Moderan život nezamisliv je bez električne i drugih oblika energije. Koristimo je u mnogim svakodnevnim poslovima u kućanstvu, za rasvjetu, pripremu i čuvanje hrane, napajanje električnih uređaja, grijanje i hlađenje prostora te razne druge potrebe. Na globalnoj razini su već duže vrijeme prisutni problemi povećane potrošnje električne energije, rasta cijena energenata i problemi zagađenja okoliša povezanih s proizvodnjom i potrošnjom električne energije. Zgrade su tijekom svog životnog vijeka odgovorne za potrošnju 40 posto energije i 17 posto pitke vode u svijetu, te za proizvodnju 40 posto emisije stakleničkih plinova.

Stoga štednja energije ne samo da štedi novac u domaćinstvima, već i smanjuje onečišćenje zraka i vode, te čuva prirodne resurse, što zauzvrat rezultira zdravijim životnim okruženjem.

Štednjom energije čuvamo Zemlju. Energiju možemo štedjeti svi, i to na različite načine, a sve što trebamo učiniti je donekle promijeniti svoje svakodnevne navike i ponašanje.

Naša Krijesnica preporučuje nekoliko jednostavnih načina kojima možemo dati svoj doprinos tom velikom zajedničkom cilju. Za početak treba isključi rasvjetu u onim prostorijama u kojima ne boravimo, kao i onda kad ima dovoljno dnevnog svjetla, značajan dio električne energije u kućanstvu troši upravo rasvjeta. Isto tako, treba se sjetiti isključiti računalo, televizor, play station i neke druge električne uređaje u domaćinstvu kada ih više ne koristimo, jer oni će polako ali uporno "grickati" struju. Isto treba napraviti s punjačem mobitela i tableta nakon dovršetka punjenja, jer ni oni, kad je potrošnja energije u pitanju, nikad u potpunosti ne miruju.

Nemojte rashlađivati dom u zimskim mjesecima tako što ćete otvarati prozore ili vrata balkona, već treba smanjiti temperaturu i na taj način regulirati grijanje tako da u prostoru ne bude ni prevruće, ni prehladno, nego baš kako treba.

Pitka voda iz slavine je danas postala blagodat u kojoj svakim danom može uživati sve manje ljudi u svijetu. Stoga je treba

štedjeti i čuvati. Uz to, ako je voda koju koristiš mlaka ili topla, za zagrijavanje novih količina u bojleru bit će potrebna energija. Stoga ako nakon treninga ili prije spavanja izaberemo tuširanje umjesto kupanja, ne samo da ćemo potrošiti manje vode, nego će biti potrebno i manje energije za ponovno zagrijavanje bojlera. Sigurni smo da neke od navedenih "trikova" za uštedu energije već koristite u svojim domovima, a veselilo bi nas kad biste i vi s nama podijelili neki novi.

Kad smo već započeli priču o štednji, Krijesnica nas podsjeća da smo prošloga tjedna obilježili Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane, te da je i hrana važan resurs koji mnogima u svijetu nedostaje, a kojom se često nepotrebno razbacujemo. Jednu skroz cool priču donijeli smo iz Poreča gdje je predstavljen projekt kroz koji će zahvaljujući nekim dobrim i mudrim ljudima na krovove 22 škole i druge javne zgrade u Istri i širom Hrvatske biti postavljene solarne elektrane koje će proizvoditi energiju i štedjeti javni novac.

S Krijesnica kvizom ni ovog puta sigurno nećete imati velikih problema. Stoga, krenimo!

Ilustracija (Pixabay)

POŠTUJ HRANU, JER HRANA NIJE OTPAD!

Jeste li znali da u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane više od 286 tisuća tona otpada od hrane, ili 71 kilogram po stanovniku? Oko 76 posto tog otpada nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji, uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji te dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Prema rezultatima nedavno provedenog istraživanja, 60 posto otpada od hrane u kućanstvima čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti, a kada bi se to u potpunosti učinilo, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlažu na odlagališta smanjile bi se za četiri posto.

Istraživanje dakle pokazuje da u Hrvatskoj značajne količine jestive hrane završavaju na odlagalištima, što se nažalost uklapa u negativne globalne trendove, budući da razina svijesti o nužnosti racionalnijeg i odgovornijeg odnosa prema hrani ni u ostatku svijeta nažalost nije ništa bolja. No, ta je svijest iz dana u dan sve veća pa je tako u prosincu 2019. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku da se krajem rujna svake godine obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.

Taj je dan po prvi put obilježen u pandemijskoj 2020., a tu su prigodu Ujedinjeni narodi iskoristili da bi sve nas podsjetili da je 1,3 milijarde tona ili jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi izgubljena ili bačena, dok je istovremeno više od 821 milijun ljudi kronično pothranjeno.

U Europskoj uniji svake se godine baci gotovo 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi, a značajnu ulogu u tome imaju velike količine otpada od hrane koje nastaju u kućanstvima. Vrijednost bačene hrane u EU-u veća je od 143 milijarde eura.

Doba konzumerizma dovelo je u sad već ozbiljan raskorak naše želje i potrebe, a sama činjenica da kupujući namirnice koje ne trebamo i koje nećemo iskoristiti izravno pretvaramo novac u otpad, jasan su signal da nešto uporno radimo krivo. Stoga je stav Ujedinjenih naroda da je potrebno hitno poduzeti korake na lokalnoj i globalnoj razini da bi se preispitao način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, te da smanjenje gubitka i bacanja hrane zahtijeva djelovanje svih, od proizvođača, industrije i trgovaca do samih potrošača.

Pandemija covida-19 samo je dodatno naglasila činjenicu da je to jedna od ogromnih slabosti modernog društva, te poslužila kao dodatni poziv na uzbunu radi preispitivanja načina na koji proizvodimo i tretiramo hranu. Smanjivanje gubitka i bacanja hrane pruža moćno sredstvo za uspostavu održivijih prehrambenih sustava.

Treba isto tako znati da gubitak i bacanje hrane generira osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova, jer se otpad od hrane na odlagalištima pretvara u metan, staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 25 puta većim od ugljikovog dioksida. Zbog toga je smanjivanje količina otpada od hrane jedan od najučinkovitijih načina na koji kao pojedinci i države možemo smanjiti utjecaj na klimu.

Zvono za uzbunu već dugo zvoni. Cilj UN-a je do 2030. godine prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca. Taj cilj svakako nije nerealan, no da bi se mogao doseći nužno je da svi malo korigiramo neke svoje navike, odnosno da se naučimo sdrugačije i s više poštovanja odnositi prema hrani, jer ona ne zaslužuje postati otpad!

Ilustracija (Pixabay)

Jeste li znali da...

... kućanski aparati čine oko 13 posto prosječne potrošnje energije u jednom domu. Najveći potrošači struje u kućanstvu su uređaji za grijanje i klimatizaciju, a slijede bojler, hladnjak, perilica rublja...

... se otprilike jedna četvrtina električne energije koja se koristi za napajanje kućne elektronike troši dok su ti proizvodi isključeni. Televizori primjerice troše puno energije i kada su isključeni, odnosno u stand by modu, da bi spremno reagirali čim pritisnete tipku na daljinskom upravljaču.

... svaki put kad otvorite vrata hladnjaka otprilike 30 posto hladnog zraka izađe iz njega. To znači da više otvaranja vrata vašeg hladnjaka znači veću potrošnje energije i veće račune za struju.

... su neka istraživanja pokazala da bi se grad od 100 tisuća ljudi mogao mjesec dana napajati strujom kada bi svi punjači na svijetu bili isključeni iz utičnice nakon punjenja telefona, tableta, prijenosnika i drugih uređaja.

... smanjivanje temperature na termostatu za samo 1 C štedi osam posto troškova grijanja.

... desetominutno tuširanje, za razliku od punjenja kade za kupanje, može svaki put uštedjeti i više od 100 litara vode.

... stolno računalo troši gotovo šest puta više energije nego prijenosno računalo. Razlog tome je to što su prijenosna računala optimizirana na rad na baterije i sve su komponente štedljivije u potrošnji električne energije, za razliku od desktop računala.

... bi količina energije koju Sunce oslobodi u sat vremena bila dovoljna za zadovoljavanje svih energetskih potreba na Zemlji godinu dana.

... je hrana također oblik kemijske energije koja opskrbljuje žive organizme hranom za rast, oporavak i reprodukciju. Ta se kemijska energija općenito mjeri u kalorijama ili džulima. Energija se otpušta u tijelo tijekom probave i pretvara u mehaničku energiju ili toplinu.

Ilustracija (Pixabay)

TAKO SE TO RADI! Dobra energija stiže s krovova vrtića i škola

Premda godišnje prosječno u kontinentalnom dijelu zemlje ima oko 2.000 sunčanih sati, a na obali 2.700, Hrvatska se po pitanju korištenja energije sunca nalazi na samom začelju među zemljama Europske unije. Da bi se to promijenilo te da bi se značajnijim ulaganjem u solarnu energiju povećala energetska neovisnost i sigurnost naše zemlje, pokrenut je projekt koji predviđa izgradnju 22 solarne elektrane na javnim zgradama, organizaciju edukacija te promociju na temu obnovljivih izvora energije, posebice solarne energije, kao i mogućnosti koje ona pruža u procesu zelene tranzicije.

Kroz ovaj projekt, ukupne vrijednosti 1,4 milijuna EUR, do travnja 2024. predviđena je ugradnja 1 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz sunca na javnim objektima kao što su škole, vrtići, sportski objekti i upravne zgrade, a čak sedam od ukupno 22 planirane solarne elektrane bit će izgrađeno na području Istre.

"Čovjek se u zadnja dva stoljeća prilično neodgovorno odnosio prema resursima, a posljedice toga svakodnevno vidimo i kroz brojne probleme s kojima se susrećemo zbog klimatskih promjena. Toga smo postali svjesni pa je i Europska unija donijela Zeleni plan koji predviđa takozvanu zelenu tranziciju, odnosno proizvodnju energije iz fosilnih goriva zamijeniti s onom iz obnovljivih izvora. Za nas u Istri u tom je kontekstu pozitivna okolnost da imamo jako velik broj sunčanih sati. Stoga smatram da upravo koristeći sunce možemo dobiti na korištenje, kako sam naziv ovog projekta kaže, dobru energiju, kazao je istarski župan Boris Miletić.

Projekt Dobra energija - Solarna energija za energetsku tranziciju financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška u iznosu 85 posto njegove vrijednosti, što iznosi velikih 1,1 milijun eura bespovratnih sredstava.

"Poanta je solarizacija gradova koji su uključeni u projekt, odnosno na instaliranim kapacitetima i povećanju kapaciteta u gradovima. No, cilj je i potaknuti građane, odnosno ponuditi im informaciju kako oni sami mogu doći do vlastite sunčane elektrane i na koji način mogu participirati u ovakvim projektima i investicijama. Građani će u projekt biti uključeni kroz informativne radionice, a namjera nam je u projekt uključiti i solarne instalatere te, u sinergiji s javnim sektorom, odnosno gradovima, osigurati da se ta solarizacija dogodi na pravi, uključiv način. Dakle, da nemamo samo instalirane kilovate po krovovima, nego da i građani jako dobro znaju što to znači i koji su njihovi benefiti, naglasio je Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge, koja je jedan od partnera u ovom projektu.

U travnju 2024. godine, kad projekt bude priveden kraju, 22 solarne elektrane u Poreču, Puli, Vodnjanu, Zaprešiću, Cresu, Čakovcu i Ivanić Gradu proizvodit će preko 1,2 milijuna kWh energije iz sunca i doprinositi smanjenju 250 tisuća tona ugljičnog dioksida godišnje. Realizacijom projekta omogućit će se i isto tako i ušteda od 1,5 milijuna kuna na troškovima energije na sva 22 uključena javna objekta, od čega će procjenjena godišnja ušteda za proračun Istarske županije biti 560 tisuća kuna.

Ilustracija (Pixabay)

Krijesnica Kviz

Koliko se kilograma hrane po stanovniku u Hrvatskoj u godinu dana pretvori u otpad?

A) 7

B) 10

C) 71

D) 50

Otpad od hrane se na odlagalištima pretvara u:

A) kisik

B) metan

C) vodik

D) ugljični dioksid

Zeleni plan Europske unije predviđa:

A) pošumljavanje u zemljama članicama

B) postavljanje 1.000 nogometnih travnjaka

C) prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije

D) povezivanje europskih nacionalnih parkova

Koliko od ukupne potrošnje energije prosječno troše kućni elektronski uređaji u stand by modu?

A) 25

B) 20

C) 10

D) 50

Stolno računalo troši:

A) manje energije nego prijenosno računalo

B) više energije nego prijenosno računalo

C) jednako energije kao i prijenosno računalo

D) previše energije

Pokrovitelj priloga:

Povezane vijesti

• KRIJESNICA – Novi edukativni prilog o ekologiji, energiji i održivom razvoju