa Franjo nije zaboravio prigodom slavlja 50-obljetnice svećeništva i udijeliti mu apostolski blagoslov. Veliki posao odradio je nuncij Cassani 2008. godine kada je ponovno uspostavljena srijemska biskupija. Tada je uspostavljena nova crkvena pokrajina đakovačko-osječka, biskupija đakovačko-osječka uzdignuta je na metropolitansko sjedište, dokidajući naslov „bosanska", sa sufraganskim biskupijama srijemskom i požeškom. Mons. Marin Srakić imenovan je za prvog nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkog. Promijenio se i naziv crkvene pokrajine Hrvatsko-slavonske u Zagrebačku crkvenu pokrajinu, s metropolitanskim sjedištem u Zagrebu, a sufraganske biskupije su križevačka i varaždinska.

Nuncij Cassano vodio je proces imenovanja četvorica biskupa i jednog nadbiskupa. Usto, bio je domaćin papi Benediktu XVI. prigodom njegova apostolskog pohoda Hrvatskoj, kada je u Zagrebu boravio 4. i 5. lipnja 2011. godine. 

Rado viđeni gost u Novigradu 

- Točno prije pet godina, u sarajevskoj katedrali predvodio sam svečano slavlje na završetku intenzivnih godina koje sam proveo s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori. Sada, kao i onda, zahvaljujem Bogu za pet godina koje sam mogao provesti među vama, rekao je nuncij u odlasku Alessandro D' Errico u zagrebačkoj katedrali, lipnja 2017. godine. Mons. D'Errica, Talijana, papa Benedikt XVI. imenovao je nuncijem u Hrvatskoj 2012. godine.

U oproštajnom govoru nuncij D'Errico je istaknuo: "Božja je providnost odredila da moj dolazak u Zagreb bude u posebno važnom trenutku za Hrvatsku. Misli mi prije svega odlaze na 1. srpnja 2013. godine kada je Hrvatska okrunila uspjehom završetak svog dugog puta Europskih integracija, na svečana slavlja prigodom 25. obljetnice priznanja Hrvatske, na mnogo toga što je učinjeno ovih godina za jačanje demokratskih institucija. Osvrćem se i na specifično crkvenu razinu na kojoj su se ostvarili također važni događaji: pet biskupskih imenovanja, Sporazum između Filozofskog Fakulteta Družbe Isusove i državnog Sveučilišta u Zagrebu, radni susreti Mješovite komisije hrvatskih i srpskih stručnjaka za ponovno zajedničko iščitavanje uloge lika blaženoga Alojzija Stepinca, posjeti visokih hrvatskih dužnosnika Vatikanu i posjet nekolicine kardinala Rimske kurije Hrvatskoj".

U njegovu mandatu provedeno je pomlađivanje hrvatskog episkopata: biskup Ivica Petenjak, franjevac, zamijenio je krčkog biskupa Valtera Župana, vojni ordinarij Jure Bogdan preuzeo je funkciju od prvog vojnog biskupa Jurja Jezerinca, biskup Zdenko Križić je naslijedio Milu Bogovića u Gospiću, a Tomislav Rogić biskupa Antu Jurasa u Šibeniku. 

Do kraja nije riješen slučaj Dajla 

U mandata ovoga nuncija ostaje dojam da do kraja nije riješen slučaj Dajla, te je odgođena kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, kada je vještiji bio apostolski nuncij u Srbiji mons. Orlando Antonini, koji je svojedobno izjavio kako se "čini razumnim zaključiti da proces Stepinčeve kanonizacije neće biti nastavljen prije ili tijekom rada zajedničkog srpsko-hrvatskog povjerenstva, čije je osnivanje predložio papa Franjo, i prihvaćanja obje strane".

I konačno, nuncij D'Errico imao je jedan veliki, nečuveni gaf: ničim izazvan napao je listom sve hrvatske biskupe tijekom jednog od zajedničkih druženja više od 150 apostolskih nuncija u Vječnom Gradu. Takvo što u praksi vatikanske diplomacije nije zabilježen.

Nuncij D'Errico posjetio je 21. studenome 2012. godine neokatekumensko sjemenište Redemptoris Mater u Puli. U nedjelju, 28. kolovoza 2016. godine, predvodio je procesiju i svečano misno slavlje na blagdan Sv. Pelagija u Novigradu. Nuncij D'Errico je tada   spomenuo kako je već četvrtu godinu gost Novigrada i porečkog i pulskog biskupa Dražena Kutleše. Na odmor u Novigrad dolazi sa sestrom i prijateljima iz Italije.

- Kada sam rekao prijateljima da dolazim predvoditi slavlje povodom sv. Pelagija, rekli su mi da je to sigurno korak do postanka počasnim građaninom Novigrada", ispričao je nuncij.

U vezi s nedalekom Dajlom, nuncij D'Errico je vjernike pozvao na molitvu "da se poznati prijepori vezani uz slučaj Dajle razriješe u duhu vjere i vjernosti Svetoj Stolic, rekao je D'Errico.

U studenome 2012. godine nuncij D'Errico predvodio je misno slavlje u porečkoj Eufrazijevoj bazili u prigodi blagdana Sv. Maura. Tada je u prigodnom govoru spomenuo slučaj Dajlerekao:

"Pretpostavljam da se s pravom pitate, dokle smo stigli s ovim zamršenim pitanjem. Pa dobro, dopustite mi da vam kažem kako to nije lako iznijeti u nekoliko riječi. Ali općenito mogu reći, da nakon posjeta Vatikanu predsjednika Vlade Milanovića – koji smo nastojali pripremiti na najbolji mogući način – možemo biti zadovoljni barem zbog činjenice da ima izgleda za pronalaženje pravog puta i da su mnoge dvosmislenosti razjašnjene. Naravno da treba još puno toga učiniti kako bi se došlo do rješenja ovog zamršenog pitanja. Sveti Otac i Sveta Stolica nadaju se da će to biti u skoroj budućnosti, u sporazumu s Hrvatskom Vladom i – naravno – u punoj suglasnosti s hrvatskim biskupima". 

Zbog bolesti nije završio mandat 

Papa Franjo imenovao je u srpnju 2017. godine Talijana, nadbiskupa Giuseppea Pinta (r. 1952.), donedavna nuncija na Filipinima, apostolskim nuncijem u Hrvatskoj. Službu je počeo 9. rujna 2017. godine predavši vjerodajnice predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Službu je zbog zdravstvenih razloga napustio krajem travnja ove godine. Misu zahvalnicu predvodio je u zagrebačkoj katedrali na Bijelu nedjelju, 28. travnja ove godine.

U vrijeme njegova kratkotrajna mandata papa Franjo prihvatio je odreknuće varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, te je za novog varaždinskog biskupa imenovao mons. Božu Radoša, svećenika đakovačko-osječke nadbiskupije i rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Mons. Radoš rođen je 1964. u Crvenicama, u mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Mons. Pinto dovršio je posao svoga prethodnika kada je konačno, nakon odreknuća hvarskog biskupa mons. Slobodana Štambuka godine 2016., ove godine imenovan i za hvarsko-bračko-viškog biskupa posvećen Petar Palić; on je prvi hrvatski Janjevac uzdignut u čast biskupa; došao je s funkcije tajnika Hrvatske biskupske konferencije. Mons. Štambuk je hvarskom biskupijom upravljao od 1989. godine. Uz mons. Palića, za vrijeme mandata nuncija Pinta, Hrvatska biskupska konferencija dobila je još dvojicu članova: mons. Milana Stipića (1964.), grkokatoličkog svećenika, koji je imenovan apostolskim upraviteljem križevačke eparhije, nakon odlaska u mirovinu mons. Nikole Kekića, te mons. Ivana Ćurića (r. 1964.), pomoćnog biskupa đakovačko-osječke nadbiskupije.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam