ZRCALO VREMENA

KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti


Nekoliko je napuštenih istarskih kamenoloma u kojima se kamen više ne vadi i u kojima su utihnuli strojevi dobilo novo zanimanje: sada u njima umjetnici i studenti svoje ideje preoblikuju u kamene skulpture * Tako je u kamenolomu u Vinkuranu, Marušićima i vrsarskom Montrakeru, a Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi kod Labina jedna je lijepa, svjetska priča

Kulturni sadržaji, pogotovo glazbeni, u vinkuranskom kamenolomu Cave Romanae, prigoda je da se prisjetimo onih napuštenih kamenoloma u Istri koji su već desetljećima okrenuti kulturi: u njima se stvara, kamen se preobrazuje pod batom i škarpelom u skulpturu, umjetničko djelo koje će obogatiti i ukrasiti neki javni prostor.

U najstarijem istarskom kamenolomu u Vinkuranu umjetnici stvaraju u Kiparskoj koloniji Cave Romanae, koju je 1995. godine pokrenuo Šime Vidulin, na čijem je čelu trenutno pulski umjetnik Eros Čakić. Godinama je udruga Cave Romanae skulpturom u kamenu obogaćivala javne prostore Istre, kasnije i Podravine, Like te Bosne i Hercegovine.

Zdenac života od kamena iz Marušića

Šime Vidulin je počasni predsjednik udruge Cave Romanae, prva njegova skulptura u javnom prostoru bila je Spomenik palim borcima, 1963. godine. Među ostalim, napravio je Hrvatsku pticu, skulpturu koja je 1992. godine bila postavljena na mostu kod Limske drage, no iste je godine raznesena eksplozivom. Lani se u ovoj koloniji stvaralo na temu "Ženska lica u kamenu". Tri nove skulpture postavljene su u Banjolama duž šetnice.

U Marušićima kod Buja uz Dom kulture prostire se park Forma Viva, nastao 1980. godine, zahvaljujući Međunarodnoj ljetnoj kiparskoj školi Kornarija, koja je djelovala u napuštenom kamenolomu. U parku Forma Viva postavljeno je četrdesetak skulptura. Poticaj je krenuo od institucije Obalne galerije Piran i ostvaren dolaskom studenata S. Martin's School of Art iz Londona. Tijekom sedam godina intenzivnog rada Kornariju je pohodilo više od stotinu studenata i poznatih kipara iz cijelog svijeta.

Nakon desetak godina mrtvila, tradicija obrade kamena u Marušićima opet je oživljena kroz rad Umjetničke radionice Kornarija, udruge koja je osnovana u cilju promicanja likovne i kamenoklesarske kulture, valorizacije tradicionalne obrade kamena i zaštite kulturne i graditeljske baštine. Ova kiparska radionica funkcionira kroz međunarodnu razmjenu studenata pa su ovdje boravili studenti iz nekoliko zemalja, pa čak i iz Tajlanda. Kamenolom Kornarija nalazi se nedaleko Marušića, uz cestu koja povezuje Buje sa Zrenjom. Od tog je kamena izrađen Meštrovićev Zdenac života u Zagrebu, a ugrađen je i u hotel Neptun u Poreču.

Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi

Mediteranski kiparski simpozij u kamenu, najznačajniji hrvatski kiparski simpozij, utemeljen je 1969. godine iz nastojanja da se revitalizira barokna stancija Dubrova kod Labina. Palača Franković-Lazzarini na stanciji građena je početkom 17. stoljeća. Simpozij su pokrenuli Josip Diminić, akademski kipar i slikar, Quintino Bassani (1928.-2007.), akademski slikar, Milena Lah (1920.-2003.), akademska kiparica, i Branko Fučić (1920.-1999.), povjesničar umjetnosti.

Osmislili su ga ne samo kao mjesto kiparenja i okupljanja kipara, već kao društveno dinamičnu činjenicu, s kiparskim dosezima kao povodom ljudskom sporazumijevanju. U svom postojanju Mediteranski kiparski simpozij priskrbio je stotinjak skulptura u kamenu, postavljenih u park skulptura Dubrova i širom Hrvatske.

Osobit doprinos autentičnosti i originalnosti Mediteranskom kiparskom simpoziju od 1997. godine daje Bijela cesta: pješačka cestica kroz park skulptura, koju svake godine svojom kreacijom u duljini od tridesetak metara produži jedan odabrani umjetnik. Ideja Josipa Diminića i izvedba ovog projekta, sad s već petnaest dovršenih dionica, bez sumnje je relevantna u svjetskim razmjerima.

Škarpelini na Braču i u Vrsaru

Pravi nastavljači tradicionalne obrade klesanja danas su škarpelini, polaznici Srednje klesarske škole u Pučišćima na Braču. Osnovana još 1909. godine, danas je jedina institucija u Hrvatskoj koja mlade ljude školuje za klesare. Oni po završetku naukovanja postaju pouzdani meštri bez čijeg se umijeća mnoge arhitekturne i kiparske zamisli ne bi mogle ostvariti.

Na visokoškolskim umjetničkim ustanovama klesanje i obrada kamena prisutni su kao jedna od vještina koju bi trebali usvojiti budući kipari. Uz rad u ateljeima, studenti kiparstva dragocjeno iskustvo dobivaju na terenskoj nastavi koja se od 1991. godine u različitim oblicima međuinstitucionalne suradnje održavala u kamenarskim središtima Istre i otoka Brača.

Međunarodna studentska kiparska škola Montraker u Vrsaru osnovana je 1991. godine, a 1993. godine - od trenutka kada su se u rad uključili studenti Akademije lijepih umjetnosti iz Bratislave - poprimila je i međunarodni značaj. Nastala je iz ideje Josipa Diminića i Drage Orlića, koji su tražili kako obogatiti kulturnu ponudu Vrsara.

U starom kamenolomu u Vrsaru, unutar petnaest dana tijekom kolovoza i rujna ova kiparska škola s pet studenata, pretvara svoje ideje u kamen. Osim studenata, skulpture predstavljaju i njihovi profesori-mentori, a u radu im pomažu profesionalni kamenoklesari. Osim svladavanja konkretnih klesarsko-kiparskih problema pod vodstvom mentora studenti svojim radovima obogaćuju javni prostor Vrsara. (PRIREDIO Robert BURŠIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum