(Reuters)
SAD i Iran zadržali su u četvrtak suprotstavljena stajališta oko teheranskih zaliha uranija i kontrole plovidbe u Hormuškom tjesnacu, što ne daje mnogo nade naporima predvođenim Pakistanom za okončanje sukoba, piše Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će SAD preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranija. Washington vjeruje da zalihe služe za razvoj nuklearnog oružja, dok Teheran tvrdi da su namijenjene isključivo u civilne svrhe.
"Dobit ćemo ga. Ne trebamo ga, ne želimo ga. Vjerojatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo, ali im nećemo dopustiti da ga imaju", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamenei izdao je direktivu da se uranij ne smije slati u inozemstvo, rekla su Reutersu dva visoka iranska izvora uoči Trumpovih komentara.
Trump se također pobunio protiv namjera Teherana da naplaćuje naknade za plovidbu Hormuškim tjesnacem uz njegovu obalu, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetske nafte i prirodnog plina.
"Želimo da bude otvoren, želimo da bude besplatan. Ne želimo plaćati naknade. To je međunarodni plovni put", rekao je Trump.
Mali napredak u razgovorima
Šest tjedana otkako je na snagu stupio krhko primirje, razgovori o okončanju rata malo su napredovali. Glavni posrednik, zapovjednik pakistanske vojske Asim Munir, vjerojatno je krenuo u Teheran na dodatne razgovore, rekla su u četvrtak tri izvora za Reuters.
"Razgovaramo s različitim skupinama u Iranu kako bismo pojednostavili komunikaciju i tako ubrzali ?stvari", rekao je jedan od izvora upoznat s pregovorima.
Diplomatski zastoj uništava globalno gospodarstvo, ?ponajviše zbog inflatornog utjecaja uzrokovanog naglim rastom cijena nafte.
Trump je suočen s pritiskom uoči izbora na sredini mandata u studenom. Rejting mu je blizu rekordno niskog otkako se vratio u Bijelu kuću, velikim dijelom zbog povećanja cijena goriva.
Američki predsjednik rekao je da je spreman nastaviti s napadima na Iran, koje su SAD i Izrael prvi put pokrenuli krajem veljače, ako ne dobije "prave odgovore" od iranskog vodstva.
Iranska revolucionarna garda upozorila je da će to izazvati odmazdu izvan njezine regije.
Teheran je ovaj tjedan poslao Washingtonu svoj najnoviji prijedlog, u kojem se uvelike ponavljaju uvjeti koje je Trump prethodno odbacio.
Oni uključuju iranski nadzor nad Hormuškim tjesnacem, ratnu odštetu, ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznute imovine i povlačenje američkih trupa.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Haribabadi ponovio je tvrdnje Teherana o suverenitetu nad tjesnacem, rekavši da je agresija ?SAD-a, Izraela i nekih regionalnih država iz temelja promijenila sigurnost plovnog puta.
Dodao je da bi Iran mogao usvojiti "praktične i razmjerne mjere" za zaštitu svoje i pomorske sigurnosti, pozivajući se na međunarodno pravo.
Globalni energetski šok
Međunarodna agencija za energiju (IEA) kaže da je sukob proizveo najgori energetski šok na svijetu.
U četvrtak je upozorila da vrhunac ljetne potražnje za gorivom, u kombinaciji s nedostatkom nove ponude na Bliskom istoku, znači da bi tržište moglo ući u "crvenu zonu" u srpnju i kolovozu.
Neki brodovi uspijevaju proći tjesnacem, ali tek malo u usporedbi sa 125 do 140 dnevnih prolazaka prije rata.
Iranska novinska agencija IRNA rekla je da je 31 brod prošao kroz Hormuški tjesnac u posljednja 24 sata u koordinaciji s iranskom mornaricom.
Iran je rekao da namjerava ponovno otvoriti tjesnac za prijateljske zemlje koje se pridržavaju njegovih uvjeta koji bi potencijalno mogli uključivati ??naknade.
"To bi učinilo diplomatski dogovor neizvedivim ako bi oni nastavili ići za tim. Dakle, to je prijetnja svijetu ako to pokušavaju učiniti, i to je potpuno nezakonito", rekao je američki državni tajnik Marco Rubio.
Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekli su da su njihovi ratni ciljevi bili obuzdati iransku potporu regionalnim militantnim skupinama, demontirati njegov nuklearni program, uništiti njegove raketne sposobnosti i olakšati Irancima da svrgnu svoje vladare.
Iran je do sada zadržao svoje zalihe visoko obogaćenog uranija i sposobnost da prijeti susjedima projektilima, dronovima i milicijama.