održivi razvoj

KRIZA KAO PRILIKA U modi je izolacijski ekoturizam i povratak prirodi - šansa za posebne oblike turizma u Istri

| Autor: Nataša UROŠEVIĆ

Profitirat će svakako "izolacijski" oblici turizma: nautički, kampovi, mali hoteli i apartmani. Uz izolirane kuće za odmor i nautički turizam, kampovi koji omogućavaju socijalnu distancu i nude aktivan odmor u prirodi već su se profilirali kao vrlo popularan model za turiste iz Njemačke, Slovenije, Austrije

"Turisti - idite kući", orilo se prošlog ljeta europskim turističkim prijestolnicama, a Barcelona, Venecija i Dubrovnik razvijali su strategije kako da ograniče broj tranzitnih gostiju koji su počeli predstavljati ozbiljnu prijetnju za lokalne ekosustave i kulturu. Uz tradicionalno zbrajanje turističkih rekorda, prošlogodišnju sezonu obilježili su rat s kruzerima i borba protiv prekomjernog turizma koji ugrožava zaštićenu svjetsku baštinu. Nakon sudara kruzera u zaštićenoj jezgri i protesta koji su uslijedili, glavna tema iz Venecije prošlog ljeta bila je atraktivna instalacija - umjetnička kritika masovnog turizma "Sun & Sea (Marina)", koja je pobijedila na 58. Bijenalu.

Najpogođeniji Mediteran

Najstarija svjetska izložba suvremene umjetnosti, koja se lani održavala uz moto - staru kinesku kletvu "dabogda živjeli u zanimljivim vremenima", privukla je u Veneciju brojne kulturne turiste, koji su u litvanskom paviljonu uživali u neobičnom performansu na temu klimatskih promjena i destruktivnog utjecaja turizma. Trebalo je pričekati samo do sljedećeg karnevala i svjetska metropola overturizma preko noći je opustjela, a njene lagune, ispražnjene od dokonih turista, ponovo su naselili morski konjići i delfini. Venecija se danas, nakon katastrofe koja je pogodila Italiju i cijeli svijet, teško oporavlja, a u Dubrovniku više ne prebrojavaju kruzere, već rijetke turiste.

Plovećih hotela, koji su uništavali bisere svjetske baštine više nema, ovoga proljeća kao ukleti su plutali oceanima, u potrazi za lukom koja će prihvatiti zaražene putnike i posadu. Nikada ranije, kao ovog proljeća, dvotjedna krstarenja svjetskim morima nisu bila toliko jeftina i toliko nepoželjna. Za razliku od uobičajenih gužvi i masovnog turizma, u modi je izolacijski ekoturizam i povratak prirodi, a hrvatskim Jadranom ove će sezone ploviti lokalne charter flote i luksuzne jahte koje sele iz zapadnog Mediterana u sigurnije istočnojadranske luke.

Pandemija je devastirala svjetski turizam - fenomen globalne mobilnosti, zahvaljujući kojem je lani registrirano 1,5 milijardi putnika, s tendencijom rasta od 3-4 posto u ovoj godini, ovog proljeća odjednom je stao. Broj međunarodnih dolazaka od početka godine do kraja travnja pao je za 44 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uz gubitak prihoda od 195 milijardi dolara. Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da su do kraja travnja pandemijom bili najpogođeniji turizam Azije i Pacifika, gdje je putovalo 51 posto manje stranih turista nego lani, dok je Europa na drugom mjestu s padom od 44 posto. Najviše su stradale zemlje Mediterana - Francuska, Španjolska i Italija, najpopularnije destinacije u Europi, koje privlače 51 posto globalnog turizma.

Kao posljedicu pandemije, UNWTO prognozira pad međunarodnih turističkih dolazaka do 30 posto, a OECD smanjenje od 45 do 70 posto ove godine. "Nagli i masivni pad broja turista prijeti radnim mjestima i ekonomiji, stoga je od vitalne važnosti da ponovno pokretanje turizma postane prioritet i da se njime upravlja odgovorno, štiteći one najugroženije, ujedno brinući o zdravlju i sigurnosti", upozorava glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili.

Hrvatska sezonalnost

Projekcije za Hrvatsku u optimističnom scenariju govore o 30-postotnom padu turističke potrošnje, što je bitno zbog izrazite ovisnosti o međunarodnim turističkim kretanjima. Klasičan model masovnog ljetnog turizma s ekstremnom sezonalnošću u dva-tri ljetna mjeseca za Hrvatsku, naime, znači i pretjeranu ovisnost o turističkoj industriji: Hrvatska ostvaruje petinu BDP-a od turizma te je od svih mediteranskih zemalja najovisnija o turizmu (ujedno uz najnižu dnevnu potrošnju po turistu na Mediteranu).

Usprkos naslijeđenim strukturnim problemima, Hrvatska je izuzetno sigurna zemlja. I dok je mediteranska konkurencija na koljenima zbog pandemije, Istra, kao najrazvijenija hrvatska turistička regija, koja ostvaruje četvrtinu turističkih dolazaka i gotovo trećinu noćenja, uspješno se pozicionirala kao sigurna destinacija, najbliži Mediteran emitivnim zemljama srednje i zapadne Europe.

Svaka kriza prilika je za strateško repozicioniranje, ukazuju i stručnjaci s Instituta za turizam. Hrvatska se već pri donošenju Strategije razvoja turizma do 2020. opredijelila za održivi razvoj, što podrazumijeva smanjivanje pritiska u ljetnim mjesecima i razvoj posebnih oblika turizma za koje postoji potražnja cijele godine. Posebni oblici turizma trebali bi odgovoriti na specifične potrebe specijaliziranih turističkih segmenata, kreiranjem jedinstvenih iskustava i doživljaja kroz odgovoran i održiv turizam temeljen na zaštićenoj prirodi i lokalnoj kulturi. Takav turizam, kao održiva alternativa masovnom ljetnom turizmu, trebao bi pomoći u rješavanju ključnih izazova hrvatskog turizma: ekstremne sezonalnosti i koncentracije u obalnim područjima, problema održivosti i niske potrošnje.

Kako ćemo putovati

Nakon višemjesečne zatvorenosti i imobilnosti, primarna potreba i motiv turističkih putovanja svakako će biti bijeg iz gusto naseljenih urbanih aglomeracija u prirodu, u sigurnost i mir sela. Vodeći trend je povratak prirodi: izbjegavat ćemo gužve na putovanju i birati destinacije u zaštićenim područjima te aktivnosti u prirodi koje omogućuju distancu i izolaciju. Ključni motivi su zdravlje i sigurnost, kretanje u zdravom okolišu, relaksacija od stresa. Tražit će se bliže i sigurne destinacije za obiteljski odmor i oblici turizma koji omogućuju izolaciju i socijalnu distancu. Sigurnost i zdravlje bit će ključni u izboru destinacije za obiteljski odmor, a socijalna distanca automatski će ograničiti prekomjerni turizam.

Raste trend duljih boravaka i sporog turizma, kao alternativa užurbanom masovnom turizmu, traži se autentičnije iskustvo putovanja uz potrošnju lokalnih proizvoda. Stanovništvo razvijenijih zemalja, koje ima jaču kupovnu moć, češće će se odlučivati za putovanja unutar svoje zemlje. Oni koji se odluče na inozemna putovanja nastojat će produžiti boravak pa se čak i stalno nastaniti u destinaciji koja omogućava visoku kvalitetu života i zdravstvenu sigurnost, dobru povezanost i ugodnu klimu. U tom segmentu Hrvatska se može uspješno pozicionirati.

Zbog neizvjesnosti oko avionskih putovanja u udaljene destinacije, događa se i povratak tradicionalnim, ekološkim oblicima prijevoza koji su obilježili i početke modernog turizma, pogotovo željeznicama. Ovaj vid prijevoza podupire i European Travel Comission (ETC), promovirajući povezivanje europskih regija željeznicom, kao ekološki najodrživiji i cjenovno najprihvatljiviji model integracije i pametne mobilnosti. U tom kontekstu svakako treba pohvaliti izvrsnu digitalnu kampanju njemačkih željeznica No Need To Fly - Around The World in Germany, čiji je cilj preusmjeriti na domaća putovanja čak 74 posto Nijemaca koji tijekom ljetnih praznika putuju u inozemstvo.

Osim sunca i mora

Aktualna kriza predstavlja šansu za posebne oblike turizma, koji reduciraju sezonalnost i disperziraju turističku potražnju s obale prema kontinentu: to su svakako seoski i agroturizam, koji ujedno jačaju lokalne ekonomije, nudeći mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda. Spajanjem lokalnih proizvođača organske hrane s održivim turističkim inicijativama pomaže se i nacionalnom gospodarstvu kroz supstituciju nepotrebnog uvoza. Aktivni odmor kroz sportski i rekreacijski turizam, zdravstveni i wellness odmor omogućava toliko potrebnu psihofizičku rehabilitaciju.

I ekoturizam pokazuje tendenciju rasta: turisti će izbjegavati gužve na putovanju i birati destinacije u zaštićenim područjima koje omogućuju distancu i izolaciju. Profitirat će svakako "izolacijski" oblici turizma: nautički, kampovi, mali hoteli i apartmani. Uz izolirane kuće za odmor i nautički turizam, kampovi koji omogućavaju socijalnu distancu i nude aktivan odmor u prirodi su se već profilirali kao vrlo popularan model za turiste iz Njemačke, Slovenije, Austrije i susjednih srednjoeuropskih zemalja koji su požurili zauzeti svoje mjesto pod suncem čim su se otvorile granice.

Zdravlje je najstariji motiv turističkih kretanja, a i aktualna situacija naglasila je važnost ulaganja u zdravlje i kvalitetu života prevencijom i rehabilitacijom kroz zdravstveni, lječilišni i wellness turizam. Detoksikacija tijela i uma te zdravo starenje uz povratak prirodi ključni su trendovi, koji ujedno znače i povratak vlastitoj turističkoj tradiciji, uz korištenje postojeće infrastrukture i znanja te lječilišnih faktora. Udruga europskih povijesnih lječilišta zalaže se da svi građani EU-a stariji od 65 godina mogu koristiti sistem vaučera da bi izabrali između nekoliko europskih destinacija zdravstvenog turizma i na taj način preventivno jačali svoj imunitet. Tako bi se ujedno i zaštitila ta u aktualnoj situaciji najranjivija skupina.

Brijunski poučak

Korisno je podsjetiti da su i počeci modernog turizma u Hrvatskoj vezani upravo uz zdravstveni i lječilišni turizam, čiji bi razvoj, prema procjenama stručnjaka, mogao utrostručiti aktualno trajanje turističke sezone i ponovo uvesti nekad uobičajenu cjelogodišnju sezonu. Opatija, Lošinj, Hvar, Rovinj i Brijuni, ali i brojne toplice na kontinentu svoju konkurentsku prednost temelje na blagodatima prirodnih ljekovitih činitelja iznimne vrijednosti (more i mediteranska klima, ljekovite vode i blata).

I Brijuni su prije sto godina bili cjelogodišnja elitna destinacija kulturnog, zdravstvenog, kongresnog, sportskog i ekoturizma, povezana s cijelom Europom i Mediteranom koordiniranim sustavom željezničkih i brodskih veza. Rješenje za aktualnu krizu ne treba, dakle, tražiti daleko, dovoljno je primijeniti iskustva iz prebogate domaće turističke tradicije.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum